Izvješće o stanju Schengenskog prostora: POZIV HRVATSKOJ!

Izvješće o stanju u Schengenu poslužit će kao osnova za rasprave zastupnika u Europskom parlamentu i ministara unutarnjih poslova na Schengenskom forumu 2. lipnja i na predstojećem Schengenskom vijeću 10. lipnja.

Stanje Schengenskog prostora i novi prioriteti

Izvješće o stanju Schengena 2022. polazište je za novi godišnji schengenski ciklus. Ciklus predviđa redovitu „zdravstvenu provjeru” Schengena, što omogućuje rano prepoznavanje problema kako bi se osigurala zajednička odgovornost i promicalo poduzimanje odgovarajućih mjera. Međuinstitucionalna rasprava održat će se na Schengenskom forumu 2. lipnja, a politička razmatranja uslijedit će na lipanjskom Schengenskom vijeću. Ovaj proces dio je novog upravljanja Schengenom koji poboljšava sudjelovanje svih aktera uključenih u praćenje funkcioniranja schengenskog područja i praćenje potrebnih mjera. Novi mehanizam schengenske evaluacije i praćenja, koji je Komisija predložila u lipnju 2021. i koji je Vijeće nedavno usvojilo, igrat će ključnu ulogu u ovom novom modelu upravljanja Schengenom.

Izvješće postavlja popis prioritetnih akcija za 2022.-2023. koje se trebaju rješavati na nacionalnoj i europskoj razini, kao što su:

• implementacija nove IT arhitekture i interoperabilnosti za upravljanje granicama,
• potpuno korištenje alata prekogranične suradnje,
• osiguravanje sustavnih provjera na vanjskim granicama svih putnika,
• osiguravajući da Frontex dosegne puni potencijal svog mandata,
• ukidanje svih dugotrajnih kontrola unutarnjih granica, i
• usvajanje revidiranog zakonika o schengenskim granicama.

U izvješću se također podsjeća na važnost dovršetka Schengenskog prostora i poziva Vijeće da donese odluke kojima bi se Hrvatskoj, kao i Rumunjskoj i Bugarskoj omogućilo da formalno uđu u njega, s obzirom na to da su svi kriteriji ispunjeni. Isto će se primjenjivati i na Cipar nakon što uspješno završi proces schengenske evaluacije.

Izvješće također predstavlja prioritete koji proizlaze iz schengenskih evaluacija. Schengenske evaluacije trenutačno pokrivaju upravljanje vanjskim granicama, policijsku suradnju, povratak, schengenski informacijski sustav, viznu politiku i zaštitu podataka.

Iako su schengenske evaluacije tijekom posljednjih godina pokazale da općenito države članice provode schengenska pravila na odgovarajući način, postoje neka područja u kojima se mogu poboljšati. To pokazuje da je mehanizam evaluacije učinkovit i da vodi stalnom jačanju schengenskog područja. Potrebni su dodatni napori, posebice u područjima povratka i Schengenskog informacijskog sustava. Doista, u području bez kontrola na unutarnjim granicama, neophodna je čvrsta policijska suradnja između država članica zajedno s učinkovitom provedbom velikih informacijskih sustava, posebice schengenskog informacijskog sustava, kao i učinkovita politika povratka i zajednička vizna politika.

Usporedno s Izvješćem o stanju Schengena, Komisija također konzultira institucije o budućoj višegodišnjoj strateškoj politici za europsko integrirano upravljanje granicama i predstavlja izvješće o provedbi obveze država članica da provode sustavne provjere na vanjskim granicama EU-a

Budućnost europskog integriranog upravljanja granicama

Današnjim Dokumentom o politici Komisija započinje konzultacije s Europskim parlamentom i Vijećem o budućnosti integriranog upravljanja granicama.

Pokreće se višegodišnji strateški ciklus politike za europsko integrirano upravljanje granicom, koji će usmjeravati kako svi akteri unutar Europske granične i obalne straže djeluju tijekom sljedećih pet godina.

Postavlja put naprijed razmišljajući o glavnim elementima integriranog upravljanja granicom. To uključuje: graničnu kontrolu; potragu i spašavanje; analizu rizika; međuagencijsku, intra-EU i međunarodnu suradnju; povratak; temeljna prava; istraživanje i inovacije; te obrazovanje i osposobljavanje.

To sve će dovesti do Komunikacije kojom se uspostavlja višegodišnja strateška politika za europsko integrirano upravljanje granicama, koja će biti usvojena do kraja 2022.

Sustavne provjere na vanjskim granicama EU-a

Komisija također objavljuje izvješće o provedbi članka 8. Schengenskog graničnog zakonika prema kojem su države članice obvezne provoditi sustavne provjere relevantnih baza podataka o svim osobama koje prelaze vanjske granice EU-a, uključujući osobe koje uživaju pravo na slobodno kretanje. Ova mjera imala je za cilj jačanje unutarnje sigurnosti EU-a nakon otkrića da su među stranim terorističkim borcima koji se vraćaju u EU i građani EU-a.

Izvješće Europskom parlamentu i Vijeću analizira provedbu i učinak ovih sustavnih provjera. Zaključuje da je primjenom sustavnih provjera popunjena važna regulatorna praznina, unatoč izazovima s kojima se države članice suočavaju u provedbi ovih pravila. Komisija se namjerava pozabaviti tim izazovima i podržati države članice u nadolazećoj reviziji Praktičnog priručnika za granične straže, koji koriste nadležna tijela država članica prilikom provođenja graničnih provjera osoba.

Sljedeći koraci

Danas usvojena izvješća bit će uključena u sljedeći Schengenski forum u lipnju. Nadolazeće Schengensko vijeće bit će prilika za ministre da potvrde prioritete politike utvrđene u Izvješću o stanju Schengena. Političko vlasništvo temeljeno na dijalogu i redovitom praćenju osigurat će provedbu prioriteta za Schengen. Iz tog razloga Komisija poziva države članice i agencije EU-a da poduzmu potrebne korake za postizanje tih prioriteta i poduzmu potrebne daljnje radnje. Komisija također poziva Schengensko vijeće u lipnju da odobri ključne elemente novog modela upravljanja Schengenom i prioritete za razdoblje 2022.-2023. Komisija će pomno pratiti ovaj proces i na političkoj i na tehničkoj razini, te će na kraju godišnjeg ciklusa izvještavati o postignutom napretku i daljnjim aktivnostima.

Pozadina

Današnji prijedlozi nadopunjuju stalne napore EU-a na poboljšanju cjelokupnog funkcioniranja i upravljanja Schengena. Schengensko područje bez kontrola na unutarnjim granicama povijesno je postignuće europskih integracija. Otkako su postavljeni temelji 1985. godine, promijenio je svakodnevnu stvarnost milijuna ljudi. Gotovo 1,7 milijuna ljudi živi u jednoj schengenskoj državi, a radi u drugoj. Ljudi su izgradili svoje živote oko sloboda koje nudi schengensko područje, s 3,5 milijuna ljudi koji svakodnevno prelaze između schengenskih država. U lipnju 2021. Komisija je predstavila Schengensku strategiju uzimajući u obzir izazove s kojima se područje suočavalo posljednjih godina i postavlja put naprijed za jačanje Schengenskog prostora i uspostavljanje čvrstog upravljanja Schengenom.

Dodatne informacije dostupne su na poveznici:

State of Schengen Report