Europa na djelu: oporavak i priprema za sljedeću generaciju - TEMELJNA INFORMACIJA

Koronavirus je do srži uzdrmao Europu i svijet, stavio na kušnju zdravstvene sustave i sustave socijalne skrbi, društva i gospodarstva te način zajedničkog života i rada. Kako bi se zaštitili životi i izvori prihoda, popravilo djelovanje jedinstvenog tržišta te ostvario trajan i uspješan oporavak, Europska komisija predlaže da se u potpunosti iskoristi potencijal proračuna EU-a. Ukupni kapacitet proračuna EU-a, uključujući instrument Next Generation EU u iznosu od 750 milijardi eura i ciljana povećanja dugoročnog proračuna EU-a za razdoblje 2021. – 2027., iznosit će 1,85 bilijuna eura.

ULAGANJA U SLJEDEĆU GENERACIJU

Proračun EU-a, koji nadopunjuje nastojanja na nacionalnoj razini, idealan je instrument za poticanje pravednog socioekonomskog oporavka, obnovu djelovanja i revitalizaciju jedinstvenog tržišta kako bi se zajamčili jednaki uvjeti za sve te pružila potpora hitnim ulaganjima, posebno u zelenoj i digitalnoj tranziciji, koje su ključ budućeg blagostanja i otpornosti Europe.

Sredstva za instrument Next Generation EU prikupit će se privremenim podizanjem gornje granice vlastitih sredstava na 2,00 % bruto nacionalnog dohotka EU-a, čime će se Komisiji omogućiti da svoj snažan kreditni rejting iskoristi za zaduživanje na financijskim tržištima u iznosu od 750 milijardi eura. Ta dodatna sredstva usmjeravat će se s pomoću programa EU-a i otplaćivati tijekom duljeg vremenskog razdoblja u okviru budućih proračuna EU-a, u razdoblju od najranije 2028. do najkasnije 2058. Kako bi se to postiglo na pravedan način i zajedničkim naporima, Komisija predlaže niz novih vlastitih sredstava. Osim toga, kako bi sredstva bila dostupna u najkraćem mogućem roku kako bi se odgovorilo na najhitnije potrebe, Komisija predlaže izmjenu trenutačnog višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020. kako bi se već u 2020. stavilo na raspolaganje dodatnih 11,5 milijardi eura.

Novac prikupljen za instrument EU sljedeće generacije uložit će se u tri stupa:

1. Potpora državama članicama u području ulaganja i reformi:

• Novim instrumentom za oporavak i otpornost u iznosu od 560 milijardi eura osigurat će se financijska potpora ulaganjima i reformama, među ostalim u području zelene i digitalne tranzicije, te otpornosti nacionalnih gospodarstava, i povezati ih s europskim prioritetima. Taj će instrument biti uključen u europski semestar. Temeljit će se na instrumentu za dodjelu bespovratnih sredstava u iznosu do 310 milijardi eura i kreditiranju do ukupno 250 milijardi eura. Potpora će biti dostupna svim državama članicama, ali će biti usmjerena na one koji su najviše pogođeni i gdje su potrebe za otpornošću najveće.
• dodatnih 55 milijardi eura za postojeće programe kohezijske politike do 2022 u okviru nove inicijative REACT-EU dodijelit će se ovisno o težini socioekonomskih posljedica krize, npr. ovisno o razini nezaposlenosti mladih i relativnom blagostanju država članica. 
• prijedlog za jačanje Fonda za pravednu tranziciju u iznosu od 40 milijardi eura za pomoć državama članicama da ubrzaju prelazak na klimatsku neutralnost.
• povećanje od 15 milijardi eura namijenjeno Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj za potporu ruralnim područjima u provedbi potrebnih strukturnih promjena u skladu s Europskim zelenim planom i za ostvarenje ambicioznih ciljeva u skladu s novom strategijom za biološku raznolikost i strategijom „od polja do stola”.

2. Pokretanje gospodarstva EU-a poticanjem privatnih ulaganja:

• U okviru novog Instrumenta za potporu solventnosti mobilizirat će se privatna sredstva za hitnu potporu održivim europskim poduzećima u sektorima, regijama i zemljama koji su najviše pogođeni. Može početi djelovati od 2020., raspolagat će proračunom od 31 milijardi eura i osloboditi 300 milijardi eura za potporu solventnosti poduzećima iz svih gospodarskih sektora i pripremu tih poduzeća za čišću, digitalnu i otpornu budućnost.
• povećati program InvestEU, vodeći europski program ulaganja, do 15,3 milijardi eura radi mobiliziranja privatnih ulaganja u projekte diljem Unije.
• novi instrument za strateška ulaganja u okviru programa InvestEU za poticanje ulaganja u iznosu do 150 milijardi eura za jačanje otpornosti strateških sektora, posebno onih koji su povezani sa zelenom i digitalnom tranzicijom, i ključnih lanaca vrijednosti na unutarnjem tržištu zahvaljujući doprinosu od 15 milijardi eura iz instrumenta Next Generation EU.

3. Pouke iz krize:

• novi zdravstveni program pod nazivom EU4Health za jačanje zdravstvene sigurnosti i pripremu za buduće zdravstvene krize s proračunom od 9,4 milijardi eura.
• povećanje od 2 milijarde eura za rescEU (Mehanizam Unije za civilnu zaštitu), koji će se proširiti i ojačati radi pripreme Unije za buduće krize i odgovor na njih.
• Iznos od 94,4 milijarde eura za program Obzor Europe, koji će se pojačati radi financiranja ključnih istraživanja u području zdravlja, otpornosti te zelene i digitalne tranzicije.
• Potpora globalnim partnerima Europe dodatnim sredstvima u iznosu od 16,5 milijardi eura za vanjsko djelovanje, među ostalim i za humanitarnu pomoć.
• pojačat će se ostali programi EU-a kako bi se budući financijski okvir u potpunosti uskladio s potrebama oporavka i strateškim prioritetima. Ojačat će se ostali instrumenti kako bi proračun EU-a postao fleksibilniji i prilagodljiviji.

Brzo postizanje političkog dogovora o instrumentu „EU sljedeće generacije” i ukupnom proračunu EU-a za razdoblje 2021. – 2027. na razini Europskog vijeća do srpnja nužno je za novi poticaj oporavku, a Unija bi dobila moćan instrument za oporavak gospodarstva i pripremu za budućnost.

TEMELJI POLITIKE OPORAVKA

Ponovno pokretanje gospodarstva ne znači povratak na status quo prije krize, nego napredak. Kratkoročnu štetu nastalu zbog krize potrebno je popraviti tako da ujedno ulažemo u svoju dugoročnu budućnost. Sav novac prikupljen u okviru instrumenta Next Generation EU usmjeravat će se s pomoću programâ EU-a u obnovljenom dugoročnom proračunu EU-a:

Europski zeleni plan kao strategija oporavka EU-a:

• masovna obnova naših zgrada i infrastrukture i kružnije gospodarstvo, koje donosi lokalna radna mjesta;
• pokretanje projekata obnovljivih izvora energije, posebno energije vjetra, solarne energije i pokretanja čistog gospodarstva na temelju vodika u Europi;
• čišći prijevoz i logistika, te postavljanje milijun priključnih mjesta za punjenje električnih vozila, poticanje željezničkog prijevoza i čiste mobilnosti u našim gradovima i regijama;
• jačanje fonda za pravednu tranziciju radi potpore prekvalifikaciji i pomoći poduzećima da stvore nove poslovne mogućnosti.

Jačanje jedinstvenog tržišta i njegova prilagodba digitalnom dobu:

• ulaganje u veću i bolju povezivost, posebno u brzo uvođenje 5G mreža;
• snažnija industrijska i tehnološka prisutnost u strateškim sektorima, uključujući umjetnu inteligenciju, kibersigurnost, superračunalstvo i računalstvo u oblaku;
• izgradnja realnog podatkovnog gospodarstva kao pokretača inovacija i stvaranja radnih mjesta;
• povećana kiberotpornost.

Pravedan i uključiv oporavak za sve:

• u okviru privremenog europskog sustava reosiguranja za slučaj nezaposlenosti osigurat će se 100 milijardi eura za potporu radnicima i poduzećima;
• Programom vještina za Europu i Akcijskim planom za digitalno obrazovanje omogućit će se stjecanje digitalnih vještina svim građanima EU-a;
• pravedne minimalne plaće i obvezujuće mjere za transparentnost plaća pomoći će ranjivim radnicima, posebno ženama;
• Europska komisija pojačava borbu protiv utaje poreza, što će pomoći državama članicama u ostvarivanju prihoda.

IZGRADNJA OTPORNIJE EUROPSKE UNIJE

Europa mora povećati svoju stratešku autonomiju u nizu konkretnih područja, kao što su strateški lanci vrijednosti i pojačana provjera izravnih stranih ulaganja. Kako bi se povećala pripravnost na krize i upravljanje njima, Komisija će ojačati Europsku agenciju za lijekove i dati veću ulogu Europskom centru za kontrolu bolesti pri koordiniranju zdravstvenog odgovora u kriznim situacijama.

Oporavak se nedvojbeno mora zasnivati na temeljnim pravima i potpunom poštovanju vladavine prava. Sve hitne mjere moraju biti vremenski ograničene i strogo razmjerne. Komisijina ocjena bit će uključena u prvo izvješće u okviru mehanizma vladavine prava.

Možemo i moramo izvući pouke iz ove krize, ali jedino uključivanjem svih naših građana, zajednica i gradova. Konferencija o budućnosti Europe imat će važnu ulogu u daljnjem jačanju demokratskih temelja Europe u svijetu nakon krize izazvane pandemijom koronavirusa.

ODGOVORNO GLOBALNO VODSTVO

EU želi predvoditi međunarodne napore za istinski globalni oporavak, posebno zajedničkom koordinacijom s Ujedinjenim narodima, skupinama G20 i G7, Međunarodnim monetarnim fondom, Svjetskom bankom te Međunarodnom organizacijom rada. EU će i dalje vrlo blisko surađivati sa svojim najbližim susjedstvom na istoku i jugu te sa svojim partnerima u Africi.

DODATNE INFORMACIJE

o instrumentu Next Generation EU i o VFO-u

Komisija je predložila veći proračun EU-a za otklanjanje neposredne socioekonomske štete prouzročene pandemijom koronavirusa, pokretanje održivog oporavka te zaštitu postojećih radnih mjesta i otvaranje novih.

Prijedlozi se temelje na:

• - hitnom instrumentu Next Generation EU u iznosu od 750 milijardi eura za privremeno pojačavanje financijskih kapaciteta proračuna EU-a sredstvima prikupljenima na financijskim tržištima. Prikupljena sredstva usmjeravat će se putem programâ EU-a za potporu provedbi hitnih mjera potrebnih za očuvanje izvora prihoda i oporavak gospodarstva te poticanje održivog i otpornog rasta.
• - ojačanom višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. kako bi se ulaganja brzo usmjerila tamo gdje su najpotrebnija, ojačalo jedinstveno tržište, unaprijedila suradnja u područjima kao što su zdravlje i upravljanje krizama te Uniji osigurao dugoročan proračun za provedbu zelene i digitalne tranzicije te izgradnju pravednijeg i otpornijeg gospodarstva.

U kombinaciji s paketom triju važnih sigurnosnih mreža (za radnike, poduzeća i države) u vrijednosti od 540 milijardi eura, koji je Europsko vijeće potvrdilo 23. travnja, takvim bi se izvanrednim mjerama na razini Unije pružila pojačana ciljana potpora u vrijednosti od 1,29 milijardi eura u prvoj fazi europskog oporavka.

Novim instrumentom Next Generation EU proračun EU-a povećat će se za dodatnih 750 milijardi eura.

To će biti privremen instrument za krizne situacije, stvoren kako bi se potaknuo oporavak Europe i pružila potpora dijelovima gospodarstva kojima je to najpotrebnije.

Financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027. koji je Komisija predložila 2018. i koji je ojačan mehanizmom za pravednu tranziciju i predloženim promjenama i dalje je ključna referentna točka za završnu fazu pregovora.

Ukupni kapacitet proračuna EU-a, uključujući instrument Next Generation EU u iznosu od 750 milijardi eura i ciljana povećanja dugoročnog proračuna EU-a za razdoblje 2021. – 2027., bit će 1,85 bilijuna eura.

Europski razvojni fond, postojeći međuvladin sporazum za financiranje razvojne politike u afričkim, karipskim i pacifičkim zemljama u vrijednosti od 30 milijardi eura za razdoblje 2014. – 2020., uključen je i u novi proračun EU-a.

Zadržane su glavne crte početnog prijedloga Komisije iz svibnja 2018.

Istovremeno moramo uvažiti napredak pregovora i mogućnosti kompromisa o kojima su države članice raspravljale.

Instrumenti obuhvaćeni prijedlogom i način njihova korištenja

Paket se temelji na trima stupovima: instrumentima za potporu mjerama država članica za oporavak, otklanjanje štete i izlazak iz krize, mjerama za poticanje privatnih ulaganja i potporu poduzećima u poteškoćama i jačanju ključnih programa EU-a kako bi se izvukle pouke iz krize i povećala snaga i otpornost jedinstvenog tržišta te ubrzala usporedna zelena i digitalna tranzicija.

1) 1. STUP – Potpora državama članicama kako bi se oporavile, otklonile štetu i iz krize izišle još snažnije

Ključnu ulogu u uravnoteženom i održivom oporavku imaju ulaganja. Stoga Komisija predlaže primjenu niza instrumenata za potporu ulaganjima i reformama u državama članicama koji će se usmjeriti na područja u kojima su posljedice krize i potrebe za većom otpornošću najizraženije:

• novi Mehanizam za oporavak i otpornost u iznosu od 560 milijardi eura koji će se koristiti za ulaganja i reforme za oporavak i otpornost, među ostalim u pogledu zelene i digitalne tranzicije, u skladu s ciljevima utvrđenima u Europskom semestru. Države članice dostavit će nacionalne planove za oporavak i otpornost u okviru nacionalnih programa reformi koji su u skladu s dugoročnim strategijama Unije, nacionalnim energetskim i klimatskim planovima država članica te, ako je relevantno, planovima za pravednu tranziciju. Naglasak će biti na ulaganjima i reformama za dugoročan rast i otpornost gospodarstava. Instrument će biti dostupan svim državama članicama, ali je u prvom redu namijenjen najpogođenijima i onima s najizraženijim potrebama za većom otpornošću. Temeljit će se na instrumentu za dodjelu bespovratnih sredstava u iznosu do 310 milijardi eura i kreditiranju do ukupno 250 milijardi eura.

• U okviru inicijative REACT-EU omogućit će se dodatna financijska sredstva kohezijske politike u iznosu od 55 milijardi eura u razdoblju do 2022., 50 milijardi eura iz instrumenta Next Generation EU u 2021. i 2022. te 5 milijardi eura već u 2020. zahvaljujući prilagodbi postojećeg financijskog okvira. To će uključivati iznimnu fleksibilnost uvedenu ranije ove godine, odnosno pojednostavnjene postupke, mogućnost prijenosa sredstava među fondovima i kategorijama regija te ublažavanje pravila o sufinanciranju, čime će se omogućiti isključivo financiranje iz proračuna EU-a. Dodatna sredstva dodijelit će se ovisno o ozbiljnosti ekonomskih i socijalnih posljedica krize, uzimajući u obzir stopu nezaposlenosti mladih i relativno blagostanje država članica. U okviru ovog prijedloga u razdoblju 2020. – 2022. osigurat će se dodatna sredstva za postojeće kohezijske programe i za Fond europske pomoći za najpotrebitije. Na taj će se način nesmetano nastaviti financiranje ključnih mjera za otklanjanje štete uzrokovane krizom i potpora onima kojima je najpotrebnija.

• Osim neposrednog odgovora na krizu, kohezijska politika bit će izuzetno važna kako bi se osigurao uravnotežen dugoročni oporavak te izbjegao asimetričan i nejednak rast među državama članicama i unutar njih. Stoga je za strateške prioritete Unije bitno da se novi programi kohezijske politike pokrenu 1. siječnja 2021.

Kako bi se pomoglo najugroženijim građanima – mladima i djeci koja žive u siromaštvu – Komisija predlaže izmjene Europskog socijalnog fonda plus. Države članice s razinama nezaposlenosti mladih iznad prosjeka EU-a trebale bi najmanje 15 % tih sredstava namijeniti za potporu mladima, dok bi se najmanje 5 % sredstava trebalo iskoristiti za smanjenje siromaštva djece.

• Kako bi se podržao prelazak na klimatsku neutralnost, Komisija predlaže jačanje fonda za pravednu tranziciju za 40 milijardi eura. Povećano financiranje programa InvestEU znači i da će se ojačati drugi stup mehanizma za pravednu tranziciju. Komisija predlaže i uspostavu novog instrumenta za kreditiranje javnog sektora, koji čini treći stup mehanizma za pravednu tranziciju. Taj će se instrument poduprijeti sredstvima iz proračuna EU-a u iznosu od 1,5 milijardi eura i zajmovima Europske investicijske banke u iznosu od 10 milijardi eura. Tri stupa mehanizma za pravednu tranziciju pomoći će u ublažavanju socioekonomskih posljedica tranzicije u regijama koje su najviše pogođene i osiguralo da nitko ne ostane zapostavljen.
• Komisija predlaže i povećanje proračuna Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj za dodatnih 15 milijardi eura radi potpore poljoprivrednicima i ruralnim područjima u provedbi potrebnih strukturnih promjena u skladu s europskim zelenim planom. što će istodobno pridonijeti i ostvarenju ambicioznih ciljeva u područjima klime i okoliša u novim strategijama za bioraznolikost i „od polja do stola”.

2) 2. STUP – Ponovno pokretanje gospodarstva i pomoć u ponovnom pokretanju privatnih ulaganja. Potrebno je poduzeti hitne mjere za ponovno pokretanje gospodarstva i stvaranje uvjeta za oporavak zahvaljujući privatnim ulaganjima u ključne sektore i tehnologije. Komisija stoga predlaže sljedeće:

• na temelju novog Instrumenta za potporu solventnosti proračunsko jamstvo EU-a iskoristit će se kako bi se potaknulo privatno financiranje za hitnu potporu vlasničkom kapitalu održivih europskih poduzeća u svim gospodarskim sektorima. Instrument će biti privremen i isključivo usmjeren na rješavanje posljedica pandemije. Njime će se održivim poduzećima pomoći da ispune svoje financijske obveze i tako spriječiti tešku gospodarsku štetu koja bi nastala zbog masovnog neispunjavanja obveza te pridonijeti njihovoj zelenoj i digitalnoj transformaciji. Instrument će biti dio Europskog fonda za strateška ulaganja. Uz rezervaciju proračunskih sredstava EU-a u iznosu od 5 milijardi eura u postojećem financijskom okviru već u 2020. radi što bržeg početka provedbe i dodatnih 26 milijardi eura iz instrumenta Next Generation EU, iz proračuna EU-a osigurat će se jamstvo u iznosu od otprilike 75 milijardi eura za Grupu Europske investicijske banke, čime će se osigurati brza provedba na terenu. Cilj instrumenta bit će ulaganja za potporu solventnosti u iznosu od 300 milijardi eura.
• Pojačati program InvestEU, koji je posebno prikladan za mobiliziranje ulaganja i podupiranje politika Unije tijekom oporavka u područjima kao što su održiva infrastruktura, inovacije i digitalizacija. Komisija predlaže nadogradnju programa InvestEU na razinu od 15,3 milijarde eura za četiri sastavnice politika koje su suzakonodavci već dogovorili. Na taj bi se način mogla potaknuti ulaganja u iznosu od više od 240 milijardi eura

Osim toga, Komisija u sklopu fonda InvestEU predlaže pokretanje Instrumenta za strateška ulaganja kako bi se otpornost Europe povećala izgradnjom strateške autonomije u vitalno važnim opskrbnim lancima na europskoj razini, istodobno zadržavajući otvorenost za tržišno natjecanje i trgovinu u skladu s njegovim pravilima. Zahvaljujući doprinosu od 15 milijardi eura iz instrumenta Next Generation EU, novim bi se instrumentom osiguralo proračunsko jamstvo EU-a u iznosu od 31,5 milijardi eura te bi se mogla ostvariti ulaganja u iznosu do 150 milijardi eura u strateške sektore i iznimno važne lance vrijednosti, uključujući one ključne za usporednu zelenu i digitalnu tranziciju.

3) 3. STUP – Izvlačenje pouka iz krize i suočavanje s europskim strateškim izazovima

Kriza je potvrdila vrijednost europske suradnje i zorno pokazala da Unija mora hitno izgraditi kapacitete za odgovor na krize i otpornost na buduće šokove. Komisija predlaže:

• novi Zdravstveni program „EU za zdravlje” u vrijednosti od 9,4 milijarde eura kako bi se Uniji osigurali kritično važni kapaciteti za brz i razmjeran odgovor na buduće zdravstvene krize. Taj program izradit će se i provesti uz puno poštovanje podjele nadležnosti između EU-a i njegovih država članica u području zdravstva
• povećanje od 2 milijarde eura za mehanizam Unije za civilnu zaštitu rescEU kako bi postao fleksibilniji i povećao kapacitet Unije za zajedničko djelovanje na razini EU-a;
• nadogradnja programa Obzor Europa na iznos od 94,4 milijarde eura kako bi se povećala europska potpora istraživačkim i inovacijskim aktivnostima povezanima sa zdravljem i klimom;
• povećanje sredstava Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju na 86 milijardi eura putem novog jamstva za vanjsko djelovanje te dodatnih 1 milijarda eura za Europski fond za održivi razvoj za potporu partnerskim zemljama, posebno na zapadnom Balkanu, u susjedstvu i ostatku Afrike, u njihovoj borbi protiv pandemije i oporavku od njezinih posljedica;
• • povećanje sredstava u vrijednosti od 5 milijardi eura za Instrument za humanitarnu pomoć zbog sve većih humanitarnih potreba u najugroženijim dijelovima svijeta.

Kriza je jasno pokazala da razine potpore o kojima su čelnici raspravljali u veljači neće biti dovoljne u nekoliko ključnih područja. Osim povećanja sredstava u okviru instrumenta Next Generation EU Komisija predlaže da se pojačaju i drugi programi kako bi u potpunosti mogli ispuniti svoju ulogu u jačanju otpornosti Unije i suočavanju s izazovima koje su donijeli pandemija i njezine posljedice:

• o jačanje kiberobrane Unije i podupiranje digitalne tranzicije opremanjem programa Digitalna Europa ukupnim proračunom od 8,2 milijarde eura;
• o ulaganje u modernu i učinkovitu prometnu infrastrukturu koja će olakšati prekogranične veze, kao što je Rail Baltica, s pomoću dodatnih 1,5 milijardi eura za Instrument za povezivanje Europe
• o stvaranje uvjeta za dobro funkcioniranje jedinstvenog tržišta, koje će biti pokretač oporavka, zadržavanjem predloženih proračuna za Program jedinstvenog tržišta i za programe kojima se podupire suradnja u područjima oporezivanja i carine na razinama od 3,7 milijardi eura, 239 milijuna eura, odnosno 843 milijuna eura);
• o dodatnih 3,4 milijarde eura za program Erasmus Plus namijenjenih ulaganju u mlade te u kulturni i kreativni sektor povećanjem sredstava programa Kreativna Europa na razinu od 1,5 milijardi eura
• o jačanje otpornosti poljoprivredno-prehrambenog sektora i sektora ribarstva te osiguravanje potrebnog prostora za upravljanje krizama s pomoću dodatnih 4 milijarde eura za zajedničku poljoprivrednu politiku i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo u iznosu od 500 milijuna eura;
• o jačanje Fonda za azil i migracije te Fonda za integrirano upravljanje granicama na ukupnu razinu od 22 milijarde eura radi jačanja suradnje na upravljanju vanjskim granicama i u području migracijske politike i politike azila
• Osiguravanje snažne potpore europskoj strateškoj autonomiji i sigurnosti povećanjem Fonda za unutarnju sigurnost na 2,2 milijarde eura i jačanjem Europskog fonda za obranu na razinu od 8 milijardi eura.
• Pružanje potpore našim partnerima na zapadnom Balkanu povećanjem pretpristupne pomoći Unije u ukupnom iznosu od 12,9 milijardi eura.
• Zahvaljujući svim tim ciljanim prilagodbama, u usporedbi s pregovaračkim okvirom koji je predsjednik Europskog vijeća predložio u veljači 2020., osigurat će se da sljedeći dugoročni financijski okvir EU-a bude bolje usklađen s prioritetima i ambicijama Unije te prilagođen izgradnji njezine otpornosti i strateške autonomije u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.

Proračun kao odgovor na krize

Aktualna kriza još je jednom pokazala da je EU-u potreban fleksibilan proračun kako bi mogao reagirati na nepredviđene izazove. Komisija stoga predlaže jačanje fleksibilnosti i instrumenata za izvanredne situacije za razdoblje 2021. – 2027., posebno:

• Fonda solidarnosti EU-a, u okviru kojega se pruža potpora državama članicama i regijama pogođenima velikim katastrofama;
• Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji, u okviru kojega se pruža potpora ponovnom uključivanju na tržište rada radnika koji su izgubili posao zbog velikih restrukturiranja;
• Pričuve za solidarnost i pomoć u nuždi, kojom se može ojačati djelovanje EU-a kao odgovor na zdravstvene i druge krize.

Tim bi se instrumentima zajedno osiguralo do 21 milijarde eura dodatnih sredstava za hitne slučajeve u razdoblju 2021.–2027. u usporedbi s prijedlozima Komisije od 2. svibnja 2018.

Gornje granice višegodišnjeg financijskog okvira izražene su u stalnim cijenama iz 2018. i Komisija prijedloge iznosi na toj osnovi. [Usporedno s time i radi transparentnosti, Komisija informacije daje i u cijenama iz 2018. i u tekućim cijenama.]

Next Generation EU i potrebe europskog gospodarstva u recesiji

Komisija je objavila radni dokument službi Komisije s analizom štete koju je kriza zbog koronavirusa prouzročila europskom gospodarstvu. Njime su obuhvaćene potrebe povezane s gubicima u vlasničkom kapitalu europskih poduzeća, ali i manjak ulaganja koji se očekuje u 2021. i 2022.

Prema nalazima Komisije, zbog manje dobiti u 2020. i 2021. gubici u vlasničkom kapitalu iznosit će između 700 milijardi eura i 1,2 bilijuna eura. U određenim sektorima kao što su turizam i promet posljedice mogu biti i teže. Očekuju se i prekogranične posljedice povezane s funkcioniranjem jedinstvenog tržišta.

Analizom je utvrđeno i da se u 2021. i 2022. očekuje manjak ulaganja u iznosu od najmanje 1,5 bilijuna eura. To uključuje manjak osnovnih ulaganja izravno povezan s krizom, dodatne potrebe otkrivene tijekom krize te ulaganja koja nisu izravno povezana s krizama, ali su potrebna za ostvarivanje zelene i digitalne preobrazbe.

Komisija u današnjem prijedlogu navodi instrumente kojima bi se zadovoljile potrebe europskih poduzeća u pogledu solventnosti i ukupne potrebe za ulaganjima u gospodarstvo. Osim toga, proračun EU-a i dalje je ključan alat za ispunjenje ciljeva u pogledu održivog rasta i radnih mjesta na temelju zelene i digitalne tranzicije.

Proračun EU-a u čijem je središtu instrument Next Generation EU moćan je alat za rješavanje posljedica krize. On je dopuna naporima koji su već poduzeti na nacionalnoj i europskoj razini. Napori privatnih ulagača također će imati važnu ulogu u zadovoljavanju utvrđenih potreba. U kombinaciji s paketom triju važnih sigurnosnih mreža (za radnike, poduzeća i države) u vrijednosti od 540 milijardi eura, koji je Europsko vijeće potvrdilo 23. travnja, takvim bi se izvanrednim mjerama na razini Unije pružila pojačana ciljana potpora u vrijednosti od 1,29 milijardi eura u prvoj fazi europskog oporavka. Primjenom konzervativnih procjena učinka poluge višegodišnjeg financijskog okvira i instrumenta Next Generation EU, ukupna ulaganja koja bi se mogla ostvariti ovim paketom mjera iznose 3,1 bilijun eura.

Komisija je još u svibnju 2018. iznijela prijedlog dugoročnog proračuna koji je usko povezan s političkim prioritetima Unije s 27 država članica i u kojem se u obzir uzimaju posljedice koje će povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Unije imati za proračun.

Komisija stoji iza tih prijedloga, koji se sada jačaju i prilagođavaju kako bi se potaknuo najotporniji oporavak Europe za sljedeću generaciju.

Komisija usto povećava proračunske kapacitete sredstvima usmjerenima u okviru instrumenta Next Generation EU. To će proračunu EU-a dati potrebne kapacitete za ponovno pokretanje gospodarstva i pokazati solidarnost među državama članicama.

To će biti jednokratni instrument za izvanredne situacije čije će trajanje biti ograničeno i koji će se upotrebljavati isključivo za odgovor na krizu i mjere oporavka. Prikupljanje sredstava na financijskim tržištima pomoći će tijekom vremena u raspodjeli troškova financiranja te države članice neće morati uplaćivati znatne dodatne doprinose u proračun EU-a u razdoblju 2021.–2027. Sredstva će se preko proračuna EU-a usmjeriti na države članice kako bi se poduprli prioritetna ulaganja i reforme te će se iskoristiti za jačanje financijskih programa koji su ključni za oporavak.

Financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027. koji je Komisija predložila 2018. i koji je ojačan mehanizmom za pravednu tranziciju i predloženim promjenama i dalje je ključna referentna točka za završnu fazu pregovora. Predložena struktura, razina potpore, ravnoteža između prioriteta i ključne značajke kao što su cilj od najmanje 25 % potrošnje za borbu protiv klimatskih promjena te mjere za potporu ravnopravnosti spolova i nediskriminacije nužni su za uravnotežen paket oporavka. Komisijin Prijedlog uredbe o zaštiti proračuna EU-a od općih nedostataka u vladavini prava još je jedna ključna značajka.

Dodatno će se ojačati postojeće snažne mjere za zaštitu proračuna od prijevara i nepravilnosti. Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) izvršavat će svoje nadzorne i istražne ovlasti.

Zeleni plan i digitalna tranzicija i dalje prioriteti

Klimatska neutralnost i digitalna budućnost ključni su za dugoročnu otpornost, rast i blagostanje Europe.

Strategija rasta EU-a, Europski zeleni plan, uključujući mehanizam za pravednu tranziciju predložen u siječnju, i digitalne i industrijske strategije Unije ključni su za održivi oporavak Unije te su i dalje nezaobilazne referentne točke za dugoročnu konkurentnost Europe.

Dvije tranzicije i dalje su u središtu današnjih prijedloga jer su ključne za napredak našeg gospodarstva i pripremu budućnosti za sljedeću generaciju. Ulaganja i reforme za njihovo unapređenje stoga će se morati uključiti u sve nacionalne planove za oporavak i restrukturiranje. Sve podržane aktivnosti trebale bi se provoditi uz potpuno poštovanje klimatskih i okolišnih prioriteta Unije.

Poboljšanim programom InvestEU moći će se pružiti ključna potpora poduzećima u fazi oporavka i istodobno osigurati snažan naglasak ulagača na srednjoročne i dugoročne prioritete politike Unije kao što su europski zeleni plan i izazovi digitalizacije. Ulaganja u veliki val obnove, u čist vodik, u obnovljive izvore energije, čist promet, održivu hranu i pametno kružno gospodarstvo imaju golem potencijal za rast europskog gospodarstva. Ulaganja u digitalnu infrastrukturu i vještine pridonijet će jačanju konkurentnosti i tehnološke suverenosti. Ulaganja u otpornost na buduće zdravstvene izazove, bioraznolikost i u stratešku autonomiju pridonijet će boljoj pripravnosti Unije na buduće krize.

Kohezijska politika u sljedećem VFO

U okviru inicijative REACT-EU omogućit će se dodatna financijska sredstva kohezijske politike u razdoblju do 2022. To će uključivati iznimnu fleksibilnost uvedenu ranije ove godine u okviru investicijskih inicijativa kao odgovor na koronavirus, uključujući pojednostavnjene postupke, mogućnost prijenosa sredstava među fondovima i kategorijama regija te ublažavanje pravila o sufinanciranju, čime će se omogućiti isključivo financiranje iz proračuna EU-a.

Na temelju toga Komisija sada predlaže ciljane izmjene nove generacije programa kohezijske politike kako bi ih bolje prilagodila oporavku nakon krize. Njihovo bi djelovanje trebalo biti komplementarno s inicijativom REACT-EU i u skladu s fleksibilnijim pravilima te bi trebalo omogućiti bržu reakciju na izvanredne situacije na nacionalnoj i regionalnoj razini. U prilagođenim prijedlozima koje Komisija iznosi državama članicama pruža se dodatna fleksibilnost u prijenosu sredstava među fondovima i omogućavanju postupne provedbe operacija koje se nisu mogle dovršiti u okviru programâ u razdoblju 2014. – 2020. U razdoblju 2021. – 2027. kohezijska politika zadržat će svoju dugoročnu ulogu u rastu i prelasku na otporniju, zeleniju i digitalnu Europu.

Novac u okviru instrumenata ide državama članicama kojima je najpotrebniji

Ovim prijedlogom Komisija nastoji usmjeriti novac tamo gdje postoji potreba. U tu svrhu i ovisno o prirodi programa Komisija će surađivati sa svakom državom članicom kako bi se zajamčilo da svaki euro pridonosi obnovi, oporavku i otpornosti. Konkretnije:

• Mehanizam za oporavak i otpornost bit će dostupan svim državama članicama, ali potpora će biti koncentrirana na najpogođenije dijelove Unije u kojima su potrebe za otpornošću najveće. To će pomoći u borbi protiv sve većih razlika među državama članicama.
• Dodatna kohezijska financijska sredstva u okviru inicijative REACT-EU dodjeljivat će se na temelju ozbiljnosti gospodarskih i socijalnih posljedica krize, uključujući razinu nezaposlenosti mladih i relativno blagostanje država članica.
• Instrumentom za potporu solventnosti osigurat će se da potpora vlasničkom kapitalu bude usmjerena na poduzeća u svim državama članicama i sektorima kojima je kapital najpotrebniji. Naglasak će biti na državama članicama koje manje mogu intervenirati putem državne potpore i u kojima su gospodarske posljedice pandemije koronavirusa najteže, u najpogođenijim sektorima.
• Kada je riječ o kohezijskoj politici, kako bi osigurala odgovarajuću potporu državama članicama i regijama kojima je pomoć najpotrebnija, Komisija će u 2024. preispitati raspodjelu sredstava za koheziju, uzimajući u obzir najnovije dostupne statističke podatke, a jedine prilagodbe bit će prilagodbe naviše. Na temelju tog preispitivanja iznosi sredstava moći će se samo povećati, do 10 milijardi eura za sve države članice.

Komisija će se u suradnji s nacionalnim tijelima država članica pobrinuti da se dodatna potpora koja se predlaže počne koristiti što je prije moguće i uputi tamo gdje je potrebno.

Cilj ovih prijedloga, koji se temelje na načelima solidarnosti i pravednosti, jest obnoviti europsko gospodarstvo i učiniti ga pravednijim, otpornijim i održivijim za buduće generacije.

Europski parlament i Vijeće moraju odobriti ove zakonodavne prijedloge

U ovo vrijeme izvanrednih teškoća i nesigurnosti Unija treba više nego ikad prije pokazati da je spremna i voljna odlučno djelovati i osmisliti put prema boljoj budućnosti. Najbolje izglede za uspjeh Unija ima postigne li se dogovor o ambicioznom planu oporavka u čijem je središtu proračun EU-a.

Europska komisija poziva Europsko vijeće i suzakonodavce da brzo razmotre ove prijedloge kako bi se politički dogovor na razini Europskog vijeća postigao do srpnja.

Brza odluka o prijedlogu izmjene postojećeg okvira omogućila bi da se na raspolaganje odmah stave dodatna sredstva za inicijativu REACT-EU, Instrument za potporu Solventnosti i Europski fond za održivi razvoj, uvažavajući hitnost tih potreba.

Komisija će zatim blisko surađivati s Europskim parlamentom i Vijećem kako bi se postigao dogovor o budućem dugoročnom okviru i pratećim sektorskim programima. Ako se taj postupak dovrši početkom jeseni, to bi značilo da bi novi dugoročni proračun mogao postati operativan i pokretati oporavak Europe od 1. siječnja 2021.

Za izmjenu Odluke o vlastitim sredstvima potrebno je odobrenje svih država članica u skladu s njihovim ustavnim odredbama.

Brzom reakcijom pokazat će se da je Unija spremna učiniti sve što je potrebno za oporavak gospodarstva, zaštitu izvora prihoda svih Europljana i ulaganja u dugoročni prelazak Europe na pravedniju, zeleniju i digitalnu budućnost.

Sredstva EU-a uvjetovana poštovanjem vladavine prava

Komisija u potpunosti ostaje pri svojem prijedlogu o vladavini prava iz svibnja 2018. kojim se uvodi novi mehanizam za zaštitu proračuna EU-a od financijskih rizika povezanih s općim nedostacima u pogledu vladavine prava u državama članicama.

Cilj je tog mehanizma osigurati dobro financijsko upravljanje proračunom Unije i zaštititi novac poreznih obveznika. Predložena pravila omogućit će Uniji da obustavi, smanji ili ograniči pristup financijskim sredstvima EU-a proporcionalno vrsti, ozbiljnosti i opsegu nedostataka u pogledu vladavine prava.

Tijekom pregovora države članice pozitivno su reagirale na taj prijedlog te bi on trebao biti dio konačnog sporazuma.

Osim toga, Komisija će dodatno ojačati postojeće snažne mjere za zaštitu proračuna od prijevara i nepravilnosti. Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) izvršavat će svoje nadzorne i istražne ovlasti.

FINANCIRANJE

Da bi mogla financirati predložene mjere oporavka Komisija će u ime Unije pozajmiti do 750 milijardi eura na financijskim tržištima za mjere oporavka u razdoblju od 2021. do 2024.

To će ostvariti tako što će iskoristiti prostor u proračunu, tj. razliku između gornje granice vlastitih sredstava dugoročnog proračuna (najveći iznos sredstava koje Unija može zahtijevati od država članica za pokrivanje svojih financijskih obveza) i gornje granice stvarne potrošnje (gornja granica za plaćanje utvrđena u VFO-u).

U tu svrhu Komisija predlaže izmjenu Odluke o vlastitim sredstvima (pravni akt u kojem su utvrđeni uvjeti za financiranje proračuna EU-a) kako bi omogućila zaduživanje te izvanredno i privremeno povećala gornju granicu vlastitih sredstava za 0,6 postotnih bodova. To će se povećanje nadovezati na gornju granicu trajnih vlastitih sredstava – 1,4 % bruto nacionalnog dohotka EU-a, što se predlaže zbog gospodarske neizvjesnosti i Brexita.

To povećanje od 0,6 postotnih bodova bit će vremenski ograničeno i upotrebljavat će se samo u kontekstu oporavka od posljedica pandemije koronavirusa. Povećanje gornje granice vlastitih sredstava prestat će vrijediti nakon što se otplate sva sredstva i podmire sve obveze.

Koristeći dostupni prostor u proračunu kao jamstvo EU će moći izdavati dužničke instrumente po relativno povoljnim uvjetima u usporedbi s mnogim državama članicama.

Prikupljena sredstva otplaćivat će se iz budućih proračuna EU-a od 2027. najkasnije do 2058. Zajmove će otplaćivati države članice koje su se zadužile. Da bi olakšala otplatu prikupljenog tržišnog financiranja i dodatno smanjila pritisak na nacionalne proračune, Komisija će u kasnijoj fazi financijskog razdoblja 2021. – 2027. uz već predložena sredstva predložiti dodatna nova vlastita sredstva. Ta će sredstva biti usko povezana s prioritetima EU-a (klimatske promjene, kružno gospodarstvo i pravedno oporezivanje).

Gornjom granicom vlastitih sredstava utvrđuje se maksimalni iznos vlastitih sredstava koji Komisija može zahtijevati od država članica za financiranje rashoda u bilo kojoj godini. Time se državama članicama pruža sigurnost i predvidljivost pri proračunskom i financijskom planiranju. Dovoljno visoka gornja granica omogućuje Uniji da pokrije sve svoje financijske obveze i nepredviđene obveze koje dospijevaju u određenoj godini.

U proračunu EU-a postoji i gornja granica za plaćanje koja označava najveći iznos plaćanja za prošle obveze.

Razlika između gornje granice vlastitih sredstava i gornje granice za plaćanje u okviru dugoročnog proračuna, uvećana za iznos ostalih prihoda (npr. porezi na plaće osoblja EU-a i novčane kazne u području tržišnog natjecanja) naziva se prostorom u proračunu.

Da bi Unija mogla ispuniti svoje financijske obveze u svim okolnostima, pa tako i u vrijeme gospodarskog pada, potreban je dovoljan prostor u proračunu. To je važno za održavanje visokog kreditnog rejtinga EU-a.

Povećanje gornje granice vlastitih sredstava, koje predlaže Komisija, značilo bi da bi Komisija prema potrebi od država članica EU-a mogla tražiti uplatu dodatnih sredstava.

Na taj bi se način mogao očuvati visoki kreditni rejting EU-a te smanjiti troškovi zaduživanja i troškovi otplate država članica.

Sredstva za sljedeći dugoročni proračun EU-a

Izvori prihoda za proračun EU-a nisu se mijenjali zadnjih nekoliko desetljeća: carinske pristojbe, doprinosi država članica koji se temelje na porezu na dodanu vrijednost (PDV) i doprinosi koji se temelje na bruto nacionalnom dohotku (BND).

U svibnju 2018. Komisija je predložila da se ti izvori financiranja zadrže te da ih se pojednostavni i racionalizira. Osim toga, Komisija je predložila diversifikaciju izvora prihoda uvođenjem paketa novih vlastitih sredstava koja će pridonijeti ispunjenu prioriteta EU-a kao što su klimatske promjene, kružno gospodarstvo i pravedno oporezivanje. Taj je paket, među ostalim, uključivo prihode povezane sa sustavom trgovanja emisijama, nacionalni doprinos izračunan na temelju nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada u svakoj državi članici i sredstva na temelju zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit.

Prijedlog iz svibnja 2018. i dalje je valjan.

Osim toga, Komisija će iskoristiti prostor u proračunu kako bi prikupila sredstva na tržištima kapitala i financirala nove i pojačane alate usmjerene na borbu protiv krize i njezinih posljedica. To će biti izvanredno i privremeno rješenje koje će se temeljiti na postojećim Unijinim aktivnostima prikupljanja kapitala i njezinu visokom kreditnom rejtingu.

Da bi olakšala otplatu prikupljenog tržišnog financiranja i dodatno smanjila pritisak na nacionalne proračune, Komisija će u kasnijoj fazi financijskog razdoblja 2021. – 2027. predložiti dodatna nova vlastita sredstva.

Ona bi mogla uključivati:

• proširenje vlastitih sredstava iz sustava trgovanja emisijama na pomorski i zrakoplovni sektor, čime bi se godišnje prikupilo 10 milijardi eura;
• mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika, kojim bi se godišnje prikupilo od 5 do 14 milijardi eura;
• vlastita sredstva na temelju aktivnosti poduzeća koja imaju golemu korist od jedinstvenog tržišta EU-a i koja bi, ovisno o njihovoj strukturi, mogla donijeti oko 10 milijardi eura godišnje.
• digitalni porez na poduzeća s globalnim godišnjim prometom većim od 750 milijuna eura, kojim bi se godišnje moglo ostvariti do 1,3 milijarde eura.

Ukupna nova vlastita sredstva mogu pomoći u financiranju otplate glavnice i kamata sredstava pozajmljenih na financijskom tržištu u okviru instrumenta Next Generation EU. Kako će se nacionalni doprinosi promijeniti u odnosu na podatke koji su objavljeni u jesen prošle godine?

Točan iznos nacionalnih doprinosa bit će poznat tek nakon što države članice dogovore sljedeći dugoročni proračun. Ti će doprinosi i dalje biti glavni izvor prihoda za financiranje VFO-a.

S obzirom na ograničenja s kojima se države članice trenutačno suočavaju, za instrument Next Generation EU neće se odmah zahtijevati dodatni nacionalni doprinosi država članica dugoročnom proračunu. Prikupljena sredstva otplaćivat će se nakon 2027. tijekom duljeg razdoblja iz budućih dugoročnih proračuna, među ostalim u obliku novih vlastitih sredstava, povećanih nacionalnih doprinosa, obnavljanja zajmova ili kombinacije tih mogućnosti.

Da bi olakšala otplatu prikupljenog tržišnog financiranja i dodatno smanjila pritisak na nacionalne proračune, Komisija će u kasnijoj fazi financijskog razdoblja predložiti dodatna nova vlastita sredstva.

Pavna osnova prijedloga za financiranje instrumenta Next Generation EU

Veličina instrumenta Next Generation EU i njegov ustroj prilagođeni su veličini i važnosti izazova s kojima se Unija suočava. Zbog krize su nastale nezapamćene financijske potrebe za hitnim ulaganjima. Stoga je potreban odlučan i izvanredan odgovor na razini Unije. Zbog dosad nezabilježene naravi ove operacije i zbog iznimnog iznosa tih sredstava potrebno ih je ugraditi u sustav vlastitih sredstava, koji odobravaju sve države članice u skladu sa svojim ustavnim odredbama.

Zbog toga Komisija predlaže izmjene Odluke o vlastitim sredstvima, koje trebaju odobriti sve države članice u skladu sa svojim ustavnim odredbama.

Za izmjenu Odluke o vlastitim sredstvima potrebna je jednoglasna odluka svih država članica i odobrenje u skladu s nacionalnim ustavnim odredbama. Komisija očekuje da se to dogoditi u što kraćem roku.

Kako bi se premostilo prijelazno razdoblje do ratifikacije izmijenjene Odluke o vlastitim sredstvima i radnicima, poduzećima i državama članicama osigurala prijeko potrebna sredstva već u 2020., Komisija predlaže prilagodbu aktualnog dugoročnog proračuna za razdoblje 2014. – 2020. kojom će se omogućiti veća potrošnja u 2020. Na raspolaganju će biti 11,5 milijardi eura za potporu regijama kojima je pomoć najpotrebnija (u okviru inicijative REACT-EU), jačanje kapitala održivih europskih poduzeća (putem Instrumenta za potporu solventnosti) te potporu potrebitima izvan granica EU-a (putem Europskog fonda za održivi razvoj (EFSD)).

Programi pozajmljivanja državama članicama

EU trenutačno ima tri programa pozajmljivanja za pružanje financijske pomoći državama u financijskim poteškoćama, a sva tri se financiraju izdavanjem obveznica na tržištima kapitala: pomoć platnoj bilanci, mehanizam za europsku financijsku stabilnost i makrofinancijska pomoć partnerskim zemljama koje nisu članice EU-a. Komisija je 2. travnja predložila još jedan instrument koji se financira na sličan način (ali uz nacionalna jamstva), tj. instrument potpore radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji ili skraćeno program za kratkotrajnu nezaposlenost SURE. Do sada su financijske obveze u okviru tih programa podmirivane bez potrebe za dodatnim doprinosima država članica.

Kako bi prikupila potrebna sredstva, Komisija će u ime EU-a izdati obveznice na financijskim tržištima. Pozajmit će do 750 milijardi eura, najviše u razdoblju 2020. – 2024. Komisija će sredstva usmjeravati prema novim ili pojačanim programima ili pozajmljivati novac državama članicama kojima je to potrebno pod uvjetima izvornog izdanja (isti kupon, dospijeće i isti nominalni iznos). Na taj će se način države članice neizravno zaduživati pod vrlo povoljnim uvjetima zahvaljujući EU-ovom visokom kreditnom rejtingu i relativno niskih stopama zaduživanja u usporedbi s nekim državama članicama.

Vrijeme, opsege i dospijeće izdanih obveznica ovisit će o potrebama EU-a i njegovih država članica. Rok dospijeća novoizdanih obveznica varirat će od 3 do 30 godina.

Sve dodatne informacije možete pronaći na poveznicama:

Komunikacija o planu oporavka: „Europa na djelu: oporavak i priprema za sljedeću generaciju”

Komunikacija o proračunu EU-a: „Proračun EU-a za provedbu europskog plana oporavka”

Radni dokument službi

Internetska stranica prijedlogâ o VFO-u

Internetska stranica prilagođenog programa rada Komisije za 2020.

Internetska stranica o odgovoru Komisije na koronavirus

Informativni članak 1 Proračun EU-a za provedbu europskog plana oporavka 

Informativni članak 2 Ključni instrumenti za potporu europskom planu oporavka 

Informativni članak 3 Financiranje europskog plana oporavka 

Informativni članak 4 Prilagođeni program rada Komisije za 2020.