Aktualno

U usporedbi s prosincem 2014. u siječnju 2015. desezonirana proizvodnja u građevinskom sektoru u europodručju (EA19) povećala se za 1,9 posto, a u području EU28 za 1,0 posto, pokazuju prve procjene Eurostata, statističkog ureda Europske unije. U prosincu 2014. proizvodnja u građevinskom sektoru povećala se za 0,2 posto u oba područja. U usporedbi sa siječnjem 2014. u siječnju 2015. proizvodnja u građevinskom sektoru povećala se za 3,0 posto u europodručju te za 1,4 posto u području EU28. Eurostatovo priopćenje za medije dostupno je ovdje.

U usporedbi s prethodnim tromjesečjem u četvrtom tromjesečju 2014. godine broj zaposlenih osoba povećao se za 0,1 posto u europodručju (EA18) i za 0,2 posto u području EU28, pokazuju nove procjene nacionalnih računa koje je objavio Eurostat, statistički ured Europske unije. U trećem tromjesečju 2014. godine stopa zaposlenosti u europodručju povećala se za 0,2 posto, a u području EU28 za 0,3 posto. Navedeni su podaci desezonirani. U usporedbi s istim tromjesečjem prethodne godine u četvrtom tromjesečju 2014. stopa zaposlenosti povećala se za 0,9 posto u europodručju te za 1,0 posto u području EU28, dok je promjena u trećem tromjesečju 2014. iznosila +0,7 posto odnosno +0,9 posto. Eurostat procjenjuje da je u četvrtom tromjesečju 2014. u području EU28 bilo zaposleno 226,7 milijuna osoba, od kojih je 148,6 milijuna bilo u europodručju. Navedeni su podaci desezonirani. Ti tromjesečni podaci o zaposlenosti daju sliku inputa rada koja je u skladu s podacima o proizvodnji i dohotku u nacionalnim računima. Na internetu je dostupno Eurostatovo priopćenje za medije.

Šesnaestog ožujka 2015. potpredsjednik Šefčovič i turski ministar energetike Yildiz otvorili su novi energetski dijalog na visokoj razini između EU-a i Turske. Obojica su se složila da će se visoki dijalog o energetici na ministarskoj razini ubuduće održavati redovitije, najmanje jedanput godišnje. Sljedeći će dijalog obuhvaćati sve relevantne energetske sektore, kao što su plin, električna energija, nuklearna energija, obnovljivi izvori energije, energetska učinkovitost i klimatska politika, s osobitim naglaskom na pripreme za konferenciju COP21 u Parizu. Održat će se još ove godine, a sudjelovat će povjerenik za klimatsku i energetsku politiku Arias Cañete i turski ministar energetike Yildiz. I kao zemlja kandidatkinja koja trenutno vodi pristupne pregovore s EU-om i kao zemlja koja pridonosi EU-ovoj sigurnosti opskrbe energijom, Turska je ostvarila znatan napredak u usklađivanju svog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije. Analiza usklađenosti turskog zakonodavstva iz područja energetike s europskom pravnom stečevinom iz istog područja već je dovršena. U tom pogledu obje su se strane složile da će poboljšati suradnju i dijalog o politikama u energetskom sektoru, koji ima ključnu ulogu u njihovim bilateralnim odnosima. Pokretanjem dijaloga na visokoj razini jasno se ističe i odlučnost Europske komisije glede uspostave strateških energetskih partnerstava sa sve važnijim zemljama u kojima se proizvodi energija i kroz koje energija prolazi na putu do europskog tržišta. Odraz te odlučnosti je i najnovija Okvirna strategija za energetsku uniju, donesena 25. veljače 2015. Cijela zajednička izjava o energetskom dijalogu na visokoj razini između EU-a i Turske dostupna je na internetu.

U veljači 2015. godišnja stopa inflacije u europodručju iznosila je -0,3 posto, što je povećanje u odnosu na -0,6 posto u siječnju. U veljači 2014. stopa inflacije iznosila je 0,7 posto. U veljači 2015. godišnja stopa inflacije u Europskoj uniji iznosila je -0,2 posto, što je povećanje u odnosu na -0,5 posto u siječnju. Prošle godine stopa inflacije iznosila je 0,8 posto. U veljači 2015. u dvadeset država članica zabilježena je negativna godišnja stopa inflacije. Najmanje godišnje stope inflacije zabilježene su u Grčkoj (-1,9 posto), Bugarskoj (-1,7 posto) i Litvi (-1,5 posto). Pozitivna godišnja stopa inflacije zabilježena je u Švedskoj (0,7 posto), na Malti (0,6 posto), u Austriji (0,5 posto), Rumunjskoj (0,4 posto) i Italiji (0,1 posto). U usporedbi sa siječnjem 2015. godišnja stopa inflacije smanjila se u šest država članica, u četiri se nije mijenjala, a u sedamnaest se povećala. U veljači 2015. godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj iznosila je -0,4 posto. Najveći utjecaj na povećanje godišnje stope inflacije u europodručju imali su restorani i kafići (+0,12 postotnih bodova), najamnine (+0,11 postotnih bodova) i duhan (+0,07 postotnih bodova), dok su goriva za vozila (-0,64 postotna boda), loživo ulje (-0,19 postotnih bodova) i telekomunikacije (-0,06 postotnih bodova) imali najveći učinak na njezino smanjenje. Na internetu je dostupno Eurostatovo priopćenje za medije.