Sinergija privatnog i javnog zdravstva za kvalitetni zdravstveni sustav

26.04.2013.

Otezanje s produživanjem ugovora s privatnim zdravstvenim ustanovama i pokušaj smanjivanja cijena zdravstvenih pretraga za dodatnih 30 posto, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) narušava stabilnost domaćeg zdravstvenog sustava, smanjuje razinu kvalitete usluge koju dobivaju građani koji plaćaju obvezno zdravstveno osiguranje, a pacijenti koji trebaju specifične pretrage i zahvate nažalost sve duže čekaju na obavljanje nužnih pregleda i zahvata.
Loše trendove u domaćem zdravstvenom sustavu potaknute dodatnim ignoriranjem privatnih zdravstvenih ustanova predstavili su na zajedničkoj konferenciji za medije dr.med.,mag.spec.oec. Nevenka Kovač, predsjednica HUP-Udruge privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb, Davor Majetić, glavni direktor HUP-a i dipl.iur., Mile Klepo, ravnatelj Udruge poslodavaca u zdravstvu.
„Rezultat „privremenog isključivanja“ privatnih ustanova iz ukupnog zdravstvenog sustava u ova nepuna dva mjeseca od kada HZZO ne produžuje ugovore je porazan i samo pokazuje da, kao što je to uostalom slučaj i u svim razvijenim zemljama, javno zdravstvo ne može bez privatnog. Liste čekanja za specifične zahvate i pretrage za koje je javni sustav podkapacitiran su sve duže što ugrožava zdravlje naših građana. I dok se u Hrvatskoj pod izlikom štednje privatne zdravstvene ustanove pokušava što je moguće više isključiti iz zdravstvenog sustava, politika svih razvijenih zemalja diljem svijeta nastoji dodatno potaknuti razvoj privatnog sektora jer je dokazano da privatni sektor doprinosi skraćivanju lista čekanja i podizanju kvalitete zdravstvenih usluga kao i ukupne učinkovitosti javnog sektora“, istaknula je Nevenka Kovač, predsjednica HUP-Udruge privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb.
Kako je navela Kovač, od ukupnih sredstava za zdravstvo, u Hrvatskoj se unutar javnog sektora troši 85 posto sredstava dok 15 posto otpada na privatni sektor. U Europskoj uniji je taj omjer 70:30, no uz trend dodatnog povećanja omjera u korist privatnog zdravstva. Nizozemska je primjer zemlje u kojoj su sve bolnice privatne, zadovoljstvo i perspektiva pacijenata su vrlo visoki pa je redovno na prvom mjestu ljestvice Europskog indeksa zdravstvene zaštite potrošača.
U Hrvatskoj HZZO i sustav javnih zdravstvenih ustanova i dalje imaju jak monopol na tržištu, a dominantan položaj nažalost koriste kako bi usporili razvoj privatnog sektora.
Cijene dijagnostičkih usluga u Hrvatskoj su u odnosu na važeće cijene u susjednoj Sloveniji, nakon ovotjednog smanjenja cijena od strane HZZO-a za 30 posto, niže u prosjeku za 50 posto. Takvo stanje je neizdrživo za privatni sektor i samo je pokazatelj reguliranja tržišta na netržišnim principima.
„Preduvjet za rast i razvoj domaćeg gospodarstva uvođenje je tržišnih principa i rast konkurentnosti u svim segmentima djelovanja jer to jedino jamči rast razine efikasnosti i odgovornosti. A upravo je javni zdravstveni sustav odličan primjer negativnih posljedica upornog izbjegavanja promjena u tom smjeru – svakih nekoliko godina porezni obveznici moraju sanirati ogromne gubitke javnog zdravstva, što je kulminiralo ove godine iznosom od oko 5,5 milijardi kuna“, naveo je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.
„Zdravstvo zbog novih tehnologija postaje sve učinkovitije u zdravstvenoj skrbi za pacijente, ali istovremeno i sve skuplje i za najbogatije zemlje svijeta. Kako svuda javni zdravstveni sustavi imaju problema sa limitiranim investicijskim budžetima, a državne potpore poput sanacija koje su se često provodile u Hrvatskoj nisu dozovoljene, potiče se razvoj i ulaganja privatnih zdravstvenih ustanova koje nadograđuju javni sustav investirajući u najnovije tehnologije, u medicinsko osoblje kao i u uvjete u kojima se zdravstvena usluga pruža. To se pokazalo najracionalnijim pristupom koji optimalno raspolaže sredstvima poreznih obveznika“, naglasio je Mile Klepo, ravnatelj Udruge poslodavaca u zdravstvu.
U sustavu privatnog zdravstva u Hrvatskoj, prema podacima s kraja 2011. godine, trenutno radi 7,5 posto ukupnog broja ukupno zaposlenih u sustavu zdravstva te 10,8 posto ukupnog broja liječnika. Sudionici konferencije su se složili da je to velika snaga domaćeg zdravstvenog sustava koja se treba što bolje iskoristiti u korist svih građana.
Samo snažno partnerstvo privatnog i javnog sektora osigurava najracionalnije korištenje svih postojećih resursa, ali i realizaciju potrebnih održivih investicija koje će unaprijediti postojeću kvalitetu zdravstvene skrbi, naglašeno je na konferenciji.
„Formula je jednostavna – razvojem privatnog zdravstva javno zdravstvo dobiva kvalitetnu infrastrukturu bez dodatnih ulaganja, javno zdravstvo se potiče na racionalizaciju troškova i prilagodbu kvalitete usluge kakvu nudi privatni sektor, a pacijenti dobivaju dostupnu kvalitetnu medicinsku uslugu koja im nije inače dostupna u javnom sustavu ili pak dobivaju bržu i dostupniju medicinsku uslugu u rasterećenom javnom zdravstvu“, zaključila je Kovač te je pozvala HZZO na otvaranje konstruktivnijeg dijaloga s ciljem poboljšanja stanja u domaćem zdravstvenom sustavu.