Poslodavci i sindikati iz Splita u radnom posjetu njemačkim poduzetnicima i sindikalistima

05.05.2016.

U sklopu projekta Zajedno u budućnost – oživimo socijalni dijalog u Splitsko-dalmatinskoj županiji, kojeg je nositelj Splitski Regionalni ured Hrvatske udruge poslodavaca, organizirano je studijsko putovanje u Berlin, u radni posjet krovnoj Konfederaciji njemačkih udruga poslodavaca i Konfederaciji njemačkih sindikata, kako bi se upoznali sa stavovima njemačkih poduzetnika i sindikalista o njemačkom modelu socijalnog partnerstva koji se smatra i jednim od razloga uspješnosti njemačkog gospodarstva. Prisutne je prvi radni dan posjeta pozdravio Ulrich Huttenbach, Izvršni direktor i šef odjela BDA, naglasivši kako po njihovom Ustavu svi mogu osnovati udrugu kojom mogu odrediti uvjete rada, a njihov socijalni dijalog seže toliko daleko da se temeljna prava donose zajednički. Ukoliko zajednička odluka izostane, država ima ovlast donijeti odgovarajući propis određujući balans između sindikata i poslodavaca, što se nije pokazalo dobrim rješenjem.
U trodnevnom radnom programu, organiziran je sastanak s Andreom Mullerom, direktorom BDA-ova Odjela za politiku plaća i pregovore, koji je govorio o bogatom povijesnom razvoju njemačkih udruga poslodavaca, čija je prva i jedina zadaća bila borba protiv sindikalnog organiziranja i štrajkova. Situacija se promijenila početkom 20.stoljeća, kad njemačka udruženja poslodavaca počinju smatrati kako i sindikatima treba omogućiti pravo na djelovanje, shvaćajući da im je u interesu imati jake sindikate, jer ako nema dogovora između sindikata i poslodavaca, država može donijeti ne baš optimalna rješenja. Sloboda socijalnog dijaloga je rezultirala Tarifnim zakonom iz 1947. godine i iako sadrži samo 25 odredbi nije se mijenjao. Centralni dio ovog zakona je da sindikati i poslodavci slobodno i neovisno dogovaraju radne uvjete, a država dogovoreno može prihvatiti i ako ocijeni da je potrebno, može proširiti na cijelu djelatnost, pokrajinu ili državu. Upravo to se i dogodilo prvi put prošle godine, kad je Vlada iskoristila činjenicu da u nekim uslužnim sektorima koja imaju malu cijenu rada, sindikati nisu dobro organizirani. Donesen je zakon koji je povećao minimalnu cijenu radnog sata sa 6,5 na 8,5 eura za sve sektore. Najvažnija aktivnost udruga sindikata i poslodavaca je dogovoriti tarifni dio kolektivnih ugovora koji se može sprovesti u praksi, a postupak pregovaranja u svakoj djelatnosti i pokrajini je različit, što ovisi o trendovima koji su pojedinoj djelatnosti odnosno pokrajini bitni, ali i osobama koje sudjeluju u pregovorima. Smatra kako tarifni dio kolektivnih ugovora doprinosi pravnoj sigurnosti poslodavaca koji mogu planirati svoje rashode te radnika koji imaju sigurnost materijalnih prava.

Frank Zach, direktor Odjela za međunarodnu i europsku politiku Njemačke konfederacije sindikata, istaknuo je kako je za gospodarstvo bolje da se sindikati i poslodavci dogovaraju oko uvjeta rada, ali tvrdi kako je problem u tome što je sindikalno organiziranje u padu, a koji trend traje u Europi i SAD-u. Sindikati u Njemačkoj još prije 10 godina su zatražili da Vlada zakonom poveća minimalnu cijenu rada želeći je dovesti na neku pristojnu razinu. „Mnogi nam u drugim državama zamjeraju pretjeranu kooperativnost. No, mi samo pazimo na to da zadržimo broj zaposlenih, omogućimo otvaranje novih radnih mjesta, ali ipak uz stalne pregovore o cijeni rada“ izjavio je. U Njemačkoj je sklopljeno preko 68 tisuća kolektivnih ugovora i u svima su materijalna prava najvažniji dio preko kojih se dokumentiraju najvažniji interes njemačkih radnika. U 120 godina postojanja njihovog sindikata mogli su učiti na greškama, a ono što su naučili je da trebaju imati dosta strpljenja i upornosti za ostvarivanje svojih zadaća. Smatra kako se ne može preslikati funkcioniranje sindikata jedne države u drugu, međutim, ono što je bitno za socijalni dijalogu svim državama je respekt socijalnih partnera. Andre Muller i Frank Zach slažu se u stavu kako iako sud ponekad zna donijeti odluke kojima nitko nije sretan, imaju socijalni model koji nije normiran od strane države. Tako ne postoji ni kriterij broja članova za utvrđivanje reprezentativnosti sindikata ili poslodavaca, jer smatraju da bi navedeno ograničilo slobodu udruživanja. Ipak, ukoliko dođe do spora oko reprezentativnosti odnosno određivanja sindikata koji može pregovarati oko kolektivnih ugovora, sudski proces traje do dvije godine, a sud donosi odluku na način da procjenjuje moć udruženja koje želi sklopiti kolektivni ugovor sagledavajući cijelu djelatnost.

Članovi delegacije susreli su se i s Arne Franke, starijim savjetnikom za odnose s javnošću koji je govorio o važnosti njegovanja dobrih odnosa s medijima. Zadatak glasnogovornika je njegovanje dobrih odnosa s medijima i pripremanje tema, a službene stavove iznosi predsjednik. Napomenuo je kako su mediji kod njih educirani i prate samo određenu problematiku.

Anja Quring, regionalna direktorica Odbora za istočno europsko gospodarstvo, predstavila je Odbor za gospodarstvo kao najstariju inicijativu njemačkog gospodarstva koji se smatra glasnogovornikom njemačke industrije. Zastupaju interese njemačkih poduzeća za investicije u trećim zemljama s kojima surađuju, a u koje zemlje je uključena i Hrvatska.

Zadnjeg dana studijskog posjeta, članovi delegacije Vesna Ivić Šimetin i Žana Plazibat ispred Splitskog regionalnog ureda HUP-a, Darka Todorić i Ela Marić ispred HURS-ovog Županijskog ureda u Splitu, Krešimir Budiša i Maja Mikelić ispred udruge B-4 te predstavnik EPH, Frenki Laušić posjetili su GSP Sprachtechnologie, informatičku tvrtku čiju polovicu radnika čini visokokvalificirana radna snaga, kako bi se upoznali s primjerom dobre prakse socijalnog dijaloga.

U smislu dugo održivog socijalnog partnerstva, svi govornici su se složili kako je potrebno imati jaka udruženja poslodavaca i sindikata, budući kad istekne kolektivni ugovor, udruge poslodavaca i sindikata su upućene jedne na druge i da bi postigli kvalitetan dogovor, moraju sjesti i argumentirano razgovarati. Svaki dogovor može opstati ako se stranke uvažavaju i zajednički dolaze do rezultata koji mogu predstaviti svom članstvu, jer će u suprotnom, članovi napustiti i udruženja poslodavaca i sindikata o čemu obje strane moraju voditi računa.