Prioriteti vanjske konkurentnosti 2010. - 2014.: Izgradnja globalne Europe

2010. je iznimno važna godina za trgovinsku politiku i politiku ulaganja EU, budući da se sada utvrđuje nova petogodišnja strategija. BUSINESSEUROPE smatra kako je temeljni cilj inozemne dimenzije strategije konkurentnosti EU generiranje dugoročnog rasta i zapošljavanja u europskom gospodarstvu kroz jačanje trgovine i ulaganja. Ovu činjenicu odražava poveznica između trgovinske politike EU i njene konkurentnosti koja je kamen temeljac europske strategije Globalne Europe. EU strategija do 2020. trebala bi se temeljiti na Globalnoj Europi, ali i poboljšati neka ključna područja. Europski poslodavci smatraju kako treba unaprijediti trgovinske pregovore, stvoriti strateške odnose s važnim zemljama partnerima, jačati konkurentnost EU ciljanim trgovinskim i ulagačkim politikama te osigurati koordinaciju trgovinske i drugih, s njom povezanih, politika.

Prioriteti vanjske konkurentnosti 2010. - 2014.: Izgradnja globalne Europe

Gospodarska predviđanja 02/2010 - Bolje ali još uvijek krhko

Gospodarski uvjeti popravili su se u drugoj polovici 2009. pa BUSINESSEUROPE predviđa da će realni rast BDP-a u EU u 2010. dosegnuti 1.2%, nakon pada od 4% u 2009. No, situacija je još uvijek jako krhka i nesigurna. Nastavit će se rast nezaposlenosti i javnog duga, koji bi ove godine na razini EU trebali dosegnuti prosjek od 10.2% radne snage i 80% BDP-a.

U novom izdanju Gospodarskih predviđanja, BUSINESSEUROPE iznosi predstojeće izazove i navodi ključne prioritete za konsolidaciju oporavka:

• brza ponovna uspostava povjerenja u održivost javnih financija i sprečavanje rizika od financijkih problema;
• održavanje povoljnih uvjeta financiranja za poduzeća;
• djelotvorna europska strategija djelovanja protiv špekulantskih napada;
• nacionalne vlade trebaju preuzeti na sebe dio rješavanja problema fiskalnih neravnoteža te provoditi strukturalne reforme, uz strogi nadzor europskih institucija.

Gospodarska predviđanja 02/2010

EUROPSKA UNIJA MORA SE “ BORITI ZA RAST”

Uoči zasjedanja Vijeća EU 11. veljače, europski poslodavci, članovi 40 federacija članica BUSINESSEUROPE, predstavili su predsjednicima Van Rompuyu, Barrosou i Buzeku poslodavačke ciljeve i očekivanja od Unije u razdoblju 2010. – 2014.

 Pod sloganom „Boriti se za rast“ , europski poslodavci objasnili su svoje viđenje doprinosa poslovnog sektora ostvarivanju europskih ciljeva jačanja gospodarstva, zaštite okoliša i socijalne politike. Za poslodavce je rast temeljni preduvjet održavanja europskog standarda življenja i jačanja položaja Europe na globalnoj sceni. Poslodavci su identificirali:

PET KLJUČNIH IZAZOVA

1. Izlazak iz krize
2. Rješavanje problema starenja stanovništva
3. Borba protiv klimatskih promjena
4. Osiguravanje pristupa energiji i sirovinama
5. Jačanje uloge Europe u globalnom gospodarstvu

ČETIRI PREDUVJETA RAZVOJA

1. Stabilizacija financijskih tržišta
2. Vraćanje zdravog sustava javnih financija
3. Ubrzavanje strukturalnih reformi
4. Očuvanje otvorenosti tržišta

TRI POKRETAČA POSLOVNIH PRILIKA

1. Revitalizacija jedinstvenog tržišta
2. Prihvaćanje ambiciozne međunarodne trgovinske politike
3. Potpora inovacijama, istraživanju i obrazovanju

DVA ČIMBENIKA RASTA ZAPOSLENOSTI

1. Promicanje otvaranja novih radnih mjesta
2. Povećavanje broja kvalificiranih radnika

 JEDNU INTEGRIRANU POLITIKU ZA PODUZETNIŠTVO I INDUSTRIJU

• Boriti se za rast

Boriti se za rast

KAKO VRATITI EUROPU NA PRAVI PUT: Europska strategija za rast i zapošljavanje nakon 2010.

 Europski poslodavci, okupljeni u BUSINESSEUROPE (Udrugu europskih poslodavaca), kojoj je i HUP član, smatraju kako je kriza je imala značajan utjecaj na korporativni sektor, tržišta rada i javne financije i te će posljedice biti dugoročne ako se ne iznađe odgovarajući politički odgovor.

Poslodavci naglašavaju i kako je, u vrijeme kada se u globalnom gospodarstvu događa značajna re-alokacija produktivnih ulaganja, europska konkurentnost ključ održivog gospodarskog opravka ovog kontinenta. Umjesto sprečavanja odljeva kapitala, potrebno je raditi na prilikama za njegov priljev. Time bi se ojačala nacionalna gospodarstva, ograničio rizik protekcionizma i stvorio značajan dodatni prihod javnih financija koji bi ojačao njihovo stanje. EU je potrebna solidna strategija poticanja zapošljavanja i poboljšanja vještina u društvu koje stari. Poboljšavanje kvalitete obrazovanja i obuke, promicanje poduzetničkog načina razmišljanja, poticanje prilagodljivosti, mobilnosti i razumnih imigracijskih politika temeljne su sastavnice budućeg europskog gospodarskog i socijalnog programa.

Europski poslodavci uvjereni su kako europski gospodarski i socijalni model, uz vitalno jedinstveno tržište, funkcionalnu monetarnu uniju i solidne međunarodne odnose, nudi jake temelje za pretvaranje izazova s kojima se u ovom trenutku suočavamo u prilike za razvitak.

Kako bi se to ostvarilo, potrebno je snažno političko liderstvo te nepokolebljiva opredijeljenost za reforme. BUSINESSEUROPE smatra kako bi djelovanje europskih institucija u narednom petogodišnjem razdoblju trebalo biti usmjereno na jasno strategiju rasta za Europu, te proširivanje i poboljšavanje postojeće Lisabonske strategije. Preporuka BUSINESSEUROPE je jačanje EU politika oko 5 „stupova“ koji se međusobno nadopunjuju, a koji su usmjereni na:

1. produbljivanje gospodarskih integracija i ponovno uspostavljanje financijske stabilnosti;
2. jačanje inovacija, poduzetništva, obrazovanja i vještina;
3. moderne socijalne politike i politike zapošljavanja;
4. integriranje politika energetike, konkurentnosti i zaštite okoliša;
5. oblikovanje globalizacije i borbu protiv protekcionizma.

Kako vratiti Europu na pravi put

BUSINESSEUROPE, EBF, EFRP, EVCA, FEE i FESE: Poslodavačka vizija financijskih tržišta nakon izlaska iz krize: prema financijskoj stabilnosti i održivom rastu

Financijska stabilnost i rast mogu se i moraju ostvarivati u isto vrijeme. Ova kriza pokazala je čvrstu međuzavisnost financijskog sektora i funkcioniranja šireg gospodarstva. Inicijative privatnog sektora bit će ključne nadopune odgovarajućim politikama usmjerenim na rješavanje kako tržišnih i regulatornih pitanja tako i pitanja nadzora.

Potrebno je vratiti izgubljeno povjerenje. Privatni sektor smatra kako kriza treba poslužiti kao katalizator promjena. Istovremeno ostvarivanje financijske stabilnosti i rasta podrazumijevaju promjenu paradigmi u oblikovanju politika, propisa i tržišnih poticaja, kao i pronalaženje načina za bolje nagrađivanje „zdravog“ riskiranja koje je svojstveno poduzetničkim aktivnostima, inovacija, dugoročnih ulaganja i razvijanja ljudskog kapitala. U tome bi ključnu ulogu trebao odigrati funkcionalan financijski sektor koji će svojim uslugama zadovoljiti potrebe poslodavaca u sve globalnijem gospodarstvu. Industrija financijskih usluga svjesna je svoje odgovornosti za razvijanje održivih poslovnih modela, poboljšavanje strukture poticaja i upravljanja rizicima, i spremna je privatnom sektoru omogućiti pristup izvorima financijskih sredstava potrebnih za oporavak. S druge strane, dalekosežne javne intervencije koje su provedene proteklih mjeseci kako bi se ograničio učinak krize u bankarskom sektoru nikako ne smiju narušiti tržišno natjecanje te se trebaju razvijati na temelju koordiniranih kriterija. Segmentacija europskog bankarskog sektora na temelju nacionalnih granica prouzročila bi dugotrajne štete financijskoj i gospodarskoj integraciji. Međunarodne, europske i nacionalne vlasti trebale bi tražiti načina za uklanjanje barijera za prekogranično upravljanje krizom i razvijanje zajedničkih alata za borbu protiv krize, među ostalim i međunarodno usuglašenog pravnog okvira za postupnu likvidaciju financijskih tvrtki. Učinkovito utvrđivanje pravila potrebno je nadopuniti i boljim mehanizmima provedbe kako bi se učvrstila usklađenost s i provedba postojećih europskih propisa o zajedničkom tržištu na nacionalnoj razini.

Poslodavci čvrsto podupiru uvođenje odgovarajućih mjera kako bi se spriječili ili kako bi se bolje upravljalo sistemskim rizicima, poboljšala transparentnost i zaštita ulagača te osiguralo povjerenje u financijski sustav što je jedan od uvjeta oporavka. U ovom kontekstu, financijsku aktivnost treba učinkovito i na odgovarajući način regulirati propisima koji su usmjereni na jasno definirane ciljeve. Odgovarajuća regulativa treba biti proporcionalna veličini uključenog rizika, prilagođena specifičnostima financijskog instrumenta i stranama koje njime trguju/u njega ulažu, te uzimati u obzir financijske potrebe gospodarstva, ostvarujući ciljeve uz minimalne troškove i omogućavajući ravnopravnu tržišnu utakmicu između instrumenata koji se koriste u slične svrhe. Oni koji odlučuju o politikama moraju obratiti pažnju na nenamjerne posljedice reformi financijskog tržišta na temelje gospodarskog rasta koji se oslanja na slobodno tržišno natjecanje, otvorena tržišta koja omogućavaju slobodno kretanje kapitala, roba, usluga i osoba kao i odgovarajuće nagrade za razumne rizike. Iako je uloga regulative važna, iskustvo je pokazalo kako su sama tržišta najsnažniji pokretači promjena. Stoga nove propise treba usmjeriti na oblikovanje odgovarajućih poticaja kojima će se dopustiti zdrava tržišna ponašanja.

Potrebno je zagovarati bolja regulatorna načela. Cjelovita i neovisna analiza učinaka trebala bi osigurati usklađen revidirani regulatorni okvir koji ne narušava inovacije, integraciju tržišta i konkurentnost europskog gospodarstva. U pravilu, javne intervencije za ispravljanje distorzija i drugih tržišnih propusta trebale bi biti usklađene i usmjerene izravno na utvrđene probleme. Reforme bi trebale biti realne i učinkovite. Potreban je i inkluzivniji proces konzultacija u kojem bi ključni dionici iz poslovnog sektora imali snažniju ulogu, uključujući i objektivnu povratnu informaciju o njihovim prijedlozima. Važno je i retroaktivno ponovno ocjenjivanje predloženih pravila kako bi se izbjegla prevelika reguliranost. Potrebno je pridržavati se slijedećih načela kako bi se reformama financijskih tržišta osigurala odgovarajuća ravnoteža i poticao održivi razvoj europskog i svjetskog gospodarstva: djelotvorniji nadzor svih financijskih tržišta, više koordinacije a manje regulatorne arbitraže, odgovarajuća transparentnost i upravljanje rizicima te više otpornosti a manje pro-cikličnosti.

Poslodavačka vizija financijskih tržišta nakon izlaska iz krize: prema financijskoj stabilnosti i održivom rastu