Zakon o turističkom zemljištu

- opći stavovi HUP UUT:-

1.

Uređenje pravnih i ekonomskih odnosa vezanih uz tzv. turističko zemljište ocjenjuje se neophodnim.

2.

Sadržaj prednacrta zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije, prema stanju teksta na dan 20. travnja 2009. godine, ocjenjuje se neprihvatljivim, poglavito iz slijedećih razloga:

- nesukladan europskoj pravnoj stečevini i međunarodnim obvezama koje je Republika Hrvatska preuzela sklapanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju;

- nesukladan odredbama Ustava Republike Hrvatske kojima se jamči pravo vlasništva, zaštita prava stečenih ulaganjem, poduzetničke i tržišne slobode i potiče gospodarski razvoj;

- nesukladan drugim važećim relevantnim propisima;

- dovodi u nejednak položaj pred zakonom pojedina trgovačka društva ugostiteljsko-turističke djelatnosti, obzirom da je usmjeren samo na ona turistička zemljišta koja nisu bila procijenjena u pretvorbi, a koja su izostavljena iz procjene odlukom državnih tijela (a ne krivnjom pojedinih društava), dok je istodobno nekim društvima odlukama istih državnih tijela omogućena procjena takvog zemljišta u cijelosti ili većem dijelu;

- dovodi ponovo u nejednak položaj na tržištu društva koja su u postupku pretvorbe već jednom stavljena u nejednak položaj pred zakonom kada im nije bila dopuštena procjena zemljišta sukladno čl. 2. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća, što je drugima bilo omogućen, jer im se vlasništvo ograničava i na onim nekretninama i građevinama koje su procijenjene, te im se uz sve to određuje obveza plaćanja koncesijske naknade;

- netransparentan obzirom na koncesijsku naknadu kriterije za utvrđivanje koje ne definira zakon, već čija visina, kriteriji i rokovi ostaju na dispoziciju Vladi;

- neprovediv zbog nesređenog zemljišno-knjižnog i katastarskog stanja (u tijeku veliki broj vlasničkih parnica pred redovnim sudovima i obnove postupka pretvorbe, uz istodobno veliki broj uknjižbi na trgovačka društva kao vlasnike predmetnog zemljišta i zgrada temeljem pravomoćnih sudskih odluka), te zbog neizbježnog utjecaja na smanjenje zaposlenosti (radi se o nedjeljivim cjelinama u kojima radnici ostvaruju svoja prava i obveze sukladno opisu radnog mjesta iz ugovora o radu zbog čega, između ostalog, nije moguće dijeliti ni cjeline, niti ih oduzimati od sadašnjih trgovačkih društava a da ti radni odnosi ne prestanu, odnosno da kampovi, hotelska i turistička naselja ne prestanu poslovati)

- nesukladan s obvezom Vlade iz Strateškog okvira za razvoj 2006-2013. o ocjeni i vrednovanju učinaka zakona na poduzetništvo i poduzetničku klimu.

HUP: Priopćenje za javnost od 30. srpnja 2009.

Stajalište HUP-a o Nacrtu prijedloga zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije

Zakon je neustavan i opasan za turističku djelatnost u zemlji

Temeljem Nacrta prijedloga zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije, a kojeg je Vlada RH uputila u saborsku raspravu, Hrvatska udruga poslodavaca izražava svoju duboku zabrinutost zbog posljedica koja će prouzročiti predložena rješenja. Jednako tako, HUP se protivi i načinu na koji je ovaj zakon upućen u saborsku proceduru bez poštivanja procedure i prethodne rasprave sa socijalnim partnerima na Gospodarsko-socijalnom vijeću. Hrvatska je udruga poslodavaca od primitka prijedloga Nacrta ovoga zakona, poduzela mnogobrojne inicijative s ciljem dobivanja termina za sastanak čelnih ljudi HUP-ove Udruge ugostiteljstva i turizma s predlagateljima Zakona. Namjera nam je bila da na tom nikad održanom sastanku predstavimo stavove i prijedloge hrvatskih poduzetnika iz turizma čime bismo izbjegli sadašnje stanje neustavnog prijedloga i gospodarski štetnih rješenja sadržanih u ovom Zakonu.

Sadržaj Nacrta prijedloga Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije, ocjenjujmo neustavnim i neprihvatljivim, i to prvenstveno iz razloga što ruši ravnopravnost građana, suprotan je vladavini prava i odredbama Ustava Republike Hrvatske kojima se jamči pravo vlasništva, zaštita prava stečenih ulaganjem, poduzetničke i tržišne slobode i potiče gospodarski razvoj.

Prema građanima predmetni je Zakon nepravedan jer hrvatske građane dovodi u neravnopravan položaj. Njime dio ranijih vlasnika postaju povlašteni, s obzirom da dobivaju u naturi izgrađeno ili pripremljeno građevinsko zemljište, dok po Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, ostali prijašnji vlasnici nemaju to pravo. Pravo vraćanja nekretnine ne može se vezati uz vrstu nekretnine, a osim toga navedena odredba je neprovediva zbog nesređenog zemljišno-knjižnog i katastarskog stanja.

Predmetni Zakon dovodi u nejednak položaj pred zakonom pojedina trgovačka društva ugostiteljsko-turističke djelatnosti, obzirom da je usmjeren samo na ona turistička zemljišta koja nisu bila procijenjena u pretvorbi, a koja su izostavljena iz procjene odlukom državnih tijela (a ne krivnjom pojedinih društava), dok je istodobno nekim društvima odlukama istih državnih tijela omogućena procjena takvog zemljišta u cijelosti ili većem dijelu. Prijedlog zakona se temelji na pretpostavci da je trgovačko društvo steklo vlasništvo samo na onom zemljištu koje je procijenjeno prilikom utvrđivanja vrijednosti društvenog poduzeća i to u pravilu zemljišta koje odgovara tlocrtnim površinama objekta, tj. samo onog zemljišta koje usko okružuje pojedini objekt. Pri tome se ne vodi računa o tome da je zemljište nužno za redovnu uporabu pojedine građevine (hotela, turističkog naselja ili kampa) neovisno od toga da li je bilo predmetom procjene, postalo po sili zakona (ali i po sudskoj praksi) vlasništvo trgovačkog društva koje je vlasnik građevine kojem to zemljište nužno služi.

Nedopustivo je da se ovako bitan Zakon donese na sjednici Vlade RH i uputi u saborsku proceduru bez konzultiranja prvenstveno predstavnika gospodarstva iz djelatnosti turizma za koje će ovakav Zakon imati katastrofalne posljedice, te bez poštivanja procedure odnosno nužnosti rasprave predmetnog zakona na radnim tijelima GSV-a, te na samoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća. Osim toga, pri izradi sadržaja predmetnog Zakona bilo je nužno konzultirati Ustavni sud RH, a s obzirom da je isti u oštrom protuslovlju s Ustavom RH.