PROGRAM RADA 2011 

UVOD

Rješavanje većine prepreka moguće je otkloniti definiranjem strateških prometnih prioriteta te stvaranje gospodarski poticajnog okruženja.

Ključni izazov u 2011. i dalje je jače osposobljavanje domaćeg prijevoznika za europsko tržište. Za djelatnost koja u strukturi bruto dodane vrijednosti sudjeluje s 8,3% (više od graditeljstva, hoteljerstva ili poljoprivrede), s 177.000 gospodarskih vozila, 200.000 vozača te ukupno 450.000 djelatnika nije donesena ni nova Strategija razvoja transporta i logistike.

Provođenjem ciljanih aktivnosti, Udruga će poticati postojeće i potencijalne članove na aktivnije sudjelovanje u radu Udruge.

PROGRAM AKTIVNOSTI 

Rješenja i usluge za članove

U cilju unapređenja poslovanja članova, ključne aktivnosti bit će i nadalje usmjerene na izmjenu postojećeg zakonskog okvira te donošenje kvalitetnih podzakonskih akata. U području putničkog prijevoza, sljedeći problemi onemogućavaju razvoj konkurentnog prijevoznika: neusklađenost podzakonskih akata sa postojećim izmijenjenim Zakonom o cestovnom prometu prijevoza putnika (npr. Pravilnik o dozvolama za obavljanje linijskog prijevoza putnika, Pravilnik o načinu provođenja, rokova i mjerilima za obavljanje javnog linijskog prijevoza putnika temeljem javnog poziva i Pravilnik o određivanju daljinara i najmanjeg voznog vremena), Zakon o mobilnim radnicima koji je neusklađen s programima EU, neusklađenost voznih redova, neurednost u javnom linijskom prijevozu te problematika povremenog i taxi prijevoza.

Udruga će isticati nužnost pronalaženja razvojnih rješenja za ovu djelatnost:

• donijeti novu Strategiju prometnog razvitka koja će uključivati i perspektivu razvoj
• javnog prijevoza putnika na načelima intergralnog i kombiniranog korištenja više
• prometnih grana
• jačati multimodalni prijevoz kroz izgradnju logističko-distributivnog centra
• kvalitetnije ulaganje u nove tehnologije prijevoza putnika posebice one namijenjene
• naplati prijevoznih karata na načelima tarifne unije
• nužno razvijati prometnu suprastrukturu uz infrastrukturu kroz ulaganje u prijevozna
• sredstva i javne vozne parkove uz sudjelovanje države i privatnog kapitala
• ulagati u unaprjeđenje odnosa i veza između gospodarstva, zakonodavstva i
• znanosti
• ulagati u regionalnu suradnju ne samo prometnih sustava nego i ljudi

Odnosi i suradnja sa sindikatima

Udruga će nastaviti provođenje aktivnosti u cilju osnaživanja socijalnog dijaloga sa SSSH-a kroz osnivanje sektorskog vijeća za promet s ciljem razbijanja percepcije cestovog prometa kao grane koja ne stvara dodanu vrijednost i koja je trošak u ekonomiji, jačanje uloge i mjesta cestovnog prometa u razvojnoj strategiji RH te budućnosti ljudskog kapitala u cestovnom prometu, katalogu zanimanja, uvjetima rada i procesima obrazovanja.

Odnosi i suradnja sa srodnim institucijama i drugim interesnim stranama

Udruga će poticati aktivnu suradnju sa svim prijevozničkim udrugama i komorama u svrhu ispunjenja zacrtanih ciljeva i zahtjeva. Isto tako, nastavit će se suradnja s nadležnim ministarstvima po pitanju podizanja konkurentnosti članova i donošenju provedive i poticajne zakonske regulative.

Predstavnici Udruge sudjelovat će u radu Savjeta cestovnog prometa pri nadležnom ministarstvu jačajući njegovu ulogu na način da predlažu izmjene i dopune zakona iz područja cestovnog prometa te podupirući suradnju institucija i prometnih resursa. Udruga će i dalje djelovati kroz Korisnički forum Autoceste Rijeka-Zagreb.

Odnosi s javnošću

Udruga će i u narednom razdoblju svoje redovite aktivnosti i druge informacije relevantne za poslovanje članova komunicirati postojećim i potencijalnim članovima kroz kontinuirane direktne kontakte, preko web stranice Udruge na HUP-ovom portalu, putem Poslovnog dnevnika, e-biltena i kroz medije.

Funkcioniranje granske udruge

Izvršni odbor Udruge će nastaviti s radom sukladno strateškim odrednicama te poticati uključivanje postojećih i novih članova u rad Udruge.

IZVJEŠĆE 2010

Prijevoznici u posljednjih sedam godina bilježe pad. Prosječan pad prometa u cestovnom prijevozu u zadnje dvije godine iznosi oko 30% usljed recesije, nepovoljne cijene goriva i slabe naplate potraživanja. Kao strateška kategorija gospodarstva, prijevoznici su do nedavno osiguravali 9% proračunskih prihoda, a sada 4,3%. U procesu proizvodnje troškovi prijevoza u RH iznose iznad 20% dok u razvijenim zemljama ispod 10%. Fiksni troškovi za prijevoznika u Hrvatskoj su značajno veći od prijevoznika u susjednim zemljama: 60% veći u odnosu na prijevoznika u Bosni i Hercegovini te 20% veći od prijevoznika u Sloveniji.

Aktivnosti Udruge su u 2010. godini bile usmjerene ka ispunjenu zahtjeva Akcijskog plana za podizanje konkurentnosti hrvatskih cestovnih prijevoznika te razvojnom i sustavnom pristupu prometnoj grani.

AKTIVNOSTI

SUDJELOVANJE U IZRADI ZAKONSKE REGULATIVE

Rješavanje većine prepreka je moguće otkloniti definiranjem strateških prometnih prioriteta te stvaranje gospodarski poticajnog okruženja. Udruga je svojim aktivnim i sustavnim djelovanjem poticala rješavanje sljedećih područja:

• suzbiti nelojalnu konkurenciju u javnom autobusnom prijevozu putnika, koja pod izlikom autotaksi prijevoza, obavlja prijevoz putnika paralelan sa javnim autobusnim linijama te provoditi jači inspekcijski nadzor na takvim gospodarskim subjektima
• uskladiti cijene prijevoza i financiranje prijevoza učenika osnovnih škola s ciljem održivosti sustava te usklađivanja na razini države
• revidirati neadekvatan i zastarjeli Pravilnik o kategoriji autobusnih kolodvora u cilju ukidanja monopolističkog položaja autobusnih kolodvora i visokih kolodvorskih nameta te uvođenje tržišnih principa
• uvesti kategoriju posebnog (povlaštenog) goriva usljed previsokih cijena goriva za javne autobusne prijevoznike čime bi se smanjili troškovi i pojeftinile prijevozne usluge za krajnjeg korisnika
• revidirati fiskalna davanja kod osiguranja vozila na osnovu obvezne autoodgovornosti ukidanjem zona rizika
• postići nacionalni koncenzus o maksimalnom angažiranju hrvatskih prijevozničkih tvrtki od strane izvoznika i uvoznika
• pozicionirati Hrvatsku kao regionalnog lidera kroz izgradnju logističko-distributivnog centra kao dijelu intermodalne mreže
• hitno donijeti Strategiju razvoja transporta i logistike u cilju definiranja strateških prometnih prioriteta

ODNOSI S INSTITUCIJAMA DRŽAVE I JEDINICAMA LOKALNE UPRAVE

S ostalim predstavnicima udruga i komora, HUP je predstavio probleme djelatnosti Predsjedniku RH, g. Josipoviću. Uz već navedene probleme u ovom izvješću, istaknut je i problem špeditske djelatnosti gdje 80% poslova predstavlja carinsko posredovanje, što bi trebalo biti obrnuto jer je pozicija oko 300 certificiranih tvrtki (5.000) zaposlenih ulaskom u EU ugrožena i zahtijeva njihovu prekvalifikaciju.

Kako bi kvalitetnije aktikulirali probleme prijevozničke djelatnosti, Koordinacija udruga i komora izdala je Deklaraciju potpore cestovnim prijevoznicima kao izvoznicima usluga prijevoza. Ovaj čin podrške prijevoznicima i apel Vladi i nadležnim institucijama ukazao je na potrebu donošenja poticajnih zakona i mjera za smanjivanje financijskih opterećenja.

U cilju poticanje veza i odnosa između gospodarstva, zakonodavstva i znanosti, održane su sjednice Savjeta za cestovni promet s ciljem omogućavanja donošenja provedivih i održivih prometnih politika, kao neovisnog i stručnog tijela. HUP sudjeluju u radu sa svoja dva člana, od kojih je jedan dopredsjednik.

OBLICI EDUKACIJE ČLANOVA

S ulaskom na tržište Europske unije, startna pozicija hrvatskih prijevoznika je nepovoljnija jer se ukidaju međunarodne dozvole i jedno od ključnih faktora konkurentnosti je cijena usluge. Udruga je kontinuirano organizirala edukaciju članstva, a najveći odjek je imao Eurotrans Forum 2010 na kojem je oko 300 prijevoznika imalo priliku čuti realna saznanja, očekivanja i perspektive iskustva prijevoznika i nadležnih tijela Slovenije.

Predstavnik Udruge uključen je i u rad Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, kroz radnu skupinu Promet i logistika i Obuku obučavatelja, s ciljem izgradnje konkurentnog gospodarskog okruženja koji zahtijeva mobilnost kompetencija na korist djelatnika, poslodavaca i zajednice.

MEĐUNARODNA SURADNJA

Udruga je u suradnji s belgijskim i nizozemskim veleposlanstvima sudjelovala u organiziciji posjeta gospodarskih delegacija iz sektora transporta i logistike. U sklopu posjeta održani su seminari, B2B susreti, predstavljene mogućnosti ulaganja u RH, obilazak tvrtki i poslovnih parkova namijenjenih logističko-distributivnim aktivnostima.

U sklopu jačanja multimodalnog prijevoza i logističko-distirbutivnih centara započeta je i suradnja s američkim veleposlanstvom u cilju pronalaženja strateških partnera.

OSTALE AKTIVNOSTI

Udruga je redovito sudjelovala u radu Korisničkog foruma Autoceste Rijeka-Zagreb, savjetodavnog tijela sastavljeno od predstavnika izravnih korisnika autoceste. Cilj Foruma je poboljšanja kvalitete i usluge korištenja autoceste, visina i prihvatljivost cestarine za korisnike, zadovoljstvo korisnika održavanjem te naplata.

PROMJENE U STANJU ČLANOVA I PRIHODA

Udruga se odlikuje stabilnošću članstva i prihoda te svojim usmjerenjem i aktivnostima privlači nove članove.

BROJ SASTANAKA IZVRŠNIH ODBORA I OBILJEŽJA RADA IO

Na redovitoj sjednici Skupštine donesene su smjernice za daljnje djelovanje Udruge. Izvršni odbor redovito se sastajao tijekom proteklog razdoblja.

Prijevoznici uz rad kroz izvršne odbore djeluju i kroz Koordinaciju sastavljenu od predstavnika prijevozničkih udruga, komora i klastera s ciljem jačanja konkurentnog položaja prijevozničke djelatnosti.