BUSINESSEUROPE

 

BUSINESSEUROPE je nastao 1958. godine, nakon II. svjetskog rata kako bi pratio političke posljedice zajednice koja je stvorena Rimskim ugovorima. Temeljna motivacija za djelovanje BUSINESSEUROPE-a ostala je nepromijenjena od osnutka organizacije. Osnovni cilj bio je ujediniti središnje industrijske federacije kako bi se ojačala međusobna solidarnost; potaknuti europsku konkurentnu industrijsku politiku, te biti glasnogovornik poslovne zajednice prema europskim institucijama. BUSINESSEUROPE nikada nije bio sektoralna organizacija, već organizacija koja radi na stalnoj vezi sa službenim institucijama, bavi se tekućim problemima, koordinira odgovore, i to uvijek na općoj horizontalnoj razini.
Hrvatska udruga poslodavaca je u članstvu BUSINESSEUROPE od 1994. godine u statusu promatrača, a od 2004. godine u statusu pridruženog člana.

Danas su ciljevi BUSINESSEUROPE-a: osloboditi energiju poduzetništva, potaknuti inovativnost, razvijati unutarnje tržište 27 država članica, poboljšati funkcioniranje tržišta rada, učiniti politiku okoliša djelotvornijom i učinkovitijom, potaknuti ulaganje u međunarodnu trgovinu.
Kako se širila EU, tako je rastao i BUSINESSEUROPE, danas ta organizacija ima 41 člana (europske industrijske I poslodavačke konfederacije) iz 35 zemalja, te predstavlja više od 20 milijuna poduzeća. Zajednički se radi na postizanju rasta i konkurentnosti u Europi, a BUSINESSEUROPE je također vrlo aktivna organizacija u europskom socijalnom dijalogu (socijalni partner na europskoj razini) te potiče dobro funkcioniranje tržišta rada.
Postojeća struktura organizacije uključuje 7 glavnih odbora (radi se o tematskim odborima: ekonomski I financijski poslovi, međunarodni odnosi, industrijska pitanja, socijalna pitanja, pravni poslovi, poduzetništvo i mala I srednja poduzeća, te unutarnje tržište) koje sačinjavaju eksperti. Osim odbora, postoje i radne grupe kojih ima šezdeset, s ukupno 45 zaposlenika. Te radne grupe su izuzetno bitne, jer se osnivaju prema potrebi analize određenog područja relevantnog za poslodavačke aktivnosti. Kao rezultat rada tih radnih grupa nastaju dokumenti (tzv. consensus papers) koji reflektiraju poziciju poslovne zajednice u Europi po bilo kojem pitanju ili prijedlogu. Prosječno ih se izradi godišnje stotinu.
Upravljačku strukturu čini Vijeće predsjednika (Council of Presidents) koje čine predsjednici ili zaposlenici konfederacija viših funkcija, svih članova, radi se o najvišem tijelu koje upravlja organizacijom i odlučuje o glavnoj strategiji BUSINESSEUROPE.
Izvršni odbor (Executive Committee) čine glavni direktori članova, isti strategiju koju je utvrdilo Vijeće predsjednika transponira u aktivnosti i zadaće koje treba obavljati organizacija. Pri tome mu pomaže Izvršni ured (Executive Bureau) koji čine predstavnici članova iz pet najvećih zemalja, zemlje koja trenutačno predsjedava EU i predstavnici iz pet manjih zemalja, po principu rotacije.
Uloga BUSINESSEUROPE je također izuzetno važna zbog toga što je BUSINESSEUROPE jedan od priznatih socijalnih partnera na međusektorskoj razini. Ostali socijalni partneri na poslodavačkoj strani su Europska udruga obrtništva, malih i srednjih poduzeća (European Association of Craft, Small and Medium-Sized Enterprises – UEAPME) i Europski centar javnih poduzeća i poduzeća od općeg gospodarskog interesa (Centre europeen des entreprises a participation publique et des entreprises d'interet economique general– CEEP). Naime, ugovori socijalnih partnera na međusektorskoj razini EU, tzv. okvirni sporazumi (Framework Agreements) su: Framework agreement on parental leave, 1996., revidiran 2010. godine; Framework agreement on part-time work , 1997. i Framework agreement on fixed-term work, 1999., a isti su transformirani u direktive i na taj način postali dio acquis communautaire-a. Baš na primjeru tih ugovora ogleda se važnost socijalnog dijaloga i utjecaja socijalnih partnera na europsku legislativu. Osim tih okvirnih sporazuma koji su implementirani odlukom Vijeća, postoje i tzv. dobrovoljni okvirni ugovori koji se primjenjuju na nacionalnoj razini (znači implementirani su sukladno praksi socijalnih partnera u državama članicama), a to su Framework agreement on telework, 2002., Framework agreement on work-related stress 2004., Framework agreement on harrasment and violence at work, 2007., te Framework agreement on inclusive labour market, 2010., sklopljeni između BUSINESSEUROPE, UEAPME, CEEP-a i ETUC-a.