Zeleno oporezivanje - podrška održivijoj budućnosti

17.05.2021.

Kao dio Europskog zelenog sporazuma, EU je postavila ambiciozne ciljeve za borbu protiv klimatskih promjena i poticanje čišćeg okoliša, s ciljem smanjenja emisije stakleničkih plinova za 55% do 2030. i do 2050. godine klimatski neutralnog kontinenta. Uz rad na postizanju ovih ciljeva, zeleno oporezivanje može igrati aktivnu i pozitivnu ulogu u podršci ostalim klimatskim i energetskim politikama EU-a, poput EU sustava trgovanja emisijama.

Što je zeleno oporezivanje?

Ekološki ili zeleni porezi uključuju poreze na energiju, transport, zagađenje i resurse

Porezi na energiju su porezi na energente i električnu energiju koji se koriste za prijevoz, kao što su benzin i dizel, i za druge svrhe, kao što su loživa ulja, prirodni plin, ugljen i električne energije koji se koriste u sustavima grijanja.
Kao dio šireg spektra politika, inicijative zelenog oporezivanja na razini EU-a i država članica mogu pomoći u postizanju ciljeva politike zaštite okoliša potičući prelazak na čišću energiju, održiviju industriju i zelenije navike. Određivanjem cijene socijalnih troškova, mijenjanjem odluka i poticanjem promjena ponašanja od strane tvrtki i ljudi, ova akcija može pomoći u ublažavanju rasipanja resursa i štete za okoliš.

Zeleno oporezivanje također može pomoći u promicanju održivog rasta, podržati međugeneracijsku pravednost i održati razinu poreznih prihoda za države članice EU-a, istovremeno dopuštajući im da smanje druge poreze. Konačno, a budući da je Zeleni ugovor EU također strategija rasta EU-a, zeleno oporezivanje može pomoći u ponovnom pokretanju gospodarstva EU-a dok se oporavljamo od pandemije COVID-19.

Prijelaz prema klimatskoj neutralnosti zahtijeva duboke društvene promjene. U tom smislu, zeleno oporezivanje mora se uklopiti u širi kontekst politike koji integrira širok raspon instrumenata, poput instrumenata određivanja cijena, subvencija, standarda i ulaganja u javnu infrastrukturu. Nacionalni porezi na okoliš također se mogu baviti određenim pitanjima zaštite okoliša u svakoj pojedinoj državi članici. Međutim, kako bi se osigurala socijalna pravednost, učinak zelenog oporezivanja trebali bi najviše osjetiti društveni akteri koji troše najviše. Također bi ga trebalo uskladiti s podrškom za najugroženije i ulaganja u infrastrukturu, poput javnog prijevoza.

Zeleno oporezivanje: podrška oporavku

Oporavak od pandemije COVID-19 mora biti zelen i u tom kontekstu, vodeći EU instrument za oporavak i otpornost (RRF) pruža priliku za proširenje opsega i uporabe poreza na okoliš. Kao srednjoročni i dugoročni odgovor EU-a na krizu, RRF želi ekonomije EU-a učiniti održivijima, otpornijima i bolje pripremljenim za izazove i prilike zelene i digitalne tranzicije, istovremeno osiguravajući da su ti prijelazi pravedni i pošteni. Budući da posljedice onečišćenja često najviše pogađaju kućanstva s niskim prihodima, rješavanje onečišćenja putem poreza i tržišnih instrumenata, uz pažljivo razmatranje načina na koji se filtriraju prema građanima, moglo bi poboljšati pravednost u našim društvima. Komisija stoga potiče države članice, kao dio njihovih nacionalnih napora za oporavak, da osmisle odgovarajuće zelene poreze koji mogu prikupiti prijeko potreban prihod i ukloniti subvencije za fosilna goriva, istovremeno vodeći računa da upravo oni koji onečišćuju ili troše najviše snose posljedice njihovih postupaka (načelo „onečišćivač plaća“).

Revizija Direktive o oporezivanju energije

EU direktiva o oporezivanju energije utvrđuje pravila za oporezivanje energenata koji se koriste kao pogonsko gorivo, gorivo za grijanje i električna energija. Prema posljednjem ažuriranju iz 2003. godine, Direktiva više nije usklađena s regulatornim okvirom i ciljevima politike EU u području klime i energije. Na primjer, ne postoji veza između minimalnih poreznih stopa goriva i njihovog energetskog sadržaja ili emisije CO2. Direktiva također ne odražava trenutnu kombinaciju energetskih proizvoda na tržištu EU-a.

Procjena pravila iz 2019. također je pokazala da se trenutačno obvezno izuzeće od poreza za gorivo koje se koristi u međunarodnom zrakoplovstvu i pomorskom prometu ne podudara se s klimatskim ciljevima EU jer ne uzima u obzir njegov utjecaj na okoliš. Istodobno, izuzeće može povećati porezno opterećenje za druge sektore i privatna kućanstva, istodobno dovodeći do neravnomjernih uvjeta između različitih vrsta prijevoza.

Komisija trenutačno provodi reviziju Direktive o oporezivanju energije kako bi preispitala način oporezivanja energetskih proizvoda u EU-u i osigurala da bolje odražava klimatske ambicije EU-a.

To uključuje reviziju minimalnih stopa za goriva i preispitivanje poreznih izuzeća koja podrazumijevaju de facto subvencije za određena fosilna goriva i određene gospodarske sektore. Cilj je oblikovati oporezivanje energije na način koji potiče i tvrtke i potrošače na ekološki prihvatljivije ponašanje.

 

Dodatne informacije dostupne su na poveznicama:

·         Direktiva o oporezivanju energije na web mjestu DG TAXUD

·         2019. procjena Direktive o oporezivanju energije

  • Studija Komisije o oporezivanju kao podrška zelenoj tranziciji

Ova studija definira skup konkretnih preporuka politike za nacionalne porezne sustave kako bi se poboljšali napori za učinkovito smanjenje emisija stakleničkih plinova u EU.

Preuzmi studiju

  • Studija Komisije o pokazateljima oporezivanja energije

Ova studija procjenjuje pokazatelje oporezivanja energije i formulira preporuke kako ih poboljšati, s obzirom na prioritete europske politike, uključujući Zeleni dogovor i proces Europskog semestra.

Preuzmi studiju

  • Izvještaj Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) o oporezivanju energije i njegovim društvenim učincima

Ovo izvješće otkriva da preraspodjela prihoda od poreza na okoliš može pomoći kućanstvima koja se suočavaju s povećanim troškovima energije i prijevoza.

Preuzmi izvještaj

vrh stranice