Zaključci Vijeća -ECOFIN - o detaljnim preispitivanjima za 2021. u okviru postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže

13.07.2021.

Zaključci Vijeća (ECOFIN):

Vijeće

  1. PODSJEĆA na to da je 2020. EU pogođen ozbiljnim gospodarskim padom i dosad nezabilježenim socioekonomskim posljedicama pandemije bolesti COVID-19. Gospodarska aktivnost od proljeća 2021. ponovno raste jer se mjere ograničavanja širenja bolesti postupno ublažavaju, a cijepljenje napreduje, ali je i dalje prisutna visoka razina nesigurnosti.
  2. NAGLAŠAVA važnost stalne bliske koordinacije ekonomskih politika EU-a, uključujući utvrđivanje, sprečavanje i ispravljanje makroekonomskih neravnoteža koje otežavaju normalno funkcioniranje gospodarstava država članica, ekonomske i monetarne unije ili gospodarstva Europske unije u cjelini. POZDRAVLJA objavljivanje detaljnih preispitivanja za 2021. u kontekstu postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže.
  3. SLAŽE se s procjenom Komisije da kriza uzrokovana bolešću COVID-19 nije iz temelja promijenila prirodu neravnoteža u državama članicama, ali je dovela do nazadovanja u prethodno uočenom smanjenju tih neravnoteža i potencijalno bi mogla povećati rizike za makroekonomsku stabilnost. Djelovanje u okviru politika poduzeto tijekom protekle godine kao odgovor na krizu doprinijelo je zaduženosti, ali bi se srednjoročno njime ujedno trebala podupirati prilagodba. Javni dug znatno se povećao zbog potrebnih mjera javne potpore za ublažavanje posljedica šoka, što je doprinijelo povećanju udjela duga u nekoliko država članica u kojima su oni već bili visoki prije krize uzrokovane bolešću COVID-19. Privatni dug (posebno dug poduzećâ) povećao se kako bi se riješio manjak prihoda koji proizlazi iz ograničenja kretanja, a potencijalne poteškoće u otplati duga mogle bi dovesti do povećanja razine neprihodonosnih kredita nakon ukidanja mjera potpore. Deficiti tekućeg računa uglavnom su ostali stabilni, osim u državama članicama koje su najviše pogođene padom broja stranih turista, a u nekim državama članicama i dalje postoje veliki suficiti tekućeg računa, potencijalno od prekogranične važnosti. Cijene stambenih nekretnina i dalje su visoke u nekim državama članicama u kojima postoji veći rizik od precijenjenosti. Istodobno su ublažavanjem rasta plaća smanjeni pritisci troškovne konkurentnosti tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19.
  4. NAPOMINJE da je i dalje teško procijeniti sve posljedice krize, uključujući njezine strukturne učinke. UVIĐA činjenicu da je kriza uzrokovana bolešću COVID-19 snažno utjecala na širok raspon sektora, globalne lance vrijednosti i mnoge regije EU-a. UVAŽAVA mogućnosti i izazove zelene i digitalne tranzicije, uključujući moguće povezane regionalne učinke, koji bi mogli utjecati na makroekonomske neravnoteže. POZIVA na pomno praćenje postojećih i mogućih novih neravnoteža u nastajanju te na razlikovanje cikličkih i strukturnih čimbenika.
  5. SLAŽE SE s time što je Komisija potvrdila da u 12 država članica analiziranih u okviru detaljnih preispitivanja (Njemačkoj, Francuskoj, Irskoj, Španjolskoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Italiji, Cipru, Nizozemskoj, Portugalu, Rumunjskoj i Švedskoj) postoje makroekonomske neravnoteže različitih vrsta i razina ozbiljnosti, utvrđene na temelju postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže. SLAŽE SE s time da prekomjerne neravnoteže postoje u trima državama članicama (Grčkoj, Italiji i Cipru).
  6. SMATRA da detaljna preispitivanja čine visokokvalitetnu i sveobuhvatnu analizu stanja u svakoj državi članici koja je predmet takvog preispitivanja. UVAŽAVA činjenicu da su s obzirom na specifične izazove svakog pojedinog gospodarstva primijenjeni relevantni analitički alati dopunjeni temeljitom kvalitativnom analizom. POZDRAVLJA sve veću važnost analize usmjerene na budućnost u kontekstu trenutačne visoke razine nesigurnosti. ISTIČE da je i dalje jako važna procjena učinaka prelijevanja među zemljama.
  7. PRIMA NA ZNANJE da je procjena iz detaljnih preispitivanja završena prije dovršetka planova za oporavak i otpornost. SLAŽE SE s time da brza, temeljita i učinkovita provedba Mehanizma za oporavak i otpornost pruža priliku za smanjenje postojećih makroekonomskih neravnoteža podupiranjem reformi i ulaganja kojima se rješavaju strukturni izazovi utvrđeni u preporukama za pojedine zemlje u ciklusima europskog semestra 2019. i 2020. NAGLAŠAVA da bi potpuna, učinkovita i pravodobna provedba planova za oporavak i otpornost povećala potencijalni rast, poboljšala otpornost gospodarstva i pružila potporu snažnom gospodarskom oporavku.
  8. ISTIČE da je postupak u slučaju makroekonomske neravnoteže središnji postupak u okviru europskog semestra. POZIVA na nastavak provedbe postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže, posebno redovitim preispitivanjem kretanja, među ostalim u okviru posebnog praćenja, te ispitivanjem potencijalnih i novih rizika u nastajanju.
  9. PONOVNO ISTIČE da bi u potpunosti trebalo iskoristiti postupak u slučaju makroekonomske neravnoteže, što prema potrebi uključuje pokretanje postupka u slučaju prekomjerne neravnoteže, pri čemu treba djelovati transparentno i dosljedno te osigurati da države članice preuzmu odgovornost za taj postupak. NAPOMINJE da prema Komisijinu mišljenju u trenutačnim okolnostima nije primjereno pokrenuti postupak u slučaju prekomjerne neravnoteže. I DALJE SMATRA da bi Komisija svaki put kada zaključi da u nekoj državi članici postoje prekomjerne neravnoteže, ali Vijeću ne predloži pokretanje postupka u slučaju prekomjerne neravnoteže, trebala takvu odluku jasno i javno obrazložiti. PODSJEĆA na to da će Vijeće u okviru preispitivanja gospodarskog upravljanja raspravljati o postupku u slučaju makroekonomske neravnoteže.

 

vrh stranice