SUMMIT100 2015.

30.05.2015.

Uvjeren sam da će ovogodišnji Summit100 napraviti veliki korak prema realizaciji vizije po kojoj ćemo već u pet do deset goidna postati regija koja više neće biti na posljednjem mjestu u Europi kao što smo danas, rekao je otvarajući ovogodišnji Summit100, koji se održava u Portorožu, predsjednik njegovor Upravnog odbora Iztok Seljak. „Uvjeren sam da ćemo tada postati dinamična, propulzivna, dinamačna i visokotehnološka regija koja će biti uzor drugima prema uvjetima i mogućnostima rada i istovremeno privlačiti kvalitetnu radnu snagu iz drugih zemalja kao što je danas gubimo“, ističe Seljak.
Dodao je kako su dvije stvari zajedničke svim zemljama regije – sve zemlje su premalene za iskorak na svjetsko tržište i nisu nestale iz ove regije. „Krajnje je vrijeme da prestanemo bježati od regije u kojoj živimo jer ona nikamo nije otišla. Trebamo preuzeti odgovornost i razviti ovu regiju. Dosta nam je inferiornosti i činjenice da smo izvori nestabilnosti za sebe i druge i dosta je toga da budemo samo sastavni dio problema nego moramo biti i rješenje“, zaključuje Seljak.

Naglasio je kako je upravo stoga krenula je inicijativa za pokretanjem Summita100 u Sloveniji još 2008. godine kako bi se rušile granice koje smo stvorene. „Moramo ići dalje od građevinskog konzorcija Feniks, kojim smo pokazali kako je moguće zajedno tražiti poslove na tržištima trećih zemalja. Pametni gradovi budućnosti Ljubljana, Zagreb i Beograd najavljuju radikalno smanjenje uporabe fosilnih goriva, a želja nam je i u središte pažnje staviti brzu željeznicu koja će povezivati Muenchen i Istanbul, preko tih gradova i osigurati brzu povezanost u zemljama regije kako put od Makedonije ili Crne gore ne bi trajao duže nego odlazak u Los Angeles ili Tokio“, zaključio je Seljak.
Događaji poput ovoga u kojem se zajedno nalaze gospodarstvo i politika izuzetno su važni, istaknula je europska povjerenica za trasport Violeta Bulc. „Europska unija kada investira traži povezivanje privatnog i javnog kapitala u ulaganjima u poslovne i infrastrukturne projekte. Kada se ti izvori združe može doći do ostvarenja potencijala kojih imamo prije svega stvaranju novih vrijednosti i novih tehnologija te digitalizaciji i dekarbonizaciji prometa. Današnji susret je urpavo prilika da se povežu neposredni sudionici iz gospodarstva i politike u ovoj regiji“, istaknula je Violeta Bulc.

Dodala je kako je Europska unija je krajem travnja pokrenula inicijativu za objedinjavanjem prometnih mreža u Europi s posebnim nacrtom te mree na području Jugoistoka Europe „Vjerujem da ćemo u nekoliko slijedećih godina će se ta mreža povezati s onom u Europskoj uniji i na taj način ostvarati jedinstveni i snažan prometni prostor“, zaključila je Violeta Bulc.

Prije početka susreta održan je sastanak žena poduzetnica s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović na kojemu se razgovaralo o poziciji žena u gospodarstvu i mogućnostima regioalne suradnje među poduzetnicama u regiji, a mladi poduzetnici su na panelu Mladi lideri za regiju budućnosti govorili o globalnoj konkurenciji koja nas suočava sa sve većim izazovima.

Peter Kraljič, poznati svjetski konzultant je istaknuo kako Europska unija treba ojačati svoju konkuretnost jer po tome zaostaje za Sjevernom Amerikom dok se Kina približava brzim tempom. „Konkuretnost je važna za privlačenje novog kapitala i opstanak na tržištu koji je sve veći izazov za mnoge poduzetnike“, upozorava Kraljič.
Slovenija i Hrvatska postale su punopravne članice Europske unije, a približavanje toj asocijaciji prilika je za provođenje reformi i u drugim zemljama regije. Marija Desivojević Cvetković, potpredsjednica Delta holdinga iz Srbije, ocjenjuje da njezina zemlja treba što prije postati članicom EU, jer će tako imati brži pristup tehnologijama, kapitalu i većem tržištu.

Srbija de dobila status kandidata i poslovni ljudi, osobito mlađi, očekuju da se provedu reforme koje će uskladiti uvjete poslovanja s onima na europskom tržištu. Poduzetnici priželjkuju predvidivost zakonskog okvira i stabilnost pravosudnog sustava jer se u takvoj atmosferi i poslovni pothvati mogu ravnomjerno razvijati, istaknula je potpredsjednica Delte.

Važno je razviti dobar sustav za poticanje mikro i malih poduzeća, smatra Janko Medja, predsjednik Uprave Nove ljubljanske banke. Mala i srednja poduzeća u Sloveniji i regiji jugoistočne Europe u premalom postotku uspijevaju preživjeti na duži rok i svrstati se među snažnije sudionike na tržištu. Očito je da im treba diferencirani pristup koji bi ih pratio u njihovu poslovnom životu.

Neophodno je i dobro odabrati razvojne ciljeve, rekao je Medja. Prisjetio se vremena kad se Slovenija pripremala za ulazak u EU i kada su ciljevi bili jasni i određeni: trebalo je ispuniti uvjete i prilagoditi se standardima europskog tržišta. No, poslije postizanja punopravnog članstva nisu odabrani novi ciljevi i nastalo je nesnalaženje u novim uvjetima. Medja predlaže da u definiranju ciljeva snažnije surađuju i poduzetnici iz cijele jugoistočne Europe kako bi se identificirale točke suradnje. Pri tome ne očekuje previše inicijative od vlada, ni na lokalnoj ni na regionalnoj razini, već bi poticaji za suradnju trebali dolaziti iz samih kompanija i znanstvene zajednice.

Preveliku pomoć iz političke sfere ne očekuje ni Eldin Hadžiselimović, član Uprave ASA Prevent holdinga iz BiH. Političari, kaže, misle uglavnom kratkoročno, u okviru mandata, dok poduzetnici očekuju dugoročniji pogled i temeljito uređenje poslovnog okruženja. Ipak, politika ima odgovornost u građenju stabilnih institucija pa i stvaranju povjerenja među građanima i državama, što onda pomaže i poslovnim ljudima. A privući će i ulagače iz inozemstva.
Kad bi imala mogućnost presudnog utjecaja u politici, Marija Desivojević Cvetković angažirala bi najbolje ljude iz svijeta, platila im koliko traže i pustila da po najvišim kriterijima urede suvremenu Srbiju. To ne bi bio velik trošak, jer bi se u relatvno kratkom roku vratio razvojnim rezultatima. Dobar tim za političko i društveno uređenje države angažirao bi i Janko Medja. Ali svatko treba prvo krenuti od sebe i prvo počistiti svoju kuću, dodao je Medja.
Jugoistočna Europa izložena je snažnom odljevu mladih radnika i stručnjaka i to bi uskoro mogao biti razvojni problem. Za ispunjavanje ciljeva potrebno je mijenjati i obrazovni sustav i prilagoditi ga tržištu koje se brzo mijenja, smatraju mladi menadžeri. Digitalizacija otvara nove mogućnosti poslovanja i za to se treba pripremiti kaže Janko Medja. Delta holding je počeo raspisivati natječaje za studente koji su završili fakultete. Uzima ih se bez iskustva, upoznaje s poslovanjem Delte i većina se uspije prilagoditi i ostaje raditi u kompaniji. Problem je jedino u brojevima: na 20 slobodnih mjesta javi se i po 4000 kandidata.
vrh stranice