U procesu tranzicije prema održivom razvoju svi smo na istom „brodu“ jer bez suradnje nije moguć napredak

28.09.2022.

U procesu tranzicije prema održivom financiranju i razvoju važno je da smo svi na istom „brodu“, koji je trenutno poljuljan klimatskim promjena, te jedino uz kvalitetnu suradnju svih dionika možemo napredovati. Poručila je to zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke Sandra Švaljek na konferenciji „Održivo financiranje: međusobna očekivanja financijskog i realnog sektora“ koja se održava u organizaciji Hrvatske udruge banaka i EY Hrvatska te uz podršku Hrvatske udruge poslodavaca.

 

Cilj konferencija je okupiti predstavnike regulatora, financijskog i realnog sektora iznijeti iskustva iz prakse svih dionika o ESG (Environmental, Social, and Governance) trendovima i obvezama. Prvenstveno se to odnosi na EU taksonomiju i potrebu za prikupljanjem i objavom različitih ESG informacija, s naglaskom na međusobna očekivanja banaka i privatnog sektora.

Maja Šuber, partnerica u Odjelu poslovnog savjetovanja EY Hrvatska, uvodno je naglasila da tema održivog razvoja stavlja pred cijelo društvo poseban izazov u svijetlu novonastalih geopolitčkih uvjeta: „Cilj je kroz diskusiju i panel rasprave otvoriti teme koje se jednako nameću u realnom i javnom sektoru. Razgovarat ćemo o regulativi koja je nova u Europskoj uniji te iz tog razloga još uvijek ne postoje prakse u drugim državama. Svi smo u sličnoj startnoj poziciji što nam omogućava idealnu prililu za razvoj i implementaciju održivog razvoja u cjelini“.

„Nužna je sinergija gospodarstva, institucija i financijskog sektora. Financijski sektor imat će ključnu ulogu u zelenoj transformaciji gospodarstva ne samo kroz oslobađanje financiranja za zelene investicije već i zbog usvajanja koncepta održivog financiranja, koji znači da se u obzir pri ulaganju uzimaju okolišne, društvene i upravljačke faktori te rizici održivosti. Zelena tranzicija postaje nužnost i tvrtke strateški razmišljaju o svojoj zelenoj transformaciji. Transformacija u zelenu ekonomiju je proces koji zahtijeva i značajne financijske resurse. Upravo zbog toga Europska Unija je kroz Europski zeleni plan osigurala najmanje 1000 milijardi eura za privatna i javna ulaganja u održivo gospodarstvo.“, naglasila je Irena Weber, glavna direktorica HUP-a.

Sandra Švaljek, zamjenica guvernera HNB-a, održala je uvodno predavanje pod nazivom „Ozelenjivanje financijskog sustava - doprinos jačanju otpornosti gospodarstva na budućnost“. „Trenutna globalna i klimatska situacija obvezuje sve sektore da posvete posebnu pozornost okolišu, pa tako i financijski sektor koji je s tim pitanjima povezan dvosmjerno. Financijske institucije, putem klijenata kojima su izložene, utječu na klimatske promjene, dok s druge strane klimatske promjene utječu na otpornost financijskih institucija, putem klijenata kojima su izložene. Rizici i prilike u okolišu mogu biti značajni za poduzeća, ali isto tako poduzeća mogu imati značajni utjecaj na okoliš, klimu i cjelokupno društvo.“

Zamjenica guvernera Švaljek je naglasila da je tema održivog financiranja još uvijek relativno nova i donosi puno novih pojmova, brojeva i pokazatelja te da svi još učimo na ovom području. „No, svi smo naučili da je nužna suradnja i jasnoća. Svi dionici moraju djelovati s istim ciljevima: smanjenje ukupnih emisija stakleničkih plinova i zaustavljanje devastacije okoliša. Kako bi ispravno prepoznale klimatske i okolišne rizike banke trebaju poznavati svoje klijente: njihovu prošlost, njihove planove za budućnost i imati o njima relevantne podatke“, zaključila je Švaljek.

„Svi već dobro znamo da održivo ulaganje podrazumijeva okolišne, društvene i upravljačke kriterije koji su jednako relevantni. Ipak, trenutno okolišni rizici su oni koji zahtijevaju brzu rekaciju, zbog čega je upravo na njima globalni naglasak“, uvodno je pojasnio Ante Žigman, predsjednik Upravnog Vijeća HANFA-e. Naveo je četiri glavna područja prema Strategiji za održivo financiranje u kojima bi financijski sustav svojim aktivnostima trebao podržao tranziciju gospodarstva prema održivosti: financiranje održive tranzicije, uključivost, otpornost i doprinos financijskog sektora te globalne ambicije. Naglasio je da ESG izvještavanje za poduzetnike predstavlja prilagodbu: „Obveznici će morati prilagoditi svoje izvještajne procese, dok će oni koji do sada nisu objavljivali nefinancijske izvještaje, morati uspostaviti potpuno novi izvještajni proces. Upravo u tome im pomaže EU taksonomija.“ Međutim, kako je istaknuo Žigman, kombinacija sve veće potražnje za ESG ulaganjima i brzi razvoj tržišta stvara prostor za greenwashing, odnosno manipulativni zeleni marketing. „Greenwashing je složeno i višestrano pitanje koje ima različite oblike, ima različite uzroke i potencijalno može štetno utjecati na investitore koji žele održivo ulagati“, naglasio je Žigman. „Upravo je borba protiv greenwashinga, uz izgradnju kapaciteta ESME i nacionalnih regulatora u odnosu na održivo financiranje te praćenje, procjenu i analizu ESG tržišta i rizika jedno od strateških prioriteta za održivo financiranje“, zaključio je Žigman.

U nastavku konferencije održat će se dvije panel rasprave na kojoj sudjeluju predstavni regulatora i vodećih stručnjaka iz financijskog i realnog sektora. 

 

U drugom dijelu konferencije „Održivost poslovanja kao preduvjet za financiranje“ održane su dvije panel rasprave na kojima su sudjelovali predstavnici regulatora te financijskog, javnog i realnog sektora u cilju rasprave o aktivnostima koje poduzimaju u području primjene EU taksonomije i poticanja održivog razvoja.  

Okrugli stol „Uloga regulatora i javnog sektora u održivom razvoju“ moderirala je Karla Alfier, EY Hrvatska, a sudjelovali su Hrvoje Galičić, savjetnik Uprave HBOR-a, Marko Krištof, savjetnik u Fina-i, Marijana Oreb, članica Uprave HAMAG BICRO-a, Sanja Petrinić Turković, izvršna direktorica Sektora bonitetne regulative i metodologije u Hrvatskoj narodnoj banci te Martina Verić, voditeljica Direkcije za superviziju investicijskih fondova i investicijskih društava u Hanfi.

Marko Krištof, savjetnik u Fina-i: „Fina ima dugoročne planove, pa smo tako krenuli u pripremu reinženjeringa sustava godišnjih financijskih izvještaja, a krajnji cilj je stvoriti sustav, odnosno razviti scoring modele koji će olakšati prikupljanje i razmjenu podataka. Time prije svega želimo potaknuti i one koji nisu obavezni izvještavati, da ipak te podatke dostave. U suradnji s Hrvatskom udrugom banaka trenutno radimo i na kratkoročnom cilju, a to je da Fina postane centralna platforma za prikupljanje podataka o održivosti.“

Martina Verić, voditeljica Direkcije za superviziju investicijskih fondova i investicijskih društava u Hanfi: „HANFA edukaciju o ESG faktorima provodi na nekoliko razina - edukacijom tržišta i naših zaposlenika, smjernicama za izdavatelje, ažuriranjem Q&A dokumenata kao i objavljivanjem svih relevantnih informacija na internetskoj stranici. Uz nedostatak izvještajnih podataka kojeg smo se svi danas dotaknuli, naglasila bih problematiku „green washinga“ koji je nama kao regulatoru u fokusu jer nam je primarni cilj zaštita potrošača i malih ulagatelja.“

Sanja Petrinić Turković, izvršna direktorica Sektora bonitetne regulative i metodologije u Hrvatskoj narodnoj banci: „HNB ulaže velike napore u segmentu održivosti jer želimo postići da svi pojedinci na tržištu imaju jednake prilike za zelenu tranziciju. Vrijeme kada je procjena kreditne sposobnosti korporativnih klijenata bila bazirana primarno na standardnim pokazateljima je prošlo. Gledajući u budućnost, moraju se uključiti i drugi elementi važni za održiv razvoj.“

Marijana Oreb, članica Uprave HAMAG BICRO-a: „HAMAG-BICRO održivost provodi u dva smjera, kroz financijske instrumente i kroz bespovratna sredstva. U HAMAG-u se aktivnosti temelje na green i digital ciljevima, odnosno konkurentnosti i otpornosti što je smjer u kojem sva poduzeća trebaju poslovati, pa smo se i mi tome priključili. Rješenje je u edukaciji svih sudionika na tržištu - regulatora, financijskog i realnog sektora.

Hrvoje Galičić, savjetnik Uprave HBOR-a: „Prethodno razdoblje kod nas je prije svega bilo razdoblje učenja, odnosno razvijanja novih internih kapaciteta i metodologija. S obzirom na našu ulogu razvojne banke, HBOR već niz godina radi određene oblike okolišnih analiza pri čemu smo sve investicije analizirali, među ostalim, prema utjecaju na okoliš i klimu.“

Na okruglom stolu „Održivost poslovanja kao preduvjet za financiranje“ sudjelovali su Darijan Podnar, direktor Upravljanja portfeljem, cjenovnom strategijom i ESG-em Zagrebačke banke, Krešimir Barić, član Uprave Erste banke, Marko Čižmek, član Uprave Valamar Riviere, Ante Knezović, viši direktor Direkcije kontrole rizika u OTP banci, Josip Lasić, član Uprave Končar Elektroindustrija, Dubravko Lukač, izvršni direktor upravljanja kreditnim rizicima u Raiffeisen banci i Andrea Pavlović, članica Uprave Privredne banke Zagreb. Panel je moderirala savjetnica Hrvatske udruge banaka, Ksenija Linarić.

Darijan Podnar, direktor Upravljanja portfeljem, cjenovnom strategijom i ESG-em Zagrebačke banke:  “U potpunosti smo spremni za implementaciju ESG-a jer već godinama radimo na tome. Zagrebačka banka dio je UniCredit grupe u kojoj je ESG kvalitetno implementiran što je za nas od velike važnosti jer postoje snažne inicijative i edukativne aktivnosti. Na razini grupe Unicredit u razdoblju od 2022. do 2024. godine planirano je plasiranje oko 150 milijardi eura kredita koji su u potpunosti usklađeni s EU taksonomijom.“

Krešimir Barić, član Uprave Erste banke: “Erste banka je odredila šest održivih principa u koje želimo značajno ulagati te je važno da svaka organizacija strateški definira područja svojeg interesa. Za nas je važno da razumijemo industriju te da u individualnom pristupu prema svakom klijentu kvalitetno i jasno komuniciramo. Erste banke je razvila digitalne alate koji klijentima omogućavaju da jednostavno prate financijsko zdravlje svog poslovanje i prepoznaju poslovne izazove, a u narednom razdoblju ćemo raditi na tome da svi ESG faktori budu integrirani u taj alat.“

Marko Čižmek, član Uprave Valamar Riviera: “Valamar se dugo razdoblje pripremao na izvještavanje o održivosti. Postoji jako puno izazova za tvrtke koje nisu na vodećem tržištu burze te će pomoć banaka i regulatora biti nužna i izrazito važna u cijelom procesu. U ovom trenutku EU Taksonomija ne regulira zasebno hotelijersku industriju, ali smo pronašli dodirne točke i u tim područjima uspješno prilagodili svoje poslovanje.“ 

Ante Knezović, viši direktor Direkcije kontrole rizika u OTP banci: “Hrvatska je malo tržište i nema veliki broj tvrtki te smatram da možemo vrlo jednostavno standardizirati ESG upitnik, što će uvelike olakšati izvještavanje tvrtkama.  OTP trenutno koristi upitnik za klijente srednjeg ili visokog stupnja održivog poslovanja prema kojima imamo više od 15 milijuna eura izloženosti. Za sada je to na razini OTP grupe, ali sudjelujemo u procesu standardizacije upitnika i podržavamo tu inicijativu koja će biti na korist svima i jasnije definirati “pravila igre”.”

Josip Lasić, član Uprave Končar Elektroindustrija: “Nama Uredba o Taksonomiji nije prvi kontakt s održivim razvojem. Od 2006. godine izdajemo izvješće o DOP-u, a danas o održivom razvoju. Regulatorni potisak nas je potaknuo da napravimo dodatan iskorak, tako da smo ozbiljno shvatili zadatak. Odlučili smo se za strukturni pristup i angažirali savjetodavnu podršku kako bismo dobili relevantne podatke i na taj način napravili znatan iskorak. Postoji još prostora za doradu regulative jer mi koji smo u realnom sektoru vidimo da taksonomija nije najbolje obuhvatila naše poslovanje i smatram da puno veći postotak naših prihoda završi u zelenim investicijama.“

Dubravko Lukač, izvršni direktor upravljanja kreditnim rizicima u Raiffeisen banci: “U ovom trenutku imamo sličnu situaciju kod svih banaka. Postoji niz organizacijskih jedinica koje trebaju doprinijeti održivom financiranju. Jedino uz edukaciju zaposlenika i osposobljavanja vlastitih kapaciteta možemo doći do razine koja će ispuniti sve regulatorne zahtjeve. Posebno je važna voljnost i suradnja klijenata te dostupnost podataka kako bismo sa zajedničkom simbiozom došli do zajedničkog cilja.“

Andrea Pavlović, članica Uprave Privredne banke Zagreb: “Strateški smo već implementirali ESG rizike u našoj banci te smo pokušali prije svega detektirati fizičke rizike, mapirati naše kolaterale i našu izloženost klijentima te razumjeti potencijalne rizike koji bi se mogli preliti u kreditne rizike. Druga domena koja je ključna je kreditni proces. U kreditnom procesu je bitno da se kreditni proces proširi, modificira na način da osim klasične procjene kreditnog rizika imamo dodatan ESG score. Prije toga su nam potrebni kvalitetni podaci i upravo zato mislim da je hvalevrijedna inicijativa Fine da postane centralna platforma za prikupljanje podataka o održivosti.”

vrh stranice