U uvodnom izlaganju Jere Gašperov, voditelj Službe zaštite na radu u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava podsjetio je da je polazna osnova za aktualne izmjene i dopune Zakona o zaštiti na radu, Akcijski plan Vlade RH za rasterećenje gospodarstva te dorada i usklađivanje pojedinih odredbi s drugim propisima. Predlaže se proširenje sastava Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu s predstavnicima koje imenuje ministar nadležan za zdravstvo, dopunjuju se prekršajne odredbe radi osiguranja sudjelovanja radnika i njihovih predstavnika u izradi procjene rizika. Vezano za stalno stručno usavršavanje stručnjaka zaštite na radu predlaže se isto osmisliti bez vođenja upravnog postupka tj. izdavanja, oduzimanja i prestanka odobrenja za samostalna rad. Sjednice Odbora za zaštitu na radu održavale bi se najmanje jednom u šest mjeseci, umjesto sadašnje obveze svaka tri mjeseca, a vezano uz tu novu odredbu unijele bi se i prekršajne sankcije. Kod broja osposobljenih radnika za pružanje prve pomoći predlaže se isto povećati s 20 na 50 radnika, ovisno o organizaciji i radnim procesima, lokacijama i smjenskom radu. Proširuje se i odredba o ograničavanju duhanskih na srodne i druge proizvode a na privremenim radilištima gdje se radovi izvode kraće od 30 dana poslodavac dokumentaciju mora učiniti dostupnom u roku koju odredi nadležni inspektor. Izmjenama Zakona o zaštiti na radu definira se na drugačiji način teška ozljeda na radu, trenutak njenog nastanka i način prijave nadležnoj inspekciji. Admira Ribičić, direktorica Odjela za zakonodavstvo i pravne poslove HUP-a podsjetila je da nakon više od tri godine nisu donijeti podzakonski akti vezani za Zakon o zaštiti na radu iz područja nadležnosti Ministarstva zdravstva. Istaknula je važnost zaštite na radu s aspekta interesa poslodavaca. Zajednički cilj svih dionika u ovom području treba biti prevenirati i smanjiti negativne posljedice ozljeda na radu i bolesti povezanih s radom. Ključni je interes poslodavaca kako što jednostavnije primijeniti Zakon i druge propise ali i smanjiti administrativno opterećenje. Mišljenja smo da je potrebno poslodavcima pružiti potporu kroz promjenu sadašnjeg modela osiguranja od ozljeda na radu kao i određene ekonomske poticaje za uvođenje viših standarda zaštite na radu, istaknula je Ribičić. Tijekom zanimljive rasprave najviše pozornosti izazvala je sadašnja ali i novo predložena definicija „teške“ ozljede na radu te način utvrđivanja i prijave takve ozljede inspekciji zaštite na radu, pa je zaključeno da i nadalje to pitanje ostaje otvoreno.