Protumonopolska politika: Komisija objavila početne nalaze istrage u sektoru potrošačkog interneta stvari (IoT)

Izvršna potpredsjednica nadležna za politiku tržišnog natjecanja Margrethe Vestager izjavila je: Kad smo pokrenuli ovu sektorsku istragu bili smo zabrinuti da bi mogao postojati rizik od pojavljivanja tzv. nadzornika pristupa (engl. „gatekeepers”) u tom sektoru. Bili smo zabrinuti da bi oni mogli iskoristiti svoju moć da naškode konkurenciji, na štetu poduzeća koja se razvijaju i potrošača. Na temelju prvih rezultata objavljenih danas čini se da naše bojazni dijele mnogi dionici u tom sektoru. A pošteno tržišno natjecanje potrebno je da bi se iskoristio veliki potencijal potrošačkog interneta stvari u svakodnevnom životu potrošača. Budući da će o toj analizi ovisiti naši daljnji regulatorni i provedbeni koraci, dobrodošle su dodatne povratne informacije od svih zainteresiranih dionika narednih mjeseci.

Istraga o sektoru potrošačkog interneta stvari pokrenuta je 16. srpnja 2020. kao dio Komisijine digitalne strategije i to nakon najave u Komunikaciji Komisije „Izgradnja digitalne budućnosti Europe”. Tijekom istrage Komisija je prikupila informacije od više od 200 poduzeća raznih veličina sa sjedištima u Europi, Aziji i SAD-u koja posluju na tržištima proizvodâ i uslugâ u području potrošačkog interneta stvari. Štoviše, ta su poduzeća Komisiji dala na uvid više od 1000 sporazuma. Te informacije čine osnovu danas objavljenog preliminarnog izvješća.

Glavni nalazi iz preliminarnog izvješća

Nalazi iz preliminarnog izvješća o istrazi u sektoru potrošačkog interneta stvari obuhvaćaju: i. karakteristike proizvodâ i uslugâ u području potrošačkog interneta stvari, ii. obilježja tržišnog natjecanja na tim tržištima, iii. glavna područja potencijalnih razloga za zabrinutost koje su ispitanici iznijeli a koji se odnose na trenutačno ali i buduće funkcioniranje tržištâ potrošačkog interneta stvari.

Karakteristike proizvoda i usluga u području potrošačkog interneta stvari

U preliminarnom izvješću navodi se da potrošački internet stvari, iako je relativno novo područje, brzo raste i sve više postaje dio našeg svakodnevnog života. Osim toga, prisutan je trend porasta dostupnosti i brojnosti glasovnih asistenata kao korisničkih sučelja koja omogućuju interakciju s raznim pametnim uređajima i uslugama potrošačkog interneta stvari.

Obilježja tržišnog natjecanja na tržištima proizvoda i usluga u području potrošačkog interneta stvari

Većina ispitanika u sektorskoj istrazi kao glavne prepreke ulasku ili širenju u tom sektoru navela je troškove ulaganja u tehnologiju i stanje tržišnog natjecanja. Prema njihovim odgovorima troškovi ulaganja u tehnologiju osobito su visoki na tržištu glasovnih asistenata. Kad je riječ o stanju u pogledu tržišnog natjecanja, veliki broj ispitanika prijavio je poteškoće u tržišnom natjecanju s vertikalno integriranim poduzećima koja su stvorila vlastite ekosustave unutar i izvan sektora potrošačkog interneta stvari (npr. Google, Amazon ili Apple). Budući da ti akteri pružaju najraširenije operativne sustave za pametne i mobilne uređaje kao i vodeće glasovne asistente, oni određuju procese za integriranje pametnih uređaja i usluga u sustav potrošačkog interneta stvari.

Glavna područja potencijalnih razloga za zabrinutost

1. Ispitanici su izrazili zabrinutost zbog određenih praksi u pogledu ekskluzivnosti i vezanja usluga kad je riječ o glasovnim asistentima, kao i zbog praksi ograničavanja mogućnosti upotrebe različitih glasovnih asistenata na istom pametnom uređaju.
2. U preliminarnom izvješću se navodi i niz mogućih razloga za zabrinutost koje su iznijeli ispitanici u pogledu položaja glasovnih asistenata i operativnih sustava za pametne uređaje kao posrednika između korisnika i pametnih uređaja ili usluga potrošačkog interneta stvari. Taj položaj u kombinaciji s njihovom ključnom ulogom u generiranju i prikupljanju podataka omogućio bi im da kontroliraju odnose s korisnicima. U tom kontekstu, ispitanici su izrazili zabrinutost i u vezi s mogućnošću otkrivanja i vidljivošću njihovih usluga potrošačkog interneta stvari.
3. Čini se da proizvođači operativnih sustava za pametne uređaje i glasovne asistente imaju širok pristup podacima, uključujući informacije o interakcijama između korisnika i pametnih uređaja trećih strana i usluga potrošačkog interneta stvari. Ispitanici u sektorskoj istrazi smatraju da će ta dostupnost i akumulacija velikih količina podataka ne samo donijeti prednosti proizvođačima glasovnih asistenata kad je riječ o poboljšavanju i tržišnom položaju njihovih glasovnih asistenata, nego im i omogućiti da to iskoriste za lakši ulazak na susjedna tržišta.
4. Prema odgovorima ispitanika, velika raširenost zaštićene tehnologije, zbog čega ponekad nastaju de facto standardi, u kombinaciji s fragmentacijom tehnologije i nepostojanjem zajedničkih standarda, izaziva zabrinutost u pogledu nedostatka interoperabilnosti u sektoru potrošačkog interneta stvari. Konkretno, nekoliko proizvođača glasovnih asistenata i operativnih sustava navodno unilateralno kontrolira interoperabilnost i integracijske procese i u stanju su ograničiti funkcionalnosti pametnih uređaja i usluga interneta stvari koje nude drugi ponuđači.

Daljnji koraci

O preliminarnom izvješću o nalazima sektorske istrage sada će se provesti javno savjetovanje koje će trajati 12 tjedana, do 1. rujna 2020. Sve zainteresirane strane imat će priliku komentirati nalaze sektorske istrage, dostaviti dodatne informacije ili upozoriti na upozoriti na druga problematična područja.
Konačno izvješće Komisija namjerava objaviti u prvoj polovini 2022.
Informacije prikupljene u kontekstu sektorske istrage potrošačkog interneta stvari bit će vodilja za Komisijino buduće provedbeno i regulatorno djelovanje. Svaka provedbena mjera u području tržišnog natjecanja nakon te sektorske istrage morala bi se temeljiti na procjeni konkretnog slučaja. Nalazi ove sektorske istrage mogu pridonijeti i tekućoj zakonodavnoj raspravi o Komisijinu prijedlogu Akta o digitalnim tržištima.
Za dodatne informacije vidi informativni članak i stranice sektorske istrage.