Poticanje energije iz obnovljivih izvora na moru za klimatski neutralnu Europu

19.11.2020.

Kako bi pomogla u ostvarivanju cilja klimatske neutralnosti EU-a do 2050., Europska komisija danas (19.11. 2020.) predstavlja Strategiju za energiju iz obnovljivih izvora na moru. U Strategiji se predlaže povećanje kapaciteta europskih odobalnih vjetroelektrana sa sadašnjih 12 GW na najmanje 60 GW do 2030. odnosno na 300 GW do 2050. Komisija usto predlaže da do 2050. kapacitet pogona za iskorištavanje energije oceana te drugih novih tehnologija kao što su plutajuće vjetroelektrane i solarne elektrane iznosi 40 GW.

Taj ambiciozni rast temeljit će se na velikom potencijalu takve energije u svim europskim morskim bazenima, ali i na vodećoj globalnoj ulozi poduzeća iz EU-a u tom sektoru. Stvorit će se nove prilike za industriju, otvoriti zelena radna mjesta na cijelom kontinentu i ojačati globalno vodstvo EU-a u tehnologijama za proizvodnju energije iz izvora na moru. Osim toga, osigurat će se zaštita našeg okoliša, bioraznolikosti i ribarstva.

Izvršni potpredsjednik za europski zeleni plan Frans Timmermans izjavio je: Današnja strategija pokazuje da imamo priliku povećati naša ulaganja u energiju iz obnovljivih izvora na moru, koju moramo hitno iskoristiti. S obzirom na prostranost naših morskih bazena i vodeći položaj naše industrije, Europska unija ima sve što je potrebno da odgovori na taj izazov. Energija iz obnovljivih izvora na moru već je pravi primjer europske uspješnosti. Cilj nam je pretvoriti je u još veću priliku za čistu energiju, visokokvalitetna radna mjesta, održivi rast i međunarodnu konkurentnost.

 

Kako bi potaknula povećanje kapaciteta proizvodnje energije iz izvora na moru, Komisija će poticati prekograničnu suradnju država članica u dugoročnom planiranju i uvođenju tehnologija. U tu je svrhu ciljeve razvoja energije iz obnovljivih izvora na moru potrebno integrirati u nacionalne planove za prostorno planiranje morskog područja koji se Komisiji moraju dostaviti do ožujka 2021. Komisija će usto u sklopu revidirane Uredbe o mreži TEN-E predložiti okvir za dugoročno planiranje pučinske mreže, u kojem će sudjelovati regulatori i države članice iz svakog morskog bazena.

Komisija procjenjuje da su za ispunjenje predloženih ciljeva do 2050. potrebna ulaganja od gotovo 800 milijardi eura.

 

Komisija je osmislila mjere za generiranje i poticanje takvih ulaganja.

  • Uspostavit će jasan pravni okvir za potporu. U tu svrhu Komisija je danas u popratnom Radnom dokumentu službi Komisije pojasnila pravila za tržište električne energije, a procijenit će i jesu li potrebna konkretnija i ciljanija pravila. Revidirat će smjernice o državnim potporama u području energije i zaštite okoliša te Direktivu o energiji iz obnovljivih izvora kako bi olakšala cjenovno pristupačnu proizvodnju energije iz obnovljivih izvora na moru. 
  • Pomoći će u mobilizaciji svih relevantnih fondova za potporu razvoju sektora. Komisija potiče države članice da iskoriste Mehanizam za oporavak i otpornost te surađuju s Europskom investicijskom bankom i drugim financijskim institucijama radi dobivanja potpore za ulaganja u energiju iz izvora na moru putem fonda InvestEU. U okviru programa Obzor Europa mobilizirat će se sredstva za potporu istraživanju i razvoju, osobito manje razvijenih tehnologija.
  • Ojačat će lanac opskrbe. U Strategiji se naglašava da je potrebno povećati proizvodne kapacitete, poboljšati lučku infrastrukturu i povećati radnu snagu s odgovarajućim vještinama u skladu s predviđenom pojačanom instalacijom kapaciteta. Kako bi okupila sve aktere u sektoru, Komisija planira uspostaviti posebnu platformu za obnovljive izvore energije na moru u okviru Industrijskog foruma za čistu energiju. Osim toga, planira raditi na razvoju lanca opskrbe.

Energija iz obnovljivih izvora na moru globalno je tržište koje se brzo razvija, osobito u Aziji i SAD-u, što industriji EU-a pruža prilike u cijelom svijetu. Komisija će poduprijeti uvođenje tih tehnologija na globalnoj razini putem diplomacije za ostvarenje zelenog plana, trgovinske politike i dijaloga EU-a s partnerskim zemljama na temu energije.

Komisija će se redovito savjetovati sa stručnjacima iz javnih tijela, dionicima i znanstvenicima radi analize i praćenja ekoloških, društvenih i gospodarskih učinaka koje energija iz obnovljivih izvora na moru ima na morski okoliš i gospodarske djelatnosti koje o njemu ovise. Komisija je danas donijela i nove smjernice za razvoj vjetroelektrana i zakonodavstva EU-a o prirodi.

 

Kontekst

Iz vjetra na moru proizvodi se čista električna energija koja je konkurentna, a ponekad i jeftinija od postojećih tehnologija na bazi fosilnih goriva. Europske industrije brzo razvijaju niz drugih tehnologija kojima se energija naših mora iskorištava za proizvodnju zelene električne energije. Europska poduzeća i laboratoriji predvodnici su u mnogim područjima, od plutajućih odobalnih vjetroelektrana do tehnologija za iskorištavanje energije oceana, odnosno valova i plimnih struja, plutajućih solarnih elektrana i upotrebe algi za proizvodnju biogoriva. 

U Strategiji za energiju iz obnovljivih izvora na moru utvrđeno je da će se najviše instalirati odobalne vjetroelektrane (pričvršćene za dno i plutajuće) zahvaljujući njihovoj poodmakloj komercijalnoj fazi. U tim sektorima Europa je već stekla jedinstveno tehnološko, znanstveno i industrijsko iskustvo, uz dobre kapacitete u cijelom lancu opskrbe, od proizvodnje do ugradnje.

Iako se u Strategiji iznose mogućnosti za sve morske bazene EU-a – Sjeverno, Baltičko, Crno i Sredozemno more te Atlantski ocean – kao i za pojedine obalne i otočne zajednice, prednosti tih tehnologija nisu ograničene na obalne regije. U Strategiji se navode brojna kopnena područja u kojima proizvodnja i istraživanje već podupiru razvoj odobalnih energetskih postrojenja.

 

Dodatne informacije dostupne su na poveznicama:

Strategija za energiju iz obnovljivih izvora na moru

Radni dokument službi Komisije o Strategiji za energiju iz obnovljivih izvora na moru
vrh stranice