Poslodavci od informatičara više ne očekuju samo tehničke vještine

22.11.2019.

Zagreb, 22. studenoga 2019. – U prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca danas je održano predstavljanje rezultata istraživanja o generičkim kompetencijama mladih informatičara „Važnosti generičkih kompetencija mladih informatičara - Što misle poslodavci?“. Rezultate istraživanja predstavili su dr.sc. Katarina Pažur Aničić, docentica na Fakultetu organizacije i informatike (FOI) i voditeljica Centra za podršku studentima i razvoj karijera (CPSRK) FOI-ja te dr.sc. Vjeran Bušelić - viši predavač na Tehničkom Veleučilištu Zagreb (TVZ) i voditelj karijernog savjetovanja s dugogodišnjim iskustvom u IT sektoru. Istraživanje je provedeno od 10. do 31. listopada 2019. uz potporu Hrvatske udruge poslodavaca – HUP, Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti i HUP HR Kluba te Udruženja za informacijske tehnologije Hrvatske gospodarske komore i CISEx-a - Udruge hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera.

Rezultati istraživanja pokazali su da su generičke kompetencije važnije od tehničkih. Iako gotovo polovica ispitanika (46,4%) smatra da su tehničke i generičke vještine podjednako važne, 53,6% je odabralo svoje preferencije. Vrlo uvjerljivo, njih čak 85,4% smatra da su generičke vještine važnije (48,8% ih smatra da su one puno važnije, dok ih 36,6% smatra važnijim) nasuprot 14,6% onih koji smatraju da su manje važne (1,2% da su puno manje važne, a 13,4% da su manje važnije).

Važno je istaknuti da čak 68,4% ispitanika smatra da studenti imaju dobra stručna znanja u području studija, ali im je ta kompetencija po važnosti tek na 13. mjestu (od 25 ponuđenih). Prvih 5 po njihovim procjenama važnosti su: sposobnost brzog usvajanja novih znanja i vještina (74,8), sposobnost identificiranja i rješavanja problema (66,5%), sposobnost primjene stručnih znanja u praksi (57,4%), sposobnost timskog rada (49%) i analitičko razmišljanje koje uključuje matematičke vještine (43,2%).

Od stručnih znanja koje studenti stječu tijekom studija (16,8% ispitanika ih je stavilo u 5 najvažnijih vještina), poslodavcima su važnije sposobnost brzog usvajanja novih znanja i vještina (74,8), sposobnost identificiranja i rješavanja problema (66,5%) i sposobnost primjene stručnih znanja u praksi (57,4%).

 

 

U dijelu istraživanja kompetencija koje studenti posjeduju završetkom studija, poslodavci su zadovoljni onom najvažnijom - sposobnost brzog usvajanja novih znanja i vještina (52,3% smatra da ju posjeduju), sposobnostima timskog rada (39,4%) i analitičkim razmišljanjem (31,6%), dok im preostale dvije (od 5 najvažnijih) - sposobnost identificiranja i rješavanja problema i sposobnost primjene stručnih znanja u praksi više nedostaju (38,7% i 32,9%) nego što ih posjeduju (24,5% i 30,3%).

Iako u analizi 5 najvažnijih kompetencija poslodavci iskazuju svojevrsno zadovoljstvo mladim inženjerima (za 3 od 5 vještina smatraju da ih više posjeduju, nego što su na listi onih koje studenti nemaju), već se svih 5 slijedećih (odgovornost u radu i procjena kvalitete vlastitog rada, prilagodba i djelovanje u novim situacijama, kreativnost i inovativnost u radu, sposobnost rada pod pritiskom i samostalnost u radu) nalazi na listi koje poslodavci karakteriziraju potrebnim, ali nedovoljno razvijenim tijekom studija.

Već ovaj vrlo generalni pregled ukazuje koliko su generičke vještine poslodavcima važne te daje popis najvažnijih uz apostrofiranje onih koje nisu dovoljno razvijene tijekom studija. Upravo bi akademska zajednica, tijekom studija valjala poraditi na njihovom razvoju, kako bi mladi informatičari bili što spremniji za brzo usvajanje novih znanja i vještina koje ih očekuju na prvom radnom mjestu. Docentica Pažur Aničić zaključila je kako popratni komentari poslodavaca pružaju dobre smjernice za poticanje aktivnosti na visokim učilištima koje pospješuju razvoj generičkih vještina studenata za vrijeme studija: „Poslodavci ukazuju na sve veću potrebu za aktivnijim provođenjem stručne prakse studenata u poduzećima te razvojem modela učenja kroz rad koji uključuju rad studenata na projektnim zadacima u suradnji s poslodavcima. Jedan od važnih aspekata je i razvoj karijernih centara na visokim učilištima jer naša praktična iskustva pokazuju da su upravo ti centri najbolja spona između studenata, nastavnika i poslodavaca“.

Za kraj, autori istraživanja naglasili su kako će u daljnjim fazama istraživanja predstaviti mišljenja studenata i profesora te raditi na prijedlogu uspostave preporuka za stjecanje generičkih kompetencija studenata za vrijeme studija te također na uspostavi mehanizama njihove evaluacije. Neposredni povod za istraživanje su brze i intenzivne promjene nastupanjem „doba industrije 4.0“ i sve većom i širom primjenom digitalnih tehnologija, a obrazovni sustav je po tom pitanju spor i nefleksibilan, kako u Hrvatskoj tako i u drugim zemljama. Zahvaljujući poslodavcima (i udrugama) na angažmanu i odličnom odzivu, Vjeran Bušelić je pojasnio zašto su se uopće upustili u aktivnosti poboljšanja generičkih kompetencija mladih informatičara riječima „ako već ne možemo direktno utjecati na povećanje kvota za obrazovanje mladih inženjera, možemo ih učiniti kompetentnijim“.

***

U istraživanju su sudjelovali svi poslovni segmenti koji zapošljavaju: ICT industrija, poslodavci u ne-IT firmama i uprava, i to iz svih segmenata poslovanja – od uprave, izvršnog rukovodstva pa do samih IT stručnjaka, voditelja timova, zaposlenika koji neposredno sudjeluju u odabiru mladog kadra. Kao poseban, stručni segment, uključeni su stavovi profesionalaca zaposlenih u odjelima ljudskih potencijala (21%). Odgovorilo je 155 ispitanika iz 49 tvrtki koje se bave IT uslugama, 43 ih se bavi izradom softvera, a 25 su iz sektora uprave. Istraživanje je obuhvatilo i 38 tvrtki u kojima IT nije primarna djelatnost, ali i te kako zapošljavaju mlade informatičare.

vrh stranice
vrh stranice