22.11.2019.
Rezultati
istraživanja pokazali su da su generičke kompetencije važnije od tehničkih.
Iako gotovo polovica ispitanika (46,4%) smatra da su tehničke i generičke
vještine podjednako važne, 53,6% je odabralo svoje preferencije. Vrlo
uvjerljivo, njih čak 85,4% smatra da su generičke vještine važnije (48,8% ih
smatra da su one puno važnije, dok ih 36,6% smatra važnijim) nasuprot 14,6%
onih koji smatraju da su manje važne (1,2% da su puno manje važne, a 13,4% da
su manje važnije).
Važno je
istaknuti da čak 68,4% ispitanika smatra da studenti imaju dobra stručna znanja u području studija, ali im je
ta kompetencija po važnosti tek na 13. mjestu (od 25 ponuđenih). Prvih 5 po
njihovim procjenama važnosti su: sposobnost brzog usvajanja novih znanja i
vještina (74,8), sposobnost identificiranja i rješavanja problema (66,5%),
sposobnost primjene stručnih znanja u praksi (57,4%), sposobnost timskog rada
(49%) i analitičko razmišljanje koje uključuje matematičke vještine (43,2%).
Od stručnih znanja koje studenti stječu
tijekom studija (16,8% ispitanika ih je stavilo u 5 najvažnijih vještina), poslodavcima
su važnije sposobnost brzog usvajanja
novih znanja i vještina (74,8), sposobnost
identificiranja i rješavanja problema (66,5%) i sposobnost primjene stručnih znanja u praksi (57,4%).
U dijelu
istraživanja kompetencija koje studenti
posjeduju završetkom studija, poslodavci su zadovoljni onom najvažnijom -
sposobnost brzog usvajanja novih znanja i vještina (52,3% smatra da ju
posjeduju), sposobnostima timskog rada (39,4%) i analitičkim razmišljanjem
(31,6%), dok im preostale dvije (od 5 najvažnijih) - sposobnost identificiranja
i rješavanja problema i sposobnost primjene stručnih znanja u praksi više
nedostaju (38,7% i 32,9%) nego što ih posjeduju (24,5% i 30,3%).
Iako u
analizi 5 najvažnijih kompetencija poslodavci iskazuju svojevrsno zadovoljstvo
mladim inženjerima (za 3 od 5 vještina smatraju da ih više posjeduju, nego što
su na listi onih koje studenti nemaju), već se svih 5 slijedećih (odgovornost u
radu i procjena kvalitete vlastitog rada, prilagodba i djelovanje u novim
situacijama, kreativnost i inovativnost u radu, sposobnost rada pod pritiskom i
samostalnost u radu) nalazi na listi koje poslodavci karakteriziraju potrebnim,
ali nedovoljno razvijenim tijekom
studija.
Već ovaj
vrlo generalni pregled ukazuje koliko su generičke vještine poslodavcima važne
te daje popis najvažnijih uz apostrofiranje onih koje nisu dovoljno razvijene
tijekom studija. Upravo bi akademska zajednica, tijekom studija valjala
poraditi na njihovom razvoju, kako bi mladi informatičari bili što spremniji za
brzo usvajanje novih znanja i vještina koje ih očekuju na prvom radnom mjestu.
Docentica Pažur Aničić zaključila je kako popratni
komentari poslodavaca pružaju dobre smjernice za poticanje aktivnosti na
visokim učilištima koje pospješuju razvoj generičkih vještina studenata za
vrijeme studija: „Poslodavci ukazuju na
sve veću potrebu za aktivnijim provođenjem stručne prakse studenata u
poduzećima te razvojem modela učenja kroz rad koji uključuju rad studenata na
projektnim zadacima u suradnji s poslodavcima. Jedan od važnih aspekata je i
razvoj karijernih centara na visokim učilištima jer naša praktična iskustva
pokazuju da su upravo ti centri najbolja spona između studenata, nastavnika i
poslodavaca“.
Za kraj,
autori istraživanja naglasili su kako će u daljnjim fazama istraživanja
predstaviti mišljenja studenata i profesora te raditi na prijedlogu uspostave
preporuka za stjecanje generičkih kompetencija studenata za vrijeme studija te
također na uspostavi mehanizama njihove evaluacije. Neposredni povod za
istraživanje su brze i intenzivne promjene nastupanjem „doba industrije 4.0“ i
sve većom i širom primjenom digitalnih tehnologija, a obrazovni sustav je po
tom pitanju spor i nefleksibilan, kako u Hrvatskoj tako i u drugim zemljama.
Zahvaljujući poslodavcima (i udrugama) na angažmanu i odličnom odzivu, Vjeran
Bušelić je pojasnio zašto su se uopće upustili u aktivnosti poboljšanja
generičkih kompetencija mladih informatičara riječima „ako već ne možemo direktno utjecati na povećanje kvota za obrazovanje
mladih inženjera, možemo ih učiniti kompetentnijim“.
***
U
istraživanju su sudjelovali svi poslovni segmenti koji zapošljavaju: ICT
industrija, poslodavci u ne-IT firmama i uprava, i to iz svih segmenata
poslovanja – od uprave, izvršnog rukovodstva pa do samih IT stručnjaka,
voditelja timova, zaposlenika koji neposredno sudjeluju u odabiru mladog kadra.
Kao poseban, stručni segment, uključeni su stavovi profesionalaca zaposlenih u
odjelima ljudskih potencijala (21%). Odgovorilo je 155 ispitanika iz 49 tvrtki
koje se bave IT uslugama, 43 ih se bavi izradom softvera, a 25 su iz sektora
uprave. Istraživanje je obuhvatilo i 38 tvrtki u kojima IT nije primarna
djelatnost, ali i te kako zapošljavaju mlade informatičare.