Pojašnjenja o paketu EK o turizmu i prometu

Paket obuhvaća:

• krovnu komunikaciju o turizmu i prometu od 2020. nadalje
• zajednički pristup postupnom i koordiniranom ukidanju ograničenja slobodnog kretanja na unutarnjim granicama EU-a, koji odgovara postupnom ukidanju nacionalnih ograničenja
• zajednički okvir za potporu postupnom ponovnom otvaranju prometa uz zajamčenu sigurnost putnika i osoblja
• preporuku čiji je cilj povećati privlačnost putnih vaučera kao alternative povratu novca
• zajedničke kriterije i načela za postupnu i sigurnu ponovnu uspostavu turističkih djelatnosti, a posebno za razvoj zdravstvenih protokola za ugostiteljstvo (hotele itd.).

I. PONOVNA USPOSTAVA SLOBODNOG KRETANJA LJUDI

2. Hoće li se ovog ljeta moći putovati u inozemstvo?

Mnoge su obitelji bile dugo razdvojene kako bi se pomoglo zaustaviti širenje virusa. Čim epidemiološka situacija bude povoljna, ljudima bi trebalo omogućiti sigurno putovanje radi spajanja s obiteljima, kao i poslovna i privatna putovanja. Prvi korak prema tome bila bi domaća epidemiološka situacija koja dopušta ublažavanje domaćih ograničenja slobodnog kretanja.

Putovanja u inozemstvo ovisit će o razvoju javnozdravstvenog stanja u državama članicama. Iako bi opće ukidanje ograničenja bilo poželjno ako bi zdravstvena situacija diljem Unije bila dovoljno dobra, Komisija predviđa da će vjerojatno biti potreban postupan i koordiniran pristup. Započelo bi se s ukidanjem ograničenja i kontrola između regija i država članica s dovoljno sličnom epidemiološkom slikom. Taj pristup mora biti fleksibilan te uključivati mogućnost ponovnog uvođenja određenih mjera ako to zahtijeva zdravstvena situacija.

Komisija poziva države članice da se uključe u ponovno omogućivanje neograničenog prekograničnog kretanja unutar Unije na temelju triju kriterija:

1. epidemiološkog, s posebnim naglaskom na područja ili države članice u kojima se stanje poboljšava, na temelju regionalne karte koju izrađuje Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti,

2. mogućnost primjene mjera protiv širenja zaraze (npr. držanje razmaka, higijenske mjere), i to tijekom cijelog putovanja, pa i na graničnim prijelazima, i

3. gospodarskih i društvenih aspekata, pri čemu će prednost dati prekograničnom kretanju u ključnim područjima zdravstvene, društvene i gospodarske aktivnosti.

Prva je faza ukidanje ograničenja na granicama između regija ili država članica sa sličnom epidemiološkom slikom. To se ne odnosi na susjedne države članice: ako se ukinu ograničenja između dviju regija, trebala bi se ukinuti i za sve ostale regije u Europi sa sličnom zdravstvenom situacijom.

Mora se poštovati načelo nediskriminacije: ako država članica odluči ukinuti svoja ograničenja kretanja u drugu državu članicu ili iz nje, ili u regije ili područja te države članice, to se mora odnositi, bez diskriminacije, na sve državljane EU-a i sve rezidente te države članice neovisno o njihovu državljanstvu te bi se trebalo primjenjivati na sve dijelove Unije sa sličnom epidemiološkom slikom.

3. Na koga se preporuka primjenjuje?

Preporuka se odnosi na slobodno kretanje osoba i ukidanje kontrola na unutarnjim granicama, stoga je upućena svim državama članicama EU-a, neovisno o tome jesu li dio schengenskog područja, te zemljama pridruženima Schengenu.

Komisija je spremna s provedbom Zajedničkog europskog plana za ukidanje mjera ograničavanja širenja bolesti COVID-19 povezati i zapadni Balkan, u skladu s Komunikacijom Komisije pod naslovom „Potpora zapadnom Balkanu u borbi protiv bolesti COVID-19 i oporavku nakon pandemije”.

4. Koje su vrste putovanja obuhvaćene preporukom?

Komisija predlaže postupan pristup ukidanju ograničenja putovanja, s trima fazama.

U fazi 0, što je trenutačna situacija, na snazi je niz ograničenja za neobvezna putovanja. Države članice trebale bi svejedno omogućiti radnicima, posebno onima u prometu, pograničnim, upućenim i sezonskim radnicima te pružateljima usluga da prelaze granice i imaju neometan pristup mjestu rada, posebno za pružanje osnovnih usluga i prijevoz robe.

U fazi 1 ograničenja putovanja i kontrole na granicama trebale bi se postupno ukidati diljem EU-a, počevši od susjednih regija, područja i država članica sa sličnom epidemiološkom slikom koja se poboljšava. Tijekom te faze trebalo bi olakšati poslovna i privatna putovanja, uključujući ona turistička.

Tijekom faze 2 trebale bi se ukinuti sve kontrole i sva ograničenja povezana s pandemijom koronavirusa, pri čemu na snazi treba zadržati potrebne zdravstvene mjere. Tada bi trebalo dopustiti putovanje Unijom u bilo koju svrhu.

Prelazak iz faze 0, odnosno sadašnjeg stanja u sljedeće faze trebalo bi provesti fleksibilno, a prema potrebi i vratiti se korak unatrag ako se epidemiološka situacija pogorša.

5. Gdje se može informirati o ograničenjima koja su i dalje na snazi?

Države članice trebale bi redovito informirati javnost o stanju ograničenja. To je potrebno kako bi osobe koje prelaze granice mogle planirati i postupati na temelju transparentnih informacija i potpuno informirano o situaciji, te da mogu preuzeti individualnu odgovornost poštovanja zdravstvenih preporuka tijekom putovanja.

Komisija će podupirati tu vrstu komunikacije tako da na svojim stranicama nastavi ažurirati popis kontrola na unutarnjim granicama koje su na snazi, kao i poveznice na druge informacije bitne za putnike (o lokalnom zdravstvenom stanju, zdravstvenim službama, primjenjivim zdravstvenim protokolima itd.).

II. PONOVNA USPOSTAVA SIGURNOG PRIJEVOZA

6. Koji će se zdravstveni i sigurnosni protokoli primjenjivati na putovanja?

Zdravlje građana i dalje je glavni prioritet. Kako bi se osigurala zaštita zaposlenika u sektoru prometa i putnika, u smjernicama Komisije za postupnu ponovnu uspostavu usluga prijevoza i povezanosti preporučuje se nekoliko mjera:

• Kako bi se kontakt pri polasku sveo na najmanju moguću mjeru, putnici će se poticati da kupuju karte i prijave se za putovanje na internetu.Pri sigurnosnim provjerama te ukrcavanju i preuzimanju prtljage trebao bi se osigurati fizički razmak.
• Moguće je da će radi lakšeg držanja fizičkog razmaka ukrcavanje biti dopušteno smanjenom broju putnika, npr. u autobuse, vlakove ili na trajekte, a putnici koji nisu iz istog kućanstva možda će morati sjediti odvojeno.
• Ako je teško organizirati fizički razmak, trebalo bi uvesti dodatne zaštite i mjere, kao što je nošenje maske za lice. Za osoblje u prometnom sektoru trebala bi se osigurati odgovarajuća zaštitna oprema;
• Prijevoznici mogu postaviti zaštitne pregrade, npr. između putnika i vozača, a od vas se može zatražiti da se ukrcate kroz stražnja vrata.
• Vozač bi trebao automatski ili daljinski otvarati vrata na svakoj stanici kako ne biste morali dodirivati gumbe ni kvake.
• Gel za pranje ruku / dezinfekciju trebao bi biti dostupan u vozilima i prometnim čvorištima.
• Vozila bi se trebala redovito čistiti i dezinficirati.
• Može se ukinuti usluga prodaje hrane, pića i druge robe u vozilu kako bi se izbjegao kontakt.
• Ventilaciju treba poboljšati, npr. upotrebom odgovarajućih filtara za zrak, te bi prednost po mogućnosti trebalo dati prirodnoj ventilaciji.
• Prijevoznicima se savjetuje da razviju strategije za slučaj da tijekom putovanja nekom putniku pozli ili putnik počne pokazivati simptome zaraze koronavirusom.

Više informacija za zaposlenike o zaštiti na radnom mjestu dostupno je u smjernicama Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu.

7. Mora li se nositi maska u prijevozu? Koju vrstu maske?

Putnici bi trebali nositi maske za lice u prometnim čvorištima i vozilima koja se koriste za kolektivni prijevoz, posebno ako se mjere održavanja minimalnog razmaka ne mogu uvijek u potpunosti poštovati. To ne moraju biti medicinske maske. Nacionalna zdravstvena tijela ili tijela za sigurnost utvrdit će konkretne zahtjeve za svaku vrstu prijevoza na temelju epidemiološkog rizika u dotičnoj zemlji, dostupnih zaliha maski i drugih aspekata. Preporučuje se da radnici u sektoru prometa nose odgovarajuću osobnu zaštitnu opremu.

8. Kako će se i kada vratiti sve prometne veze koje su postojale prije izbijanja pandemije?

Radi zaštite zdravlja i osiguravanja da se sustavi i usluge u sektoru prijevoza te drugi povezani sustavi (npr. granične kontrole na vanjskim granicama) mogu prilagoditi, ublažavanje putnih i operativnih ograničenja treba biti postupno.

Postupno ponovno uspostavljanje usluga prijevoza i povezanosti potpuno će ovisiti o popuštanju ograničenja putovanja, epidemiološkim procjenama i stručnim medicinskim savjetima o potrebnoj zdravstvenoj i sanitarnoj zaštiti.

9. Koje mjere treba poduzeti kako bi se ublažio rizik od zaraze u zrakoplovima?

Naš je prioritet zaštita putnika, posade i drugog osoblja kad se ponovno uspostavi zračni prijevoz. Rasporedu sjedenja pristupit ćemo kao i svim ostalim aspektima ponovne uspostave putovanja: cilj nam je što uspješnije smanjiti rizik, ali ga ne možemo potpuno ukloniti.

U smjernicama Komisije preporučuje se niz preventivnih mjera kao što su nošenje osobne zaštitne opreme (maski za lice), higijena i čišćenje te smanjena interakcija u kabini u kombinaciji s pojačanim filtriranjem zraka i sustavima za protok zraka kako bi se smanjio rizik od prenošenja virusa. Budući protokol o zdravlju i sigurnosti koji pripremaju Agencija Europske unije za sigurnost zračnog prometa (EASA) i Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) sadržavat će posebne dodatne mjere za ublažavanje rizika od zaraze i držanje razmaka u kabinama zrakoplova. Putnike bi trebalo prije putovanja obavijestiti o postupcima u zračnoj luci i politici zračnog prijevoznika.

III. SIGURAN NASTAVAK PRUŽANJA USLUGA U TURIZMU

10. Kako će funkcionirati zaštita gostiju u hotelima, restoranima ili u turističkim prostorima na otvorenom?

Kako bi pomogla državama članicama, Komisija izdaje smjernice za sigurnu i postupnu ponovnu uspostavu turističkih djelatnosti te za zdravstvene protokole u ugostiteljskim poduzećima kao što su hoteli i drugi smještajni objekti, uključujući unutarnje i vanjske prostore, restorane i kavane. Komisija potiče države članice da te protokole uzmu u obzir pri donošenju vlastitih protokola koji će biti prilagođeni nacionalnim, regionalnim i lokalnim uvjetima.

 U smjernicama su navedena razmatranja iz perspektive javnog zdravstva o sprečavanju i kontroli koronavirusa u turizmu, pri čemu se uzimaju u obzir lokalne specifičnosti diljem EU-a/EGP-a. Ta razmatranja uključuju pitanja osoblja i klijenata prije, tijekom i nakon boravka u hotelu ili posjeta restoranu, kafiću ili baru.

 Važno je naglasiti da će sve dok postoji rizik od zaraze i putovanja biti donekle rizična. Kako bi se zaštitilo zdravlje gostiju i radnika, nužno je pridržavati se mjera za sprečavanje zaraze, kao što su fizičko distanciranje i higijenske mjere, pridržavanje pravila ponašanja pri kihanju ili kašljanju, upotreba maski za lice te čišćenje i dezinfekcija.

 U smjernicama se preporučuje i da objekti na jasan i uočljiv način prikažu informacije o svim mjerama koje se primjenjuju i moraju poštovati. Naposljetku, gosti bi prije dolaska i u samom smještajnom objektu trebali dobiti sve potrebne informacije o aktualnim smjernicama lokalnih javnozdravstvenih tijela, kao i o uvedenim posebnim mjerama koje utječu na dolazak, boravak i odlazak gostiju.

IV. PRUŽANJE INFORMACIJA PUTNICIMA I ZAŠTITA NJIHOVIH PRAVA

11. Kako različite digitalne aplikacije mogu pomoći da se zaštitimo od koronavirusa?

Države članice uz potporu Komisije postigle su dogovor o smjernicama za interoperabilnost mobilnih aplikacija koje mogu pratiti kontakte te slati upozorenja osobama koje su potencijalno bile izložene virusu, čak i kad putuju EU-om. Te se smjernice temelje na načelima iz paketa instrumenata i smjernica Komisije o zaštiti podataka.

Aplikacije za praćenje kontakata koriste se isključivo dobrovoljno i moraju biti transparentne i privremene, upotrebljavati pseudonimizirane podatke, oslanjati se na tehnologiju Bluetooth te biti interoperabilne preko granica i na različitim operativnim sustavima. Naprimjer, te aplikacije trebaju imati i zajednički pristup detekciji međusobne blizine uređaja te omogućiti korisnicima primanje upozorenja i informacija na jeziku koji razumiju i kad se nalaze u drugoj državi članici. Interoperabilnost je ključna za široku dobrovoljnu upotrebu nacionalnih aplikacija za praćenje kontakata kako bi one mogle doprinijeti popuštanju mjera protiv širenja zaraze i ukidanju ograničenja slobode kretanja u EU-u. Korištenje aplikacija za praćenje kontakata ne bi trebalo biti preduvjet za pristup prekograničnim letovima ili putovanje općenito.

12. Jesu li privatni podaci zaštićeni?

Aplikacije za praćenje kontakata, ako su potpuno usklađene s propisima EU-a i koordinirane, mogu imati važnu ulogu u strategiji ukidanja mjera protiv širenja zaraze te dopuniti druge mjere kao što je povećanje kapaciteta za testiranje. Kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal aplikacija za praćenje, potrebno je što veće moguće sudjelovanje građana EU-a. Upotreba tih aplikacija trebala bi uvijek biti dobrovoljna, vremenski ograničena, a aplikacije bi po mogućnosti trebale uključivati najsuvremenija tehnološka rješenja za osiguranje privatnosti.

Budući da će se vjerojatno temeljiti na tehnologiji Bluetooth, te aplikacije ne omogućuju praćenje lokacije ljudi. Osim toga, pristup podacima koje prikupljaju aplikacije trebala bi imati samo zdravstvena tijela. Ako se provedu, mjere praćenja kontakata trebale bi biti strogo ograničene na svrhu suzbijanja pandemije koronavirusa te utvrđene u skladu s paketom mjera EU-a za praćenje kontakata, smjernicama Komisije o zaštiti podataka i smjernicama Europskog odbora za zaštitu podataka.

 13. Koje je mjere Komisija već poduzela u pogledu paket-aranžmana i prava putnika u kontekstu pandemije koronavirusa?

Komisija poziva države članice, organizatore putovanja i prijevoznike da pronađu izvediva i fleksibilna rješenja koja su u skladu s pravima putnika na povrat troškova za otkazane usluge prijevoza ili paket-aranžmane tijekom pandemije koronavirusa.

Komisija je u ožujku 2020. objavila smjernice za tumačenje uredbi EU-a o pravima putnika u kontekstu razvoja situacije s covidom-19 te savjetodavne smjernice o pravilima EU-a za paket-aranžmane u kontekstu pandemije. Danas Komisija izdaje naprednu Preporuku o putnim vaučerima za putnike kao alternativi povratu troškova za otkazane usluge prijevoza i paket-aranžmane. Države članice pozivaju se da zauzmu zajednički pristup te potrošačima omoguće privlačnost i pouzdanost izbora između povrata novca i vaučera.

14. Koja prava ima putnik ako mu je otkazana usluga prijevoza ili paket-aranžman u kontekstu pandemije koronavirusa?

Putnici mogu biti sigurni da su njihova prava zaštićena. Uredbom o pravima putnika u EU-u propisana su prava putnika u slučaju otkazivanja usluga prijevoza. Direktivom o putovanjima u paket aranžmanima putnicima koji su preko organizatora turističkih putovanja rezervirali putni aranžman osigurana je odgovarajuća zaštita. Ako prijevoznik otkaže putovanje, putnici imaju pravo da im se ponudi povrat troškova ili preusmjeravanje. Budući da je u sadašnjim okolnostima preusmjeravanje vrlo teško izvedivo, stvarni je odabir uglavnom između različitih mogućnosti povrata troškova. 

U skladu s propisima o pravima putnika, povrat pune cijene karte dospijeva u roku od 7 dana od zahtjeva putnika u zračnom i pomorskom prijevozu te prijevozu unutarnjim plovnim putovima, 14 dana od davanja ponude ili primitka zahtjeva u autobusnom prijevozu te mjesec dana od podnošenja zahtjeva u slučaju željezničkog prijevoza. Prema primjenjivim propisima povrat se može isplatiti u novcu ili u obliku vaučera. Međutim, povrat u obliku vaučera moguć je samo uz suglasnost putnika. 

U Direktivi o putovanjima u paket aranžmanima propisano je da, ako se putovanje u paket aranžmanu otkaže zbog „izvanrednih okolnosti koje se nisu mogle izbjeći”, putnici imaju pravo na puni povrat svih plaćanja izvršenih za paket aranžman, bez nepotrebnog odgađanja i u svakom slučaju najkasnije u roku od 14 dana nakon raskidanja ugovora. U tom kontekstu organizator putniku može ponuditi povrat novca u obliku vaučera. Međutim, ta mogućnost putnicima ne uskraćuje pravo na povrat u novcu.

15. Koje bi mogućnosti vaučer trebao nuditi?

Vaučeri mogu biti povoljna i privlačna alternativa povratu troškova za otkazane usluge prijevoza ili paket-aranžmane u kontekstu pandemije koronavirusa. U današnjoj preporuci o vaučerima navedene su ključne značajke koje bi vaučeri trebali imati kako bi za potrošače bili pouzdana i privlačna alternativa povratu troškova, odnosno:

• trebali bi biti obuhvaćeni zaštitom u slučaju nesolventnosti – ako prijevoznik ili organizator koji je izdao vaučer postane nesolventan, a vaučer još nije iskorišten, jamac za slučaj nesolventnosti prijevoznika ili organizatora mora putniku nadoknaditi trošak. Sustav zaštite u slučaju nesolventnosti treba se uspostaviti na nacionalnoj razini, bilo u javnom ili privatnom sektoru (može biti fond ili osiguravatelj).
• mora se moći dobiti povrat novca ako se vaučeri ne iskoriste: putnici bi trebali imati pravo zatražiti povrat novca nakon isteka razdoblja ne duljeg od 12 mjeseci nakon izdavanja vaučera i u bilo kojem trenutku nakon toga. Prijevoznici i organizatori mogu omogućiti zamjenu vaučera za povrat novca i ranije ako to putnik zatraži. Povrat vrijednosti vaučera (ili preostali neiskorišteni iznos) trebao bi biti automatski, i to najkasnije 14 dana nakon isteka valjanosti vaučera ako vaučer nije iskorišten.

U preporuci su navedeni i drugi ključni aspekti kojima se uvodi fleksibilnost u pogledu:

ponude usluga: Vaučeri bi trebali omogućivati ponovnu rezervaciju iste rute pod istim uvjetima iz prve rezervacije ili rezervaciju paket-aranžmana s jednakim elementima kao otkazani paket.

zračnog prijevoznika koji će izvesti putovanje iz nove rezervacije: Prijevoznici i organizatori trebali bi razmotriti proširenje mogućnosti korištenja vaučera za rezervacije kod drugih subjekata koji su dio iste skupine poduzeća.

prenosivosti: Vaučeri za usluge prijevoza trebali bi biti prenosivi na drugog putnika bez dodatnih troškova.

16. Što kao potrošač mogu učiniti ako mi ponude samo vaučer, a ja želim povrat novca??

Možete zatražiti povrat novca. Nudi vam se zakonom zaštićen izbor između povrata novca i vaučera. S obzirom na trenutačne probleme mnogih prijevoznika i organizatora s likvidnošću, mogli biste razmisliti o prihvaćanju vaučera ako su uvjeti dovoljno privlačni (zaštita u slučaju insolventnosti, mogućnost povrata novca ako ne iskoristite vaučer u određenom roku i slično).

Ako od prijevoznika ne primite odgovor u zakonskom ili preporučenom roku ili niste zadovoljni odgovorom, možete podnijeti pritužbu nacionalnom provedbenom tijelu nadležnom za prava putnika. To nacionalno tijelo trebalo bi vam pružiti neobvezujuće pravno mišljenje o daljnjem postupanju u vezi s pritužbom.

Svoj spor možete riješiti i izvansudskim postupcima ili putem subjekta za alternativno rješavanje sporova. Ako ste putnu kartu kupili preko interneta, svoju pritužbu možete podnijeti putem platforme za internetsko rješavanje sporova. Ta su dva rješenja dostupna samo osobama s boravištem u EU-u.

Možete i pokrenuti formalni pravni postupak i podnijeti zahtjev za povrat troškova u skladu s propisima EU-a upotrebom europskog postupka za sporove male vrijednosti ili pred nacionalnim sudom. Više informacija možete pronaći ovdje i ovdje. Europski centri za zaštitu potrošača također mogu pomoći putnicima i dati im savjete u vezi s njihovim pravima u zračnom prometu.

V. OPORAVAK TURIZMA

17. Moje poduzeće posluje u sektoru turizma. Kakvu financijsku potporu mogu dobiti i kako?

Nekoliko država članica već je poduzelo mjere na temelju privremenog okvira za državne potpore donesenog u ožujku 2020. kako bi osigurale izravna bespovratna sredstva u iznosu do 800 000 EUR ili zajmove ili jamstva s vrlo povoljnim uvjetima za veće iznose. U nekim su slučajevima poduzećima odobrene naknade za štetu nastalu uslijed pandemije.

EU je dodijelio milijardu eura za jamstva u Europskom investicijskom fondu, čime će se potaknuti jamstva za zajmove u vrijednosti od 8 milijardi eura kojima se pomaže 100 000 malih i srednjih poduzeća diljem EU-a, među ostalim i u sektoru turizma. Nacionalna ili regionalna tijela koja upravljaju strukturnim i kohezijskim fondovima EU-a mogu odlučiti upotrijebiti sredstva koja su im dostupna u okviru investicijskih inicijativa kao odgovor na koronavirus (CRII i CRII+), uz zajedničko upravljanje s državama članicama, kao hitnu pomoć za likvidnost malih i srednjih poduzeća u sektoru turizma, npr. za pokrivanje troškova radne snage, materijala, operativnih i općih troškova, zaliha, najamnine i režijskih troškova. 

18. Kako Komisija pomaže očuvati radna mjesta u sektoru turizma?

Komisija je 2. travnja predložila novi instrument za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE). Taj će instrument omogućiti financijsku pomoć u iznosu do 100 milijardi eura u obliku EU-ovih zajmova pogođenim državama članicama za potporu programima rada skraćenog radnog vremena.

Instrument SURE bit će dostupan državama članicama koje moraju mobilizirati znatna financijska sredstva za borbu protiv negativnih gospodarskih i socijalnih posljedica pandemije koronavirusa na svojem državnom području. U okviru tog instrumenta državama članicama pružit će se financijska pomoć kako bi se mogle nositi s iznenadnim povećanjima javnih rashoda za očuvanje radnih mjesta.

Konkretno, instrument SURE bit će druga crta obrane i služit će za potporu programa skraćenog radnog vremena i sličnih mjera kojima države članice štite radna mjesta, a time i zaposlene i samozaposlene osobe od rizika nezaposlenosti i gubitka dohotka.

19.Što Komisija čini za promicanje lokalnog turizma?

Vjerojatno je da će se zbog trenutačne javnozdravstvene krize turizam kratkoročno zadržati na nacionalnoj razini ili razini EU-a. Komisija podupire rad država članica i regija na promicanju transnacionalne i transregionalne turističke ponude jer su za promociju turističkih odredišta uglavnom zaduženi nacionalni/regionalni turistički uredi.

Komisija istodobno pomaže u diversifikaciji lokalne turističke ponude te upoznavanju građana s raznolikošću i bogatstvom prirode i kulture u Europi. Potporu državama članicama nastavit će pružati tijekom cijelog trajanja ove zdravstvene krize. Radit će na promicanju programa pokroviteljstva vaučerima, u čijem okviru potrošači mogu podupirati svoja omiljena lokalna turistička poduzeća, Europske platforme za digitalnu kulturnu baštinu Europeana te kulturnog i održivog obalnog i pomorskog ili ruralnog i agroturizma.

Komisija će nastaviti rad započet u okviru tekućih inicijativa kao što su europski glavni grad pametnog turizma, u kojoj se nagrađuje inovativnost turizma u europskim gradovima, Europske destinacije izvrsnosti (EDEN), o manje razvikanim turističkim destinacijama koje su primjeri održivog upravljanja turizmom u Europi, transeuropski tematski turistički proizvodi, kao što su transeuropske tematske rute koje povezuju spomenike svjetske baštine – putovanja svjetskom baštinom u Europskoj uniji, kulturne rute koje je potvrdilo Vijeće Europe te europske prijestolnice kulture.

20. Što je pokroviteljski vaučer i kako će pomoći turizmu?

Potrošači mogu kupiti pokroviteljske vaučere od malih poduzeća u turističkom sektoru koja su zatvorena zbog pandemije koronavirusa (kao što su restorani, pansioni i mali hoteli) te zamijeniti te vaučere za usluge nakon što se poduzeća ponovno otvore. Mali poduzetnici prodajom vaučera odmah dobivaju novac, što im pomaže u smislu održavanja likvidnosti. Pokroviteljski vaučeri potrošačima pružaju priliku da podrže svoje omiljene restorane i hotele te im pomognu prebroditi trenutačnu krizu. Pokroviteljski vaučeri mogu imati važnu ulogu u održavanju hotelijerstva i ugostiteljstva u Europi.

21. Koja je dugoročna perspektiva za pomoć sektoru turizma? Hoće li se turizam u EU-u oporaviti?

EU će s državama članicama učiniti sve što može kako bi pomogao europskom turizmu da se oporavi od krize. Kako bi taj sektor postao otporniji, moramo sabrati iskustva koja smo stekli i nastojati predvidjeti buduća kretanja. Zajednički je cilj da Europa ostane vodeća turistička destinacija u smislu kvalitete, vrijednosti, održivosti i inovativnosti. To se može postići samo budu li se dionici na svim razinama zalagali za održivu i digitalnu tranziciju.

Ispunjavanje ciljeva iz europskog zelenog plana u smislu veće održivosti turizma značilo bi omogućavanje održivog prometa i povezanosti, provedbu pametnog upravljanja turističkim tokovima i mjerenje učinaka, povećanje raznolikosti turističke ponude te zaštitu prirodnih resursa i lokalnih zajednica. Digitalna tranzicija pružit će nove mogućnosti za upravljanje putovanjima i turističkim tokovima, upotrebu velikih količina podataka te poticanje inovacija. Tijekom te tranzicije potpora će posebno biti potrebna malim i srednjim poduzećima.

Komisija će organizirati europsku konvenciju o turizmu, čim to bude moguće s obzirom na javnozdravstveno stanje, na kojoj će sudjelovati institucije EU-a, turistička industrija i regije, gradovi i drugi dionici kako bi raspravili o budućnosti održivog, inovativnog i otpornog europskog turističkog ekosustava – „Europski program za turizam do 2050.”