Paket Fit for 55: Vijeće usvojilo stajalište o tri teksta koja se odnose na prometni sektor

Ovo je važan korak u provedbi zakonodavnog paketa "Fit for 55". Potonje mora omogućiti EU-u da postigne svoje klimatske ciljeve: smanjenje od najmanje 55% svojih neto emisija stakleničkih plinova u usporedbi s razinama iz 1990. do 2030. i neutralnost ugljika do 2050. Za prometni sektor, cilj je posebno smanjiti stakleničke plinove. emisije plinova za 90% (što trenutno čini više od četvrtine emisija EU).

Infrastruktura za alternativna goriva (AFIR)

Vijeće je usvojilo opći pristup nacrtu uredbe o  razvoju infrastrukture za alternativna goriva  (AFIR).

Glavni cilj ovog prijedloga je osigurati da postoji dovoljna mreža javno dostupne infrastrukture za punjenje i punjenje cestovnih vozila i brodova alternativnim gorivima.

Također ima za cilj ponuditi alternative korištenju brodskih motora kada su usidreni i zrakoplova kada su parkirani .

Konačno, riječ je o osiguravanju potpune interoperabilnosti unutar EU-a i jamčenju da će te infrastrukture biti jednostavne za korištenje .

Stoga ovaj prijedlog igra važnu ulogu u ubrzavanju razvoja ove infrastrukture kako se ne bi ometala uporaba vozila i brodova s nultim emisijama ili niskim emisijama, kako bi se omogućilo prometnom sektoru da značajno smanji svoje emisije ugljika.

Revidirana pravila pružit će jasan signal građanima i dionicima da će u cijeloj Uniji biti instalirana dovoljna i ergonomska infrastruktura za punjenje .

Opća orijentacija Vijeća zadržava temeljne aspekte prijedloga Komisije, odnosno glavne ključne parametre koji će imati stvarni utjecaj na klimu , a posebno:

• za punjenje lakih električnih vozila, zahtjeve za snagom koju treba isporučiti u skladu s veličinom registrirane flote i zahtjeve pokrivenosti TEN-T 2025. i 2030.,
• za punjenje električnih teških teretnih vozila i punjenje vodikom, zahtjevi pokrivenosti TEN-T 2030. s početkom 2025. za električna teška teretna vozila,
• za opskrbu brodova električnom energijom na vezi u lukama, zahtjevi koji se primjenjuju 2030. godine.

Međutim, smjernice mijenjaju neke aspekte prijedloga Komisije.

Prilagođava tekst Komisije specifičnoj dinamici segmenta električnih teških teretnih vozila : s obzirom na činjenicu da se u sljedećih nekoliko godina očekuju razvoji, posebno u pogledu standarda punjenja, te da je razina razvoja tržišta manje napredna od laka vozila, progresivan pristup u smislu razvoja infrastrukture, koji potiče logiku koridora, usvojen je počevši od 2025. s ciljem pokrivanja svih cesta koje se nalaze na TEN-T-u 2030. godine.

Kako bi se osiguralo da ulaganja u punjenje vodikom mogu biti što učinkovitija i kako bi se prilagodili tehnološkom razvoju, tekst se usredotočuje na zahtjeve za razvoj infrastrukture za dopunu plinom vodikom duž TEN jezgrene mreže -T s posebnom pažnjom na urbana čvorišta i multimodalna čvorišta. Komisija će redovito ocjenjivati razvoje u ovom sektoru kako bi prilagodila i ispunila zahtjeve kako se pojave.

Provedene su prilagodbe kako bi se osiguralo da su zahtjevi za električno punjenje u skladu s raznolikošću situacija na terenu i da su ulaganja proporcionalna potrebama, tako što je omogućeno prilagođavanje ukupne snage električnih punionica TEN-T dionicama s niskim prometom čak i povećanje maksimalne udaljenosti između stanica za punjenje za dionice s vrlo malim prometom .

S obzirom na jednostavnost infrastrukture za električno punjenje i dopunu vodikom, u potpunosti su uzete u obzir potrebe korisnika u pogledu različitih opcija plaćanja i prikaza cijena, uz izbjegavanje nerazmjernih ulaganja, posebice u postojeću infrastrukturu.

Što se tiče opskrbe električnom energijom na kopnu u pomorskim lukama, odredbe su posebno savršeno usklađene s prijedlogom “FuelEUMaritime”. 

Tekst je također pojašnjen i pojednostavljen kako bi se precizirale obveze svakog sudionika, pratio postignuti napredak, osiguralo da su korisnici pravilno informirani i dalo sektoru zajedničke standarde i tehničke specifikacije.

Konačno, kako bi se u potpunosti uzeli u obzir značajni razvoji koji se očekuju kako u pogledu tehnologije tako i na tržištu u pogledu teških teretnih vozila , opća orijentacija uključuje posebnu klauzulu o pregledu, u kratkom roku. Predviđen je i srednji pregled cjelokupnog teksta, nakon čega slijedi redovita revizija.

• Opće smjernice o infrastrukturi alternativnih goriva (AFIR)

Obnovljiva i niskougljična goriva u pomorskom prometu

Vijeće je također usvojilo svoj opći pristup o prijedlogu za promicanje korištenja  obnovljivih i niskougljičnih goriva u pomorskom prometu  ( FuelEU Maritime inicijativa).

Prijedlog ima za cilj  povećati potražnju  za obnovljivim i niskougljičnim gorivima i dosljednost u njihovoj upotrebi u pomorskom sektoru, istovremeno osiguravajući fluidnost pomorskog prometa i  izbjegavajući distorzije  na unutarnjem tržištu. Kao i kod zračnog prometa, ovaj je prijedlog važan za postavljanje pomorskog prometa na put klimatskih ciljeva Unije 2030. i 2050. Prijedlog se temelji na načelu tehnološke neutralnosti s obzirom na raznolikost tehnologija koje se koriste u pomorskom sektoru, te je stoga usmjeren na potražnju za gorivima.

Opća orijentacija Vijeća zadržava temeljne aspekte prijedloga Komisije, a posebno njegovu razinu doprinosa klimatskim ciljevima, a posebno:

• Opseg , u smislu veličine pokrivenih plovila i zemljopisnog opsega .
• Ciljevi za smanjenje intenziteta emisije stakleničkih plinova iz energije koja se koristi na brodovima.
• Opseg zahtjeva za snagom s obale ili, za druge tehnologije s nultom emisijom, za brodove na vezu.
• Certifikacija goriva .
• Upravljanje koje regulira ove nove obveze, uključujući kazne koje se primjenjuju na tvrtke u slučaju nepoštivanja njihovih plovila. 

Međutim, opći pristup Vijeća mijenja neke aspekte prijedloga Komisije, posebno:

• Opseg zahtjeva za snagom na kopnu revidiran je kako bi se usredotočile obveze nametnute brodovima privezanim uz vez, kako bi se bolje uokvirili izuzeća, kako bi se osigurala dosljednost s prijedlogom AFIR-a i kako bi se državama članicama pružila mogućnost da prošire obveze već nametnute privezanim brodovima i onima koji su usidreni u lukama.
• Odredbe koje se odnose na uloge tvrtki, revizora i javnih tijela, kao i postupke praćenja, izvješćivanja i provjere pojašnjene su i ojačane s ciljem osiguravanja čvršćeg sustava upravljanja. Tako se rad verifikatora bolje nadzire, a javna tijela mogu provoditi dodatne provjere.
• Revidirane su i pojačane odredbe koje se odnose na izračun intenziteta emisije stakleničkih plinova i iz toga proizašle kazne i novčane kazne , kako bi se pojasnio njihov opseg i izbjeglo zaobilaženje propisa.
• Određene odredbe, vremenski ograničene, uvedene su kako bi se uzele u obzir zemljopisne specifičnosti država članica s obzirom na najmanje otoke, izolirana područja koja su gospodarski vrlo ovisna o njihovoj povezanosti, kao i plovidbu u ledu . Odredbe su također uvedene za najudaljenije regije , s obzirom na njihov poseban status.
• Druge odredbe – koje se odnose na luke za prekrcaj za kontejnerske brodove – koje nisu bile obuhvaćene prijedlogom Komisije, uvedene su kako bi se ograničilo istjecanje ugljika . Neke su države članice posebno izložene konkurenciji iz luka za prekrcaj trećih strana, u nedostatku sličnog standarda na međunarodnoj razini. Ove odredbe, koje proširuju bazu emisija obuhvaćenih uredbom, imat će pozitivan učinak na smanjenje emisija.
• Konačno, uvedene su određene odredbe kako bi se potaknula potražnja za najvrednijim održivim gorivima, a posebno za obnovljivim gorivima nebiološkog podrijetla – “RFNBO”.

• Opće smjernice o inicijativi FuelEU Maritime

Održiv zračni promet

Vijeće je usvojilo svoj opći pristup o prijedlogu za stvaranje  jednakih uvjeta za održivi sektor zračnog prometa  ( inicijativa ReFuelEU Aviation ).

Prijedlog ima za cilj povećati potražnju i ponudu  održivih zrakoplovnih goriva (SAF) , uključujući sintetička zrakoplovna goriva, uz osiguravanje jednakih uvjeta na cijelom tržištu zrakoplovstva. Zračni promet EU-a. Ovo je glavni prijedlog da se zračni promet stavi na putanju klimatskih ciljeva Unije 2030. i 2050., budući da je SAF doista jedna od glavnih poluga u kratkoročnom i srednjem roku za dekarbonizaciju zrakoplovstva. Trebao bi omogućiti izlazak iz situacije štetne za njihov razvoj s niskom ponudom, niskom potražnjom i cijenama još uvijek znatno višim od fosilnih goriva.

Opća orijentacija Vijeća zadržava temeljne aspekte prijedloga Komisije, a posebno njegovu razinu doprinosa klimatskim ciljevima, a posebno:  

• Obveza dobavljača zrakoplovnog goriva da osiguraju da svo gorivo koje se stavlja na raspolaganje operaterima zrakoplova u zračnim lukama EU sadrži minimalni udio SAF-a od 2025. , a od 2030. minimalni udio sintetičkih goriva , uz postupno povećanje tih udjela do 2050. (“ mandat za osnivanje i podmandat”). Opća orijentacija također predviđa povećanje minimalnog udjela za 2030. godinu s 5 na 6%.
• Uspostava prijelaznog razdoblja tijekom kojeg dobavljač goriva može ostvariti mandat za uključivanje SAF-a u obliku ponderiranog prosjeka količina koje je isporučio u Uniji, kako bi se olakšala organizacija sektora tijekom faze njegovog stvaranja, bez utjecaja na ukupna razina emisija.
• Obveza operatera zrakoplova da osiguraju da godišnja količina zrakoplovnog goriva unesenog u zrakoplov u određenoj zračnoj luci Unije predstavlja najmanje 90 % potrebne godišnje količine zrakoplovnog goriva u cilju borbe protiv prekomjernog nošenja .
• Obveze izvješćivanja za dobavljače goriva i operatere zrakoplova.
• Pravila o nadležnim tijelima koje će države članice odrediti za provedbu ove Uredbe i pravila o novčanim kaznama.

Međutim, opća orijentacija Vijeća mijenja određene aspekte prijedloga Komisije, s ciljem olakšavanja i ubrzanja razvoja OS-a, a posebno:

• Mogućnost da države članice primjenjuju nacrt uredbe na zračne luke ispod određenog prometnog praga .
• Proširenje opsega s obzirom na operatere zrakoplova.
• Proširenje opsega prihvatljivih održivih zrakoplovnih goriva i sintetičkih zrakoplovnih goriva . Što se tiče biogoriva, područje se proširuje i na druga certificirana biogoriva koja zadovoljavaju kriterije održivosti i smanjenja emisija iz direktive „RED“, u granicama od 3% i s iznimkom biogoriva iz usjeva namijenjenih ljudskoj ili životinjskoj hrani koja su isključen.
• Uvođenje nacionalnih fleksibilnosti koje daju mogućnost državama članicama da povećaju svoj podmandat za sintetička goriva na nacionalnoj razini, pod određenim uvjetima i na ograničeno razdoblje.
• Uvođenje mogućnosti da nadležna tijela država članica dodijele izuzeće od odredbi koje se odnose na prekomjerno korištenje za određene letove u slučaju ozbiljnih i ponavljajućih operativnih poteškoća ili strukturnih poteškoća u opskrbi gorivom prema utvrđenim kriterijima.
• Uvođenje obveze izvješćivanja za dobavljače goriva i Agenciju za sigurnost zračnog prometa Europske unije (“Agencija”) o uporabi tvari koje stvaraju ne-CO2 učinke u zrakoplovstvu.
• Ojačane su obveze prikupljanja podataka i izvješćivanja kako bi se osiguralo praćenje učinaka ove uredbe na konkurentnost operatera i platformi u Uniji te kako bi se poboljšalo znanje o učincima emisija zračnog prometa koji nisu CO2.
• Nova razmatranja koja bi Komisija trebala uključiti u svoje izvješće 2027., uključujući utjecaj ove uredbe na povezanost, na istjecanje ugljika i narušavanje tržišnog natjecanja, na buduću upotrebu vodika i električne energije.

• Opće smjernice o inicijativi ReFuelEU Aviation – tekst će biti dostupan kasnije

Sljedeći koraci 

Danas usvojene opće smjernice omogućit će Predsjedništvu Vijeća da započne pregovore s Europskim parlamentom (trijalozi) nakon što Europski parlament usvoji svoja stajališta o ovim dosjeima.