Okrugli stol u sklopu Mjeseca kreativnih i kulturnih industrija: „DIZAJNERI I TRŽIŠTE RADA – MITOVI I STVARNOST“

16.06.2016.

Zagreb, 16. lipnja 2016. - U organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), te u sklopu Mjeseca kreativnih i kulturnih industrija (MIKKI) održan je danas u prostorima HUP-a okrugli stol naziva „Dizajneri i tržište rada – mitovi i stvarnost“. Okrugli stol je organiziran u svrhu prepoznavanja značaja hrvatske tekstilne i odjevne industrije koja nosi stigmu neperspektivne i neatraktivne industrije što za sobom nosi brojne posljedice kao što su otežan pristup financiranju, nedostatak mladih kvalitetnih i kvalificiranih kadrova i druge. Uključivanjem u aktivnosti u okviru MIKKI prepoznata je prilika da se proaktivnim pristupom pokuša mijenjati imidž sektora jer pozitivnih i uspješnih primjera itekako ima.
Prije početka okruglog stola, uzvanicima se obratila Ana Falak, direktorica HUP- Udruge tekstilne i kožne industrije te u prezentaciji izložila pokretače i trendove koji određuju daljnji razvoj ovog sektora u EU te je zaključila kako nema značajnog iskoraka i održivog razvoja tekstilne, odjevne i kožne industrije bez sinergije s kreativnim industrijama (dizajnerima, inovatorima, marketingom, PR-om, ICT-em). Suradnja „kreativaca“ i „tekstilaca“ krije mnoge neiskorištene potencijale.

Na okruglom stolu kojeg je moderirala Petra Krpan, asistentica na Tekstilno-tehnološkom fakultetu, govorile su: Aleksandra Dojčinović, modna dizajnerica; Koraljka Kovač Dugandžić, profesorica likovne kulture i docentica na Tekstilno-tehnološkom fakultetu; Marija Gradečak, dizajnerica, Regeneracija d.d.; Andrijana Subotić Pjajčik, dizajnerica brenda Etna Maar: Mirjana Rinkovec, direktorica tvrtke CAD Studio j.d.o.o. / TAKA d.o.o. i Jadranka Hlupić Dujmušić, modna dizajnerica i samostalna umjetnica.

Panelistice su se osvrnule na trenutno stanje u sektoru tekstilne i odjevne industrije, izazovima s kojima se suočavaju mladi dizajneri, ali i industrija koja i dalje nije dovoljno prepoznata u svom strateškom potencijalu od strane države. Ovom je prilikom Aleksandra Dojčinović, modna dizajnerica istaknula svoja iskustva i prepreke na koje je naišla kao mlada poduzetnica u RH: „Išlo mi je puno teže nego sam u početku zamislila. Svake godine uzmemo jednu osobu s fakulteta na praksu, međutim pokazalo se da studenti nisu u stanju dizajnirati odjevne predmete koji su u skladu sa sadašnjim vremenom i potrebama tržišta. Nažalost dizajn nije dovoljno na cijeni i oni koji su kvalitetni u sustavu obrazovanja nisu dovoljno prepoznati te ih se ne integrira dalje kako bi se samostalno razvijali. Takvi ljudi u inozemstvu itekako uspiju, ali kod nas i dalje za njih ne postoje odgovarajuće potpore.“

O važnosti boljeg usklađivanja obrazovnog sustava s realnim potrebama tržišta te o samim vještinama kojeg studenti steknu za vrijeme svog formalnog obrazovanja govorila je profesorica Koraljka Kovač Dugandžić, TTF te pritom naglasila: „Sjajno je kada fakultet surađuje s industrijom, preporuka je svakako da se više razvijaju stručne prakse pogotovo na diplomskom studiju gdje bi studente trebalo uvesti u industriju, u proizvodnju, da vide kako funkcioniraju stvari na terenu te da osjete proizvod koji su osmislili, dizajnirali. Na fakultetu nam i dalje nedostaje konkretna realizacija onog idejnog, stoga je odlično povezati tvrtke sa studentima koji na taj način ulaze u svijet egzistencije.“

Hrvatska tekstilna i odjevna industrija jedino sinergijom svih relevantnih dionika može učiniti iskorak prema proizvodima više dodane vrijednosti. Posljednji trendovi ukazuju na to da se proizvodnja polako iz Azije vraća u zemlje EU. Hrvatsku EU studije svrstavaju u zemlje članice koje će obraniti industrijsku bazu i proizvodne kapacitete u EU uz pomoć inteligentne prilagodbe industrijskog sektora. Jedna od kočnica daljnjeg razvoja je slaba kultura inovativnosti i vlastitih brandova. Prepoznaje se potreba za regionalnim pristupom jer pojedinačne tvrtke teže same dolaze do neovisne tržišne pozicije. Potrebni su nam dizajneri širokog znanja i promišljanja te razumijevanja globalnih trendova, potreba tržišta i potrošača uz primjenjiva tehnička znanja i vještine, ali također i tehničko-tehnološko osoblje najviše razine koje je sposobno upravljati razvojnim, pripremnim, organizacijskim i proizvodnim procesima, marketinški stručnjaci i moderno obrazovan menadžment, a za značajan iskorak uz sve navedeno potrebna je aktivna i strateški osmišljena podrška relevantnih i potpornih institucija.

Napomena:
Mjesec kreativnih i kulturnih industrija, u sklopu kojeg je organizirana ova rasprava, održava se u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija. Manifestacija traje od 16. svibnja do 21. lipnja 2016. godine, a njezin cilj je bolje razumijevanje važnosti sektora kreativnih i kulturnih industrija za razvoj gospodarstva i društva u cjelini. Tijekom Mjeseca kreativnih i kulturnih industrija HUP u suradnji s partnerima organizira niz događanja, okruglih stolova i rasprava kojima se želi dodatno promovirati kreativne i kulturne industrije.
vrh stranice