Novi ZAKONI o turističkim zajednicama

14.05.2019.

u Hrvatskom saboru usvojeni su: Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, Zakon o članarinama u turističkim zajednicama i Zakon o turističkoj pristojbi.

Zakon o turističkoj pristojbi stupa na snagu prvog dana od objave u Narodnim novinama kako bi županijske skupštine, odnosno Gradska skupština Grada Zagreba mogle donijeti odluku o visini turističke pristojbe do 15. rujna 2019. godine za 2020. godinu. Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma te Zakon o članarinama u turističkim zajednicama stupaju na snagu 1. siječnja 2020. godine.

Riječ je o zakonima koji imaju za cilj povećanje ukupne učinkovitosti sustava turističkih zajednica, osobito na regionalnoj i lokalnoj (destinacijskoj) razini, osiguranje svih preduvjeta za sustavnu provedbu poslova destinacijskog upravljanja, osiguranje dostatnog izvora financiranja, unapređenje turističke kvalitete i sadržaja turističkog proizvoda te razvoj turističke infrastrukture i očuvanje turističke resursne osnove.

U nastavku izdvajamo što je usvojeno od prijedloga HUP-Udruge ugostiteljstva i turizma upućenih zakonodavcu tijekom aktivnog sudjelovanja u proceduri donošenja predmetnih zakona:

  • djelomično je prihvaćen prijedlog vezan za određivanje visine turističke pristojbe od strane županijskih skupština prema prijedlogu lokalnih TZ-a

Odluku o visini turističke pristojbe …. za općine i gradove na svom području uz mišljenje lokalnih turističkih zajednica donosi županijska skupština,

  • zadržano je ograničenje predstavnika člana TZ-a u Skupštini od 40 % umjesto prvotno predloženih 25 % (i potom 30 %, a tražili smo da se zadrži aktualno ograničenje od 40 %)
  • iz obveze plaćanja turističke pristojbe izuzeti su svi radnici te učenici, studenti koji na smještaju borave zbog potreba rada/prakse (najprije je izmijenjena definicija sezonskih radnika koji su izuzeti iz obveze plaćanja turističke pristojbe, a potom nakon nepovoljne nove definicije s max. 6 mjeseci rada – na prijedlog HUP-UUT i sindikata proširena na sve radnike:

Članak 5. Zakona o turističkoj pristojbi:

(1) Iznimno od članka 4. ovoga Zakona, turističku pristojbu ne plaćaju:

.. .     3.osobe koje zbog potrebe rada ili obavljanja poslova koriste uslugu smještaja u općini ili gradu u kojem nemaju prebivalište, isključivo za vrijeme obavljanja poslova/rada

(2) Osobama u smislu stavka 1. točke 3. ovoga članka smatraju se sve osobe koje nemaju prebivalište u općini ili gradu u kojem rade temeljem radnog odnosa na određeno ili neodređeno vrijeme, osobe koje obavljaju povremene ili sezonske poslove ili poslove temeljem studentskog/učeničkog ugovora ili ugovora o učeničkoj/studentskoj praksi u općini ili gradu u kojem nemaju prebivalište, a koje koriste uslugu smještaja u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost ili u kojem se pružaju ugostiteljske usluge smještaja u domaćinstvu ili na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.

  • djelomično uvaženo protivljenje određivanju ograničenja korištenje sredstava lokalne TZ za financiranje pojedinih iznimno značajnih projekata na 25% (početni prijedlog)

Lokalna turistička zajednica može dio sredstava koji joj pripadaju temeljem stavka 1. podstavka 1. ovoga članka, do najviše 40 % koristiti za financiranje projekata koji su u destinaciji od iznimne važnosti i za sufinanciranje projekata iz fondova Europske unije, za razdoblje koje odredi turističko vijeće lokalne turističke zajednice.

  • prijedlog snažnijeg financijskog poticanja udruživanja TZ-a – nije prihvaćeno

Raspodjela sredstava TP – ostaje 2 % sredstava na posebni račun HTZ-a za projekte i programe udruženih turističkih zajednica

  • prijedlog da se omogući različito određivanje visine turističke pristojbe za kampove u odnosu na druge smještajne objekte i da se zadrži mogućnost različitog definiranja visine za više od dva sezonalna razdoblja – nije prihvaćeno, Visina turističke pristojbe može se odrediti za najviše dva sezonalna razdoblja.
  • Turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice ima 13 članova, a čine ga predsjednik Hrvatske turističke zajednice i 12 članova, od kojih osam članova bira Skupština Hrvatske turističke zajednice, na prijedlog predsjednika Hrvatske turističke zajednice, iz redova članova Hrvatske turističke zajednice, dva člana delegira Ministarstvo, a po jednog člana delegiraju Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora.
Sustav turističkih zajednica ovim se paketom zakona uspostavlja po modelu destinacijskog menadžmenta po uzoru na suvremene sustave u svijetu. Preustrojava se kroz udruživanje i racionalizaciju unutar sustava uz primjenu načela financijske samodostatnosti na način da se potiče udruživanje turističkih zajednica kao i osnivanje za područje više jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave kroz dodjeljivanje financijskih sredstava. U navedenim zakonima posebna pozornost posvetila se turistički nedovoljno razvijenim područjima i novim Zakonom o članarinama u turističkim zajednicama i Zakonom o turističkoj pristojbi uvedeni su financijski instrumenti (Fond za turistički nedovoljno razvijena područja i kontinent i Fond za udružene turističke zajednica) koji omogućavaju transparentnije financiranje kako regionalnih tako i lokalnih turističkih zajednica na turistički nerazvijenim područjima te se potiče udruživanje turističkih zajednica. Rješenjima iz navedenih zakona između ostalog smanjeni su troškovi poslovanja gospodarstvenika i to zbog smanjenja administrativnog opterećenja i jednostavnijeg postupka obračuna te plaćanja članarine i turističke pristojbe. Osim toga, smanjen je veliki broj dosadašnjih obveznika plaćanja članarine kao što su primjerice IT sektor, računovodstvene djelatnosti, frizerski saloni itd. Naime, brisanjem dijela obveznika plaćanja članarine i smanjenjem obuhvata obveznika plaćanja članarine ukupno će se rasteretiti gospodarstvo za 6 posto, a ukupno gotovo 15.000 poreznih obveznika neće više morati plaćati turističku članarinu te će za gotovo 2.000 poreznih obveznika iznos turističke članarine biti smanjen.

Visina turističke pristojbe donosi se na regionalnoj, odnosno županijskoj razini koje poprimaju oblik regionalnih menadžment organizacija zaduženih za planiranje i razvoj, upravljanje sustavom turizma, informacije i istraživanja te marketing dok se Hrvatska turistička zajednica preobražava u nacionalnu agenciju za promociju te se time stavlja fokus na još efikasniju promociju, jačanje prepoznatljivosti i u konačnici jačanje nacionalnog turističkog brenda Hrvatske.

vrh stranice