Najteže je poslovati u Splitu

09.07.2018.

Uvijek najviše pritužbi dolazi iz Dalmacije, no podaci Doing Businessa, koje je objavila Svjetska banka, pokazuju da se ne radi o dalmatinskoj grintavosti, poduzetnici ne pretjerujuzaista je najteže poslovati u Splitu, komentirala je Vesna Ivić Šimetin, direktorica Regionalnog ureda Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u Splitu i direktorica HUP-ove Udruge nautičkog sektora, najnovije izvješće o lakoći poslovanja koje je obuhvatilo 25 gradova u četiri zemlje: Hrvatskoj, Češkoj, Portugalu i Slovačkoj. 
U tom istraživanju, koje je Svjetska banka pripremila u suradnji s Europskom komisijom, analizirani su poslovni propisi koji utječu na mala i srednja poduzeća u pet područja koje pokriva Doing Business, a utvrđeno je da se u Hrvatskoj poduzetnici u Varaždinu i Osijeku suočavaju s manje prepreka u poslovanju nego njihovi kolege u Zagrebu, Splitu i Rijeci. Kako kaže naša sugovornica, ono na što članovi HUPa u Splitu upozoravaju cijelo vrijeme, sad je potkrijepljeno i podacima. U Splitu je najlakše pokrenuti posao, ali i najteže poslovati. Primjerice, za ishođenje dozvola za gradnju jednostavnog skladišta u Varaždinu je potrebno 112 dana, uz trošak 5,3 posto vrijednosti skladišta, odnosno upola kraće i uz trećinu troška u odnosu na Split. I kod uknjižbe vlasništva i rješavanja trgovačkih sporova, Split je također na posljednjem mjestu među pet većih hrvatskih gradova. Nedovoljne mjere - Većina problema koji tište naše članove (a njih oko 95 posto su mali i srednji poduzetnici) jesu problemi svih poduzetnika u Hrvatskoj. Međutim, zbog specifičnosti ekonomije, odnosno male zastupljenosti industrije i velike zastupljenosti turizma te njegove sezonalnosti, problem nedostatka radne snage najveći je upravo u Dalmaciji. Kad tome pribrojimo i iseljavanje mladih i obrazovanih, stanje je zaista alarmantno. HUP čini pojačane napore da se problemi ublaže i da se tvrtkama raznim mjerama pomogne, stalno smo u kontaktima s resornim ministarstvima. Uspjeli smo povećati kvote, upravo opet prikupljamo podatke koja zanimanja još uvijek fale poslodavcima - ističe Vesna Ivić Šimetin. Dodaje kako poslodavci, među ostalim, javljaju kako je vrlo teško naći osobe koje se bave poslovima čišćenja u svim djelatnostima, osobito u nautici jer se posao obavlja vikendom, isključivo nakon smjene gostiju na brodovima. Nedostaje i zanatskih zanimanja, ali i inženjerskog kadra, primjerice u servisnoj djelatnosti. - Naša članica, udruga Mare nostrum, javlja nam da naši brodari imaju problem pri pronalasku pomoraca u međunarodnoj plovidbi, a za stoje Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture sklopilo sporazum o priznavanju svjedodžbi (STCW) za Vijetnam i Filipine, odnosno njihove pomorce (mazači stroja, električari, niža zvanja od časničkih...). No, da bi brod pod hrvatskom zastavom ukrcao pomorca iz trećih zemalja, mora se s predstavnicima Sindikata najprije sklopiti kolektivni ugovor za navedene pomorce - kaže direktorica dalmatinskog HUPa. U nastojanjima za bolje uvjete poslovanja, u HUP-u su pomogli turističkom sektoru i lobiranjem za Izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dohodak, što je rezultiralo fiskalnim i administrativnim rasterećenjem. Time će porezni obveznici biti rasterećeni za 266 milijuna kuna poreza na dohodak kod prehrane i smještaja sezonskih radnika u turizmu. Pri tome posebno ističe izmjene u vezi s troškom smještaja i prehrane radnika kod obavljanja sezonskih poslova te da se topli obrok koji poslodavac omogućuje radnicima smatra oporezivim primicima. U HUP-u su zadovoljni i što su uspjeli smanjiti pristojbu za nautičare. Kako pojašnjava naša sugovornica, Uredbom o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2018. paušalni iznos boravišne pristojbe za vlasnike privatnih plovila povećan je u prosjeku od 58 do čak 752,9 posto, stoje zaista bilo iznimno štetno za nautički turizam. Uslijedili su pregovori s ministarstvom, pa je pristojba za nautičare svedena na razumnu mjeru. Kad je riječ o rasterećenju poduzetnika, kao i novom paketu porezne reforme, u sklopu koje je od iduće godine najavljeno smanjenje PDV-a za jedan postotni poen, u HUP-u smatraju kako bi za poticanje rasta i zapošljavanja bilo značajnije smanjiti doprinose na plaće. - Sve dosadašnje mjere, uključujući i mjere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, nisu dovoljne, plaće u RH su niske i trebaju se povećati. To poslodavci već čine, ali poslodavci ne mogu nositi sav teret. Razlika između bruto i neto plaće mora se smanjiti. Država mora smanjiti doprinose na plaću kako bi i na taj način porasle plaće radnicima. Smatram da je to trenutačno važnije od smanjenja stope PDVa. Kad ljudi budu imali veće plaće, moći će više trošiti, što će se opet u konačnici osjetiti u državnom proračunu, ali još važnije je da će veće plaće smanjiti odlazak kadrova u inozemstvo - naglašava Vesna Ivić Šimetin. Dodaje i kako je jedna od anomalija u Hrvatskoj da istodobno imamo nedostatak radne snage i još uvijek visoku stopu nezaposlenosti mladih. Porazna činjenica - Mlade moramo zaposliti, Vlada mora pronaći rješenje za ovaj problem. Iako se, primjerice, nezaposlenost mladih u odnosu na 2013. smanjila s 50 na 27 posto u 2017. godini,tojejoš uvijek 1,6 puta više od EU prosjeka (16,8 posto u 2017.). Činjenica da se broj samozaposlenih u zadnjih 10 godina smanjio u svim dobnim skupinama, s 10,1 posto u 2013. na 2,2 posto u 2017., govori u prilog činjenici da ljudi nemaju povjerenja ni sigurnost da se upuste u avanturu zvanu poduzetništvo. Veliki problem za male i srednje poduzetnike i startup poduzeća je dostupnost financiranja gdje smo opet ispod EU prosjekakazuje direktorica dalmatinskog HUP-a. Dodaje kako su neučinkovita i prevelika birokracija, pravna i legislativna nesigurnost te porezna politika top 3 najproblematičnija područja. - Istina je da Hrvatska napreduje u području pojednostavljenja procedura u biznisu, ali regulatorni okvir stavlja Hrvatsku na 135. mjesto od 137 zemalja na ljestvici globalne konkurentnosti. Porazna je činjenica i da hrvatski biznis ima nisku stopu inovativnosti, što također potkopava konkurentnost hrvatskoga gospodarstva na inotržištima. Pozitivnim ocjenjujem što su se lokalne uprave i samouprave ipak probudile jer vidim da se priprema veći broj.infrastrukturnih projekata koji će biti financirani novcem EU-a, pogotovo u Splitsko-dalmatinskoj županiji - zaključuje Vesna Ivić Šimetin.«
vrh stranice
vrh stranice