Mirenje kao brže rješenje naspram dugotrajnih sudskih procesa

15.05.2014.

Mirenje u pravilu štedi novac i vrijeme, a takvi postupci omogućavaju kreativna rješenja za dobrobit obje strane i dogovore koji unutar propisanih tijekova sudskih postupaka nisu mogući
U organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), Hrvatske udruge banaka (HUB) i Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO), 15. svibnja 2014. u Zagrebu je održano predstavljanje o mogućnostima brzog i efikasnog rješavanja sporova mirenjem namijenjeno vlasnicima tvrtki, direktorima i zaposlenicima odjela malih i srednjih poduzeća.
Donošenjem Zakona o mirenju u Republici Hrvatskoj uvedena je mogućnost rješavanja sporova mirenjem, no, unatoč tome, i dalje je nedovoljno prepoznata i nedovoljno korištena metoda. Najčešći razlozi su slaba informiranost javnosti te duboko ukorijenjena percepcija građana da je sudski spor jedino moguće konačno rješenje.
Sanja Smoljak Katić, direktorica granske udruge u HUP-u, u uvodnom je govoru istaknula da se centri za mirenje nedovoljno koriste u odnosu na prednosti koje nude. "HUP, HUB i HUO stoga žele potaknuti građane i poduzetnike da više koriste postupke medijacije s obzirom na dugotrajnost i troškove sudskih sporova. Postupci mirenja do sada su najuspješnije provođeni u sektoru osiguranja, stoga HUP kroz predstavljanje dobre prakse želi potaknuti korištenje postupaka mirenja i u svim drugim gospodarskim sektorima; posebno u dijelu radno-pravnih sporova koji su najčešće predmet spora na sudovima, a neizvjesnost i dugotrajnost najčešće su karakteristike takvih postupaka. HUP u tom procesu osigurava pravne stručnjake i svu potrebnu podršku za realizaciju procesa mirenja.“
"Razloga za izbor mirenja umjesto sudskog rješavanja spora ima napretek. Ova metoda je dobrovoljna i neobvezna, a sam postupak može biti unaprijed određen ili ga stranke mogu tijekom samog mirenja odrediti, što ga čini neformalnim i široko prilagodljivim. Stranke pokušavaju pomiriti pojedinačne interese pa postupak nije strogo usmjeren istraživanju kako bi se utvrdilo tko ima pravo, a tko ne. Tako su moguća najrazličitija rješenja koje stranke odluče prihvatiti. U postupku stranke teže postizanju tzv. win-win situacije", komentirala je Nataša Novaković, pravna savjetnica HUP-a prilikom predstavljanja konkretnog procesa.
Nives Grgurić, tajnik Centra za mirenje pri Hrvatskom uredu za osiguranje (HUO), u svom izlaganju istaknula je da Centar uspješno djeluje od 2007. godine provodeći postupke mirenja u svim sporovima iz područja osiguranja. "Postupak mirenja moguće je provesti u predmetima u izvansudskom i sudskom postupku. Posebnost postupka mirenja pred Centrom za mirenje pri HUO-u je činjenica da je za oštećene osobe postupak mirenja besplatan. Sve troškove postupka mirenja snosi društvo za osiguranje koje je iniciralo, odnosno koje je pristalo na provođenje postupka mirenja. Na taj način društva za osiguranje, članovi Hrvatskog ureda za osiguranje iskazali su svoj doprinos rješavanju sporova izvansudskim putem."
Centar za mirenje pri Hrvatskom uredu za osiguranje od veljače 2014. godine član je FIN-NET-a (Financial Dispute Resolution Network), odnosno mreže nacionalnih institucija za izvansudsko rješavanje sporova u zemljama Europskog gospodarskog prostora. Europska komisija 2001. godine osnovala je FIN–NET u svrhu omogućavanja što jednostavnijeg pristupa potrošača izvansudskim načinima rješavanja sporova u prekograničnim sporovima.

Martina Etlinger, savjetnica u Hrvatskoj udruzi banaka, osvrnula se na poziciju financijskog sektora: "Osim što medijacija, odnosno mirenje, u pravilu iznimno štedi novac i vrijeme, takvi postupci omogućavaju kreativna rješenja za dobrobit obje stranke i dogovore koji unutar propisanih tijekova sudskih postupaka nisu mogući. Od 2011. godine, pri Centru za mirenje HUP-a djeluje i Centar za mirenje u bankarstvu."
Etlinger je ukazala na broj evidentiranih postupaka mirenja koji je relativno nizak u Hrvatskoj, međutim, Hrvatska značajno ne odskače u odnosu na neke druge države u EU. Navela je i nekoliko podataka iz Studije koja revidira postojeću Direktivu EK o mirenju iz 2008. godine, pod nazivom "Rebooting" the Mediation Directive: assessing the limited impact of implementation of the Mediation Directive and proposing measures to increase the number of mediations in EU", čiji je cilj potaknuti na razini svih EU zemalja značajnije korištenje ovog mehanizma izvansudskog rješavanja sporova. Studija je dostupna na internet poveznici http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/etudes/join/2014/493042/IPOL-JURI_ET%282014%29493042_EN.pdf
Savjetnica HUB-a pozvala je sudionike na daljnje promicanje ideje mirenja ili korištenje postupaka mirenja.
vrh stranice