Manjak prihoda od PDV-a: u 2018. države EU-a izgubile su 140 milijardi eura prihoda od PDV-a

11.09.2020.

U jučer (10. rujna 2020.)  objavljenom novom izvješću Europske komisije procjenjuje se da su države EU-a u 2018. propustile naplatiti 140 milijardi eura prihoda od poreza na dodanu vrijednost (PDV).

Ukupni manjak prihoda od PDV-a, odnosno razlika između očekivanih i stvarno prikupljenih prihoda u državama članicama EU-a, posljednjih godina neznatno se poboljšao, iako je i dalje iznimno visok. Međutim, prema prognozama za 2020. taj će se trend preokrenuti, uz mogući gubitak od 164 milijarde eura zbog gospodarskih posljedica pandemije koronavirusa.

U 2018. ukupni manjak prihoda od PDV-a u EU-u blago je opao na 140,04 milijarde eura, tj. smanjen je za gotovo milijardu eura u nominalnim iznosima, no to je lošiji rezultat nego 2017., kad je to smanjenje iznosilo 2,9 milijardi eura. Očekivalo se da će se taj silazni trend nastaviti i ove godine. Međutim, zbog pandemije koronavirusa to nije vjerojatno.

Znatan manjak prihoda od PDV-a 2018., zajedno s prognozama za 2020., na koje će se odraziti posljedice pandemije, još jednom ukazuje na potrebu za sveobuhvatnom reformom pravila EU-a o PDV-u radi suzbijanja s tim povezanih prijevara te za pojačanom suradnjom među državama članicama u cilju promicanja naplate PDV-a i zaštite poduzeća koja zakonito posluju. U nedavnom paketu Komisije za pravedno i jednostavno oporezivanje (iz srpnja 2020.) podrobnije su navedene buduće mjere u tom području.

Povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni izjavio je: Današnje brojke pokazuju da mjere za sprečavanje prijevara u području PDV-a i utaje PDV-a postupno donose rezultate, ali i da je potrebno učiniti mnogo više. Pandemija koronavirusa drastično je izmijenila gospodarske izglede EU-a i predviđa se da će prouzročiti i ozbiljan pad prihoda od PDV-a. Više nego ikad prije, države EU-a te si gubitke sada jednostavno ne mogu priuštiti. Zato moramo znatno intenzivirati borbu protiv prijevara povezanih s PDV-om, uz istovremeno pojednostavnjenje postupaka i poboljšanje prekogranične suradnje.

 

Glavni rezultati u državama članicama

Kao i 2017., i u 2018. najveći manjak prihoda od PDV-a zabilježen je u Rumunjskoj u iznosu od 33,8 %, nakon čega slijede Grčka (30,1 %) i Litva (25,9 %). Najuspješnije u ubiranju PDV-a bile su Švedska, s manjkom od 0,7 % te Hrvatska (3,5 %) i Finska (3,6 %). U apsolutnom smislu najveći manjak PDV-a imale su Italija (35,4 milijarde eura), Ujedinjena Kraljevina (23,5 milijardi eura) i Njemačka (22 milijarde eura).

Država članica

Manjak prihoda od PDV-a u %:

Manjak prihoda od PDV-a (u milijunima eura)

Država članica

Manjak prihoda od PDV-a u %

Manjak prihoda od PDV-a (u milijunima eura)

Belgija

10,4 %

3 617

Litva

25,9 %

1 232

Bugarska

10,8 %

614

Luksemburg

5,1 %

199

Češka

12,0 %

2 187

Mađarska

8,4 %

1190

Danska

7,2 %

2 248

Malta

15,1 %

164

Njemačka

8,6 %

22 077

Nizozemska

4,2 %

2 278

Estonija

5,2 %

127

Austrija

9,0 %

2 908

Irska

10,6 %

1 682

Poljska

9,9 %

4 451

Grčka

30,1 %

6570

Portugal

9,6 %

1 889

Španjolska

6,0 %

4 909

Rumunjska

33,8 %

6 595

Francuska

7,1 %

12 788

Slovenija

3,8 %

148

Hrvatska

3,5 %

252

Slovačka

20,0 %

1 579

Italija

24,5 %

35 439

Finska

3,6 %

807

Cipar

3,8 %

77

Švedska

0,7 %

306

Latvija

9,5 %

256

Ujedinjena Kraljevina

12,2 %

23 452

 

Rezultati pojedinačnih država članica i dalje se uvelike razlikuju. Ukupno gledano, u 2018. polovina država članica EU-28 zabilježila je manjak prihoda iznad medijana od 9,2 %. S druge strane, u njih 21 taj manjak smanjen je u odnosu na 2017., a do najvećeg pada došlo je u Mađarskoj (– 5,1 %), Latviji (– 4,4 %) i Poljskoj (– 4,3 %). Najveće povećanje zabilježeno je u Luksemburgu (+ 2,5 %) te nešto manje osjetno u Litvi (+ 0,8 %) i Austriji (+ 0,5 %). 

 

Kontekst

U godišnjem izvješću o manjku prihoda od PDV-a mjeri se djelotvornost mjera za naplatu i ispunjenje poreznih obveza povezanih s PDV-om u svim državama članicama. Izvješće sadržava procjenu prihoda izgubljenih zbog prijevara i utaja, izbjegavanja plaćanja poreza, stečajeva, financijske nesolventnosti i pogrešaka u izračunu.

Manjak prihoda od PDV-a relevantan je i za EU i za države članice jer prihodi od PDV-a bitno doprinose proračunu Unije i nacionalnim proračunima. U studiji je primijenjena metodologija „odozgo prema dolje” u kojoj su podaci iz nacionalnih računa upotrijebljeni za procjene manjkova prihoda od PDV-a. Ovogodišnje izdanje uključuje važne dodatke, kao što su retrognoza za razdoblje od 20 godina, poboljšana ekonometrijska analiza odrednica koje utječu na manjak prihoda od PDV-a i projekcija mogućeg učinka krize uzrokovane koronavirusom na njegovo kretanje.

Cjelovito izvješće s detaljnim informacijama po državama članicama dostupno je ovdje.

Komisijin Akcijski plan za pravedno i jednostavno oporezivanje kojim se podupire strategija oporavka

vrh stranice