Kulturne i kreativne industrije, vrijedne više od 15 milijardi kuna, očekuju rast i u 2016.

15.12.2015.

HUP Koordinacija kreativnih i kulturnih industrija
KKI zapošljavaju više od 42 tisuće ljudi i ostvaruju 2,3% hrvatskog BDP-a. Ti rezultati mogu biti i bolji ukoliko Hrvatska uskoro dobije Nacionalnu strategiju rasta i razvoja kulturnih i kreativnih industrija.
Kulturne i kreativne industrije u Hrvatskoj u 2015. godini po prvi su puta udružile sve pod- sektore (od arhitekture, dizajna, gejming scene do glazbe, filma, medija, oglašavanja i drugih) i kroz suradnju Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija (HKKKKI) i Hrvatsku udrugu poslodavaca oformili zajedničku platformu „Kreativna Hrvatska“. Cilj je značajnije iskoristiti gospodarski potencijal ovog industrijskog sektora koji u Hrvatskoj ostvaruje više od 15 milijardi kuna prihoda godišnje i zapošljava više od 42 tisuće ljudi. Najveća prepreka većem rastu i razvoju tog sektora, trenutno su ograničavajući propisi i neprepoznavanje ovih industrija kao važnih gospodarskih čimbenika. U tu svrhu su po prvi puta pokrenuta istraživanja i studije mapiranja ovog gospodarskog sektora.

Ujedinjeni kreativci traže stvaranje boljih institucionalnih i zakonskih uvjeta, instrumenata poticajnog financiranja poslovnih inovacija i djelatnosti kulturnih i kreativnih industrija, te jačanje svijesti o značaju i važnosti autorskih i srodnih prava i intelektualnog vlasništva, glavnih temelja ovih industrija.

Rezultati Studije mapiranja kulturnih i kreativnih industrija u Hrvatskoj, potvrdili su svjetske i europske trendove. Ovaj industrijski sektor izuzetno je otporan na gospodarsku krizu, generira značajan BDP i broj radnih mjesta. Tako ove industrije u Hrvatskoj s prihodom većim od 15 milijardi kuna generiraju 2,3% BDP-a, a njihova bruto dodana vrijednost je 6,3 milijarde kuna. U ovom sektoru zaposleno je više od 42 tisuće ljudi odnosno 3 % ukupno zaposlenih u zemlji.

„Kulturne i kreativne industrije sastavnica su svakog proizvoda ili usluge koja se prezentira potencijalnom kupcu, što znači da je rad kreativaca prisutan u 99 posto svih proizvoda ili usluga na tržištu. Rad kreativaca se treba poticati i vrednovati jednako kao i sve ostale dionike proizvodnog procesa i upravo ćemo na tome raditi u 2016. godini.“ –
komentira predsjednica HKKKKI Ivana Nikolić Popović

Kroz platformu „Kreativna Hrvatska“ hrvatski kreativci i njihove asocijacije organizirali su Summit kreativnih i kulturnih industrija i otvorili široki javni dijalog o ovoj važnoj temi. O nacionalnoj važnosti KKI javno se razgovaralo i s predstavnicima vodećih političkih stranaka. Svi su se složili u jednom – bez kulturnih i kreativnih industrija nema tržišne ekonomije. To je krajem godine prepoznala i Vlada RH čijih je sedam ministarstava potpisalo Izjavu o namjeri poticanja razvoja KKI u RH. Sljedeći ključni korak kojeg kreativci očekuju u 2016. godini je donošenje Nacionalne strategije razvoja KKI.

„Kreativne industrije su i nositelji inovacija i pokretači inovacija u drugim sektorima, ali nažalost, potvrdu svojih uspjeha ostvaruju na nekim drugim tržištima koji im daju preduvjete za proizvodnju i plasman. Procjenjujemo da će sektor kulturnih i kreativnih industrija 2016. ostvariti rast od najmanje 10 posto, posebno u segmentu računalnih igara i novih medija. Intenzivno ćemo raditi na tome da se u Hrvatskoj stvara poticajno poslovno okruženje koje će domaćim kreativcima omogućiti da svoje inovacije realiziraju u vlastitoj zemlji i da prihodi od prodaje takvih proizvoda ostaju u Hrvatskoj“ tumači Nikolić Popović i dodaje „Na svim skupovima o konkurentnosti se uvijek govori o skupim studijama, skupim promjenama i alatima poticanja konkurentnosti, ali nitko ne spominje sektor kreativnih i kulturnih industrija i njihov utjecaj na razvoj inovacija. Naglasila bih kako nakon svih analiza i olakšavanja puta prema investicijama na kraju nitko od stručnjaka ne zna dati odgovor na ključno pitanje. Kako pokrenuti gospodarstvo? Odgovor je jednostavan,kreativne i kulturne industrije i ICT!“ 

Tamara Obrovac:

„Potrebno je personalizirati pojam autorstva, podsjetiti da su autori ljudi od krvi i mesa čiji rad i prava treba štititi. I, meni osobno jako važno, naglasiti im da se kroz to što mi radimo, stvara i kulturni identitet zemlje. Obećanje hrvatskih ministarstava da će napraviti strategiju razvoja kulturnih i kreativnih industrija je vrlo dobro došla i potrebna mjera koja će nadam se uskoro postati i stvarnost! Jačanje domaće kreativne industrije pridonijeti će prepoznatljivosti hrvatske kulture u svijetu što je za nas malu i relativno mladu državu vrlo važno!“

Tomo in der Muehlen:

„Hrvatska je kroz svoju povijest se pokazala kao zemlja vrlo uspješna usprkos svojoj veličini, kao intelektualno/umjetnička/naučna zemlja. Kreativnost je polje u kojem su naše šanse podjednake s najbogatijim zemljama svijeta. Budućnost Hrvatske je upravo u našoj kreativnosti, a ne u staromodnim modelima u kojima se mi teško možemo takmičiti s velikim svjetskim silama“.

Hrvoje Hribar:

„Hrvatska se danas traži u razmišljanjima o smjeru svog razvoja, jednim okom gledamo u granicu rasta lukrativne turističke industrije, drugim okom zamagljeno prema nekim energetskim inicijativama. Kreativne industrije međutim imaju perspektivnu postati core-poslovi zemlje, nastale na uzbudljivoj međi kultura i zemljopisnih cjelina. Kada bismo sveli stvari na jednu bitnu misao, nama, građanima jedinstvene zemlje-komunikatora, ona bi bila: "Osposobiti se za komunikaciju". Nas s drugima, nas s nama samima i, što je najteže, za onu svakog pojedinačnog sa samim sobom". Ostalo su tehničke podrobnosti. Želimo li ilustraciju iz svijeta tehničkih podataka, razmotrimo eksponencijalni rast filmske industrije RH u razdoblju od posljednje 4 godine, odnosno rast od 100 posto godišnje, u opsegu zarade i preuzetih poslova. Zavirimo zatim u "prelijevanje" ovih dobrih učinaka u turističku promociju, u zaposlenja i razvoj lokalnih zajednica, te konačno u ono najmanje količinski, a ljekovito: osjećaj samopoštovanja i sigurnosti svih onih građana koji su u manjem ili većem opsegu postali dio velikih svjetskih projekata, na vlastitoj adresi svjedočeći svoju izvrsnost i svoj identitet. Vrijeme je da o kulturnim industrijama prestanemo snatriti, već da ih ustrojimo i pokrenemo kako Bog zapovijeda. Ushićenje Hrvatskom, koje je zarazilo svijet unatoč naše gunđave prirode - neće trajati vječno.“

Grafike:

Infografika br. 1
Infografika br. 2
Infografika br. 3


______________________________________________

HUP-Koordinacija kreativnih i kulturnih industrija, osnovana je u HUP-u, u lipnju 2014., na inicijativu privatnog sektora, a s ciljem očuvanja, afirmiranja i unapređenja kreativnih i kulturnih industrija. Svojim djelovanjem nastojati jačati svijest o važnosti intelektualnog vlasništva, autorskog i autorskom pravu srodnih prava. U članstvu HUP-ove Koordinacije su trgovačka društva, obrti i udruge za kolektivno ostvarivanje autorskog i autorskom pravu srodnih prava. „Studiju mapiranja sektora kreativnih i kulturnih industrija“ inicirali su u suradnji s Hrvatskim klasterom konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija kako bi se na osnovu istraživanja i analize postavile definicije i obuhvat sektora kreativnih i kulturnih industrija u Hrvatskoj, i kako bi iste postale prepoznatljiv sektor, a njihov ekonomski doprinos hrvatskome gospodarstvu mjerljiv.

vrh stranice
vrh stranice