Komisija poduzela pravne radnje kako bi potaknula 19 država članica da provedu propise EU-a o digitalnom i medijskom sektoru

Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama

Cilj je Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama osigurati pravedno jedinstveno tržište za radiodifuzijske usluge koje prati tehnološki razvoj. Direktiva je u tu svrhu revidirana 2018. kako bi se stvorio regulatorni okvir prilagođen digitalnom dobu, koji će dovesti do sigurnijeg, pravednijeg i raznolikijeg audiovizualnog okruženja. Njome se koordinira zakonodavstvo EU-a o svim audiovizualnim medijima, uključujući tradicionalne televizijske kuće i usluge videa na zahtjev, te utvrđuju osnovne zaštitne mjere za sadržaj koji se dijeli na platformama za razmjenu videozapisa.

Zbog kašnjenja s prenošenjem zakonodavstva građani i poduzeća u Češkoj, Estoniji, Irskoj, Španjolskoj, Hrvatskoj, Italiji, Cipru, Sloveniji i Slovačkoj možda neće moći iskoristiti sve odredbe Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama, kojima se:

• ujednačuju uvjeti za različite vrste audiovizualnih medijskih usluga
• jamči neovisnost nacionalnih regulatornih tijela za medije
• čuva kulturna raznolikost, primjerice zahtjevom da u ponudi usluga videa na zahtjev bude najmanje 30 % europskih djela
• štite djeca i potrošači pravilima za zaštitu maloljetnika od štetnog sadržaja na internetu, uključujući zaštite koje se odnose na usluge videa na zahtjev i
• bori protiv rasne, vjerske i drugih vrsta mržnje strožim pravilima za sprečavanje poticanja na nasilje ili mržnju i javnog poticanja na počinjenje kaznenih djela terorizma.

Europski zakonik elektroničkih komunikacija

Djelovanje EU-a u području elektroničkih komunikacija rezultiralo je većim izborom za potrošače, nižim telefonskim računima i višim standardima telekomunikacijskih usluga. Europskim zakonikom elektroničkih komunikacija telekomunikacijska pravila EU-a moderniziraju se i prilagođuju digitalnom dobu. Zbog kašnjenja s prenošenjem zakonodavstva potrošači i poduzeća u Estoniji, Španjolskoj, Hrvatskoj, Irskoj, Italiji, Cipru, Latviji, Litvi, Luksemburgu, Malti, Nizozemskoj, Austriji, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Sloveniji, Slovačkoj i Švedskoj možda neće moći iskoristiti sljedeće pogodnosti:

• jasna i uključiva pravila o pravima krajnjih korisnika: primjena istih pravila u cijeloj Europi u cilju ostvarivanja uključivog jedinstvenog tržišta
• bolja kvaliteta usluga: potrošačima će se osigurati veća brzina veze i veća pokrivenost jer se Zakonikom potiču ulaganja, posebno u mreže vrlo velikog kapaciteta, uključujući 5G mreže
• usklađena pravila: Zakonikom se poboljšava regulatorna predvidljivost, među ostalim u dodjeli radiofrekvencijskog spektra
• zaštita potrošača: Zakonik koristi potrošačima i štiti ih, bez obzira na to komuniciraju li krajnji korisnici s pomoću tradicionalnih usluga (pozivi, tekstualne poruke) ili aplikacija
• fair play: Zakonikom se osigurava jednako postupanje prema svim akterima u sektoru telekomunikacijskih usluga, neovisno o tome je li riječ o tradicionalnim uslugama ili aplikacijama.

Bolju zaštitu potrošačima bi posebno trebala pružiti pravila kojima se osigurava jasnoća ugovornih informacija i kvaliteta usluge te olakšava promjena mreže kako bi se omogućile pravednije maloprodajne cijene. Operateri i pružatelji usluga mogu ostvariti koristi od pravila koja pogoduju ulaganjima, kao što su pravila kojima se potiču zajednička ulaganja u mreže vrlo velikog kapaciteta i isključivo veleprodajne mreže ili regulatorna i investicijska predvidljivost, među ostalim u postupcima dodjele radiofrekvencijskog spektra.

Kontekst

Postupak zbog povrede prava utvrđen je u Ugovorima EU-a, a Komisiji omogućuje da poduzme pravne radnje protiv država članica koje ne osiguraju pravodobno i točno prenošenje direktiva u nacionalno zakonodavstvo.

Rok za prenošenje Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama bio je 19. rujna 2020. Komisija je u studenome 2020. pokrenula postupak zbog povrede protiv 23 države članice koje nisu u potpunosti prenijele revidiranu Direktivu o audiovizualnim medijskim uslugama u nacionalno zakonodavstvo. Dosad je 15 država članica obavijestilo o potpunom prenošenju Direktive, a još tri države članice priopćile su da su je djelomično prenijele. Komisija je stoga poslala obrazložena mišljenja Češkoj, Estoniji, Irskoj, Španjolskoj, Hrvatskoj, Italiji, Cipru, Sloveniji i Slovačkoj (9 država članica).

Rok za prenošenje Europskog zakonika elektroničkih komunikacija u nacionalno zakonodavstvo bio je 21. prosinca 2020. Komisija je 4. veljače 2021. službeno opomenula 24 države članice. Do kraja kolovoza samo su Bugarska i Danska obavijestile o potpunom prenošenju Zakonika (uz Grčku, Mađarsku i Finsku, koje su ga ranije prenijele). Nedavno su Belgija i Njemačka također obavijestile o potpunom prenošenju, a njihove su obavijesti u postupku ocjene. Češka je tijekom ljeta, kao nedavno i Francuska, obavijestila o donošenju brojnih mjera za djelomično prenošenje te direktive, a njihove su obavijesti također u postupku ocjene. Komisija sada šalje obrazložena mišljenja Estoniji, Španjolskoj, Hrvatskoj, Irskoj, Italiji, Cipru, Latviji, Litvi, Luksemburgu, Malti, Nizozemskoj, Austriji, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Sloveniji, Slovačkoj i Švedskoj (18 država članica) te od njih traži da donesu odgovarajuće mjere i obavijeste o njima.

Te države članice imaju dva mjeseca da isprave stanje i donesu nacionalne mjere za prenošenje tih zakonodavnih akata EU-a u nacionalno zakonodavstvo. U protivnom, Komisija može odlučiti uputiti predmete protiv tih država članica Sudu Europske unije.

Više informacija dostupno je na poveznicama:

Audiovizualne medijske usluge

Propisi EU-a o elektroničkim komunikacijama

Postupak zbog povrede