Komentar prve procjene BDP-a za drugo tromjesečje 2021.

27.08.2021.

Nakon rekordnog pada na godišnjoj razini u drugom tromjesečju 2020., u drugom tromjesečju 2021. zabilježena je rekordna međugodišnja stopa rasta realnog BDP-a u iznosu od 16,1%. Tako smo, prema prvoj procjeni DZS-a, nakon četiri uzastopna tromjesečja negativnog rasta BDP-a na godišnjoj razini zapravo i formalno izašli iz recesije. Sa stopom rasta u odnosu na drugo tromjesečje 2020. u iznosu od 16,1%, nalazimo se i u samom vrhu EU zemalja prema međugodišnjoj stopi rasta, zajedno sa Španjolskom, Francuskom, Mađarskom, Italijom i Portugalom, koje su, kao i Hrvatska, u istom razdoblju prošle godine pretrpjele dvoznamenkasti pad. Prema objavi DZS-a, u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine sve kategorije BDP-a zabilježile su realan rast, s time da su najveći doprinos rastu imale potrošnja kućanstava i izvoz roba.

Ovakav razvoj događaja ne iznenađuje s obzirom na već dostupne visokofrekventne pokazatelje – od industrijske proizvodnje, preko trgovine na malo, aktivnosti u građevinskom sektoru, robnog izvoza, pa sve do situacije na tržištu rada i kretanja na financijskim tržištima. Svi ovi sektori zabilježili su rast u drugom tromjesečju ove godine u odnosu na isto razdoblje 2020., što je i očekivano s obzirom da smo upravo tijekom drugog tromjesečja 2020. imali najdublje zaključavanje kada jedan značajan dio gospodarstva, ne samo u Hrvatskoj, nije gotovo uopće radio. Iako je turistička sezona ove godine počela kasnije i uz određena ograničenja, i u turizmu su brojke u drugom tromjesečju ove godine znatno iznad onih zabilježenih u istom razdoblju 2020. Tako i stopa rasta bruto dodane vrijednosti u iznosu od 13,5% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine - uz najveći doprinos rastu djelatnosti trgovine, prijevoza i skladištenja te smještaja i ugostiteljstva - govori o značajnom oporavku svih djelatnosti.

Međutim, ono što je možda još i važnije, gotovo sve sastavnice BDP-a, kako na rashodnoj, tako i na prihodnoj strani, su rasle i u odnosu a drugo tromjesečje 2019. Jedino izvoz usluga, odnosno turizam, na rashodnoj strani te određene uslužne djelatnosti uz smještaj i ugostiteljstvo na prihodnoj, još uvijek zaostaju za istim razdobljem iz 2019. To nam govori da rast gospodarstva nije posljedica samo niske baze iz Covidom-obilježene 2020., nego da bi ovaj rast mogao biti održivijeg karaktera. Iako ćemo vjerojatno još neko vrijeme kaskati za ostvarenjem iz 2019., dostupni pokazatelji za treće tromjesečje sugeriraju nastavak snažnog oporavka gospodarstva što ide u prilog očekivanjima relativno visoke stope rasta (iznad 5%) realnog BDP-a na razini cijele 2021.

S druge strane, iako se očekivalo određeno usporavanje u odnosu na prethodno tromjesečje, negativna stopa promjene sezonski prilagođenog BDP-a u iznosu od -0,2% u odnosu na prvo tromjesečje ove godine, koja dolazi nakon tri uzastopna tromjesečja s pozitivnom stopom promjene u odnosu na prethodno razdoblje, poziva na određeni oprez. Ovo bi se moglo objasniti prilično nepovoljnom epidemiološkom situacijom koja je bila prisutna tijekom većeg dijela drugog tromjesečja, kao i većeg značaja uslužnog sektora u ovom razdoblju koji ipak još uvijek kaska za oporavkom ostatka gospodarstva. Prema dostupnim podacima, sve zemlje EU zabilježile su pozitivnu stopu rasta BDP-a i na tromjesečnoj razini. Određeni inflatorni pritisci, uz moguće ponovno razbuktavanje epidemije, mogli bi dodatno usporiti oporavak. Međutim, ipak očekujemo kako će se razine cijena stabilizirati, a nadamo se i da neće doći do ponovnih ograničenja rada. Ukoliko bi do toga ipak došlo, nužno je da, kao i do sada, bude praćeno mjerama pomoći gospodarstvu tako da se ne ugrozi započeti oporavak.

Ipak, za snažne i održive stope rasta u budućnosti morat ćemo stvoriti dodatne pretpostavke koje podrazumijevaju reforme unutar javnog sustava što uključuje reformu pravosuđa, javne uprave i zdravstvenog sustava, ali i daljnje porezno i parafiskalno rasterećenje, kao i reformu radnog zakonodavstva i sustava obrazovanja s ciljem poboljšanja kvalitete buduće radne snage i relevantnosti domaćeg tržišta rada.

 

 

 

vrh stranice