Investicijska inicijativa plus (CRII+) : nove mjere za mobilizaciju ključnih ulaganja i resursa

03.04.2020.

Investicijskom inicijativom plus kao odgovor na koronavirus (CRII+) nadopunjuju se mjere donesene u okviru prvog paketa.

Prvi paket mjera u sklopu Investicijske inicijative kao odgovor na koronavirus bio je usmjeren na hitnu mobilizaciju strukturnih fondova kako bi se omogućio brz odgovor na krizu. U tom je smislu uveden niz bitnih izmjena kojima se proširuje opseg potpore iz fondova, promptno omogućuje likvidnost i pruža fleksibilnost u pogledu izmjena programa. 

Prva Investicijska inicijativa kao odgovor na koronavirus sastojala se od tri glavna elementa: oko 8 milijardi eura izravne likvidnosti kako bi se ubrzalo do 37 milijardi eura europskih javnih ulaganja, fleksibilnosti u primjeni pravila EU-a o rashodima i proširenja pristupa Fondu solidarnosti EU-a.

Te se mjere nadopunjuju današnjim paketom mjera uvođenjem izvanredne fleksibilnosti kojom se omogućuje da se sva neiskorištena sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova mogu u potpunosti mobilizirati. Ta je fleksibilnost ostvarena mogućnostima prijenosa između tri fonda kohezijske politike (Europskog fonda za regionalni razvojEuropskog socijalnog fonda i Kohezijskog fonda), prijenosima između različitih kategorija regija i fleksibilnošću u pogledu tematske koncentracije.

Postojat će i mogućnost stope sufinanciranja sredstvima EU-a u iznosu od 100 % za programe kohezijske politike u obračunskoj godini 2020. – 2021., čime će se državama članicama omogućiti da u potpunosti iskoriste financiranje sredstvima EU-a za provedbu mjera povezanih s krizom. Paket CRII+ ujedno pojednostavnjuje postupovne korake povezane s provedbom programa, korištenjem financijskih instrumenata i revizijom. Riječ je o dosad nezabilježenim mjerama koje su opravdane zbog izvanredne situacije u kontekstu pandemije koronavirusa.

Nadalje, CRII+ pruža potporu najpotrebitijima jer se mijenjaju pravila Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD). Primjerice, omogućit će se dostava pomoći u hrani i osnovnih potrepština putem elektroničkih vaučera te će se osigurati zaštitna oprema, čime se smanjuje rizik od kontaminacije. Također, mjere će se moći financirati u iznosu od 100 % za obračunsku godinu 2020. – 2021.

 

Osim toga, izmjenama Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) omogućit će se fleksibilnija preraspodjela financijskih sredstava u okviru operativnih programa u svakoj državi članici i jednostavniji postupak za izmjenu operativnih programa s obzirom na uvođenje novih mjera. Izmjenama će se isto tako pružiti potpora za privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti i za prekid proizvodnje i dodatne troškove koje snose uzgajivači u akvakulturi i organizacije proizvođača za skladištenje proizvoda ribarstva i akvakulture.

O drugom paketu mjera Komisija se posljednjih tjedana intenzivno savjetovala s državama članicama, Europskim parlamentom i odgovarajućim sektorima te je uzela u obzir više od 200 pojašnjenja i savjeta koje je primila od nacionalnih tijela u vezi s mjerama koje su ta tijela poduzela u sklopu CRII-ja kao odgovor na krizu.

 

Olakšavanje ulaganja iz fondova EU-a

Investicijska inicijativa plus kao odgovor na koronavirus omogućuje da se sva neiskorištena sredstva iz fondova kohezijske politike mogu mobilizirati kako bi se ublažili učinci javnozdravstvene krize na naša gospodarstva i društva. Određeni postupovni koraci povezani s provedbom programa i revizijom pojednostavnit će se kako bi se omogućila fleksibilnost, osigurala pravna sigurnost i smanjili administrativni zahtjevi. Konkretno, Komisija predlaže sljedeće:

  • da se državama članicama da izvanredna i privremena mogućnost da za programe kohezijske politike zatraže stopu sufinanciranja od 100 % za obračunsku godinu 2020. – 2021.,
  • da se omogući dodatna fleksibilnost za prijenos sredstava između fondova kohezijske politike te među kategorijama regija,
  • da se države članice izuzmu od ispunjavanja zahtjeva u pogledu tematske koncentracije kako bi se omogućilo preusmjeravanje sredstava prema područjima koja su najpogođenija trenutačnom krizom,
  • da se države članice izuzmu od zahtjeva za izmjenama sporazuma o partnerstvu,
  • da se odgodi rok za podnošenje godišnjih izvješća za 2019.,
  • da se proširi mogućnost primjene metode nestatističkog uzorkovanja,
  • da se omogući izuzeće od zahtjeva za revizijom i ažuriranjem ex-ante procjena i poslovnih planova kako bi se financijski instrumenti lakše prilagodili za djelotvoran odgovor na javnozdravstvenu krizu,
  • da se rashodi za dovršene ili u cijelosti provedene operacije kojima se jačaju kapaciteti za odgovor na krizu u kontekstu pandemije koronavirusa iznimno smatraju prihvatljivima,
  • da se omogući ograničena financijska fleksibilnost pri zaključenju programa kako bi se državama članicama i regijama omogućilo da u potpunosti iskoriste potporu iz EU-ovih fondova,
  • da se Europskom fondu za regionalni razvoj omogući da pruži potporu poduzećima u teškoćama u ovim posebnim okolnostima u skladu s fleksibilnošću koju omogućuju pravila o državnim potporama.

 

Uvjeti za prijavu za stopu sufinanciranja sredstvima EU-a u iznosu od 100 % za programe kohezijske politike

Države članice mogu zatražiti izmjene operativnih programa kako bi se omogućila primjena stope sufinanciranja sredstvima EU-a od 100 % za obračunsku godinu 2020. – 2021.

Takvi se zahtjevi mogu podnijeti tijekom obračunske godine koja počinje 1. srpnja 2020. i završava 30. lipnja 2021. Ta je iznimna mjera predložena kako bi se državama članicama omogućilo da u potpunosti iskoriste financiranje sredstvima EU-a za provedbu mjera povezanih s pandemijom koronavirusa. Stopa sufinanciranja od 100 % primjenjuje se samo ako je odgovarajuća izmjena programa odobrena odlukom Komisije prije kraja predmetne obračunske godine.

 

Gornja granica za prijenose sredstava među kategorijama regija

Države članice trenutačno mogu prenijeti do 3 % dodijeljenih sredstava među regijama. U današnjem prijedlogu ta granica više ne postoji jer učinak koronavirusa ne prati uobičajenu kategorizaciju kohezijske politike kad je riječ o slabije razvijenijim i razvijenijim regijama. Budući da se nalazimo u posljednjoj godini programskog razdoblja 2014. – 2020., ta se fleksibilnost primjenjuje samo na odobrena proračunska sredstva za 2020.

 

Kako bi se osiguralo da slabije razvijene regije ostanu u središtu pažnje, države članice trebale bi razmotriti druge mogućnosti za prijenos sredstava prije nego što razmotre prijenos sredstava iz proračuna za slabije razvijene regije u proračune razvijenijih regija. Drugim riječima, prijenosima se ne bi trebala spriječiti ključna ulaganja u regiji podrijetla ili spriječiti dovršenje prethodno odabranih operacija. Osim toga, država članica može zahtijevati prijenos sredstava samo za operacije povezane s pandemijom u kontekstu krize uzrokovane koronavirusom. Naime, treba imati na umu da je cilj kohezijske politike poboljšati stanje u regijama u najnepovoljnijem položaju. To je načelo ugrađeno u Ugovor i trebalo bi ga slijediti i u sadašnjim okolnostima.

 

Funkcioniranje prijenosa sredstava između fondova kohezijske politike i uvjeti

Prijenos sredstava je dobrovoljan. Države članice mogu zatražiti prijenos sredstava kojima raspolažu u okviru programa za 2020. za cilj „Ulaganje za rast i radna mjesta” između Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda i Kohezijskog fonda.

Na temelju te odluke neće trebati poštovati minimalni udio za Europski socijalni fond koji iznosi 23,1 % i minimalni udio za Kohezijski fond koji za države članice koje su pristupile EU-u 1. svibnja 2004. ili nakon tog datuma iznosi jednu trećinu ukupnih konačnih financijskih sredstava.

 

Prijenosi neće utjecati na sredstva dodijeljena Inicijativi za zapošljavanje mladih (YEI).

Sredstva prenesena između EFRR-a, ESF-a i Kohezijskog fonda kao odgovor na krizu uzrokovanu koronavirusom upotrijebit će se u skladu s pravilima fonda u koji se sredstva prenose.

 

Posljedice izuzimanja država članica od potrebe za ispunjavanjem zahtjeva u pogledu tematske koncentracije

U programskom razdoblju 2014. – 2020. države članice moraju usmjeriti potporu na intervencije koje donose najveću dodanu vrijednost u odnosu na strategiju Unije za pametan, održiv i uključiv rast. Zbog toga su u uredbama za pojedine fondove utvrđena posebna pravila kojima se od država članica zahtijeva da se usredotoče na niskougljično gospodarstvo ili potporu za istraživanja i razvoj kad je riječ o Europskom fondu za regionalni razvoj te na promicanje socijalne uključenosti i borbu protiv siromaštva kad je riječ o Europskom socijalnom fondu.

U trenutačnim okolnostima krize uzrokovane koronavirusom opravdano je iznimno izuzeti države članice od potrebe za ispunjavanjem tih zahtjeva u pogledu tematske koncentracije do kraja programskog razdoblja. To će državama članicama pomoći da brzo izdvoje raspoloživa sredstva kako bi odgovorila na krizu.

 

Kriza uzrokovana koronavirusom kao razlog više sile i provedbena pravila

Komisija smatra da treba primijeniti svu potrebnu fleksibilnost u slučajevima kada korisnici zbog razloga povezanih s pandemijom koronavirusa (npr. nedostupnost osoblja) ne mogu na vrijeme ispuniti svoje obveze. Komisija će iskazati jednaku fleksibilnost pri procjeni usklađenosti država članica s njihovim obvezama.

Prema tome, ako se kriza uzrokovana koronavirusom navodi kao razlog više sile, podaci o iznosima za koje nije bilo moguće podnijeti zahtjev za plaćanje pružit će se na ukupnoj razini po prioritetima za operacije za koje ukupni prihvatljivi troškovi iznose manje od milijun eura.

 

Kako bi se državama članicama omogućilo da se usredotoče na odgovor na pandemiju koronavirusa i da smanje administrativno opterećenje, pojednostavnit će se određeni postupovni zahtjevi povezani s provedbom programa.

Konkretno, sporazume o partnerstvu više ne bi trebalo mijenjati sve do kraja programskog razdoblja ni za evidentiranje prethodnih izmjena operativnih programa ni za uvođenje bilo kakvih drugih promjena.

Uzimajući u obzir znatan broj izmjena programa koje će se obraditi u predstojećim mjesecima, tim će se prijedlogom znatno pojednostavniti postupak reprogramiranja.

 

Trenutačne okolnosti mogu utjecati na određene zadaće, primjerice na revizije u državama članicama i na razini EU-a. Stoga se određeni postupovni zahtjevi povezani s revizijama mogu pojednostavniti u tim iznimnim okolnostima.

Kad je riječ o fondovima kohezijske politike i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo, revizijska tijela mogu na temelju svoje stručne prosudbe donijeti odluku o primjeni metode nestatističkog uzorkovanja za obračunsku godinu koja počinje 1. srpnja 2019. i završava 30. lipnja 2020. Time će se znatno smanjiti broj operacija za koje se zahtijeva revizija i stoga smanjiti pritisak na krajnje korisnike i revizijska tijela.

Osim te zakonodavne promjene, Komisija će blisko surađivati s nacionalnim tijelima u pogledu primjene dodatnih metoda koje će revizorima iz država članica omogućiti izvršavanje njihovih zadaća.

 

Posljedice izuzimanja od zahtjeva za revizijom i ažuriranjem ex-ante procjena i poslovnih planova

Kako bi se financijski instrumenti EU-a mogli koristiti za borbu protiv ove javnozdravstvene krize, bit će potrebne izmjene postupka provedbe. U uobičajenim okolnostima države članice trebale bi izmijeniti popratnu dokumentaciju i pokazati da je potpora upotrijebljena u svrhu za koju je namijenjena. 

Međutim, u sadašnjim okolnostima, kako bi se smanjilo administrativno opterećenje i kašnjenja u provedbi, revizija i ažuriranje ex-ante procjena te ažurirani poslovni planovi ili istovjetni dokumenti neće se više zahtijevati sve do kraja programskog razdoblja.

 

Omogućavanje ograničene financijsku fleksibilnost pri zaključenju programa

Komisija predlaže da se državama članicama omogući „prekomjerno trošenje” do 10 % proračuna dodijeljenog za određeni prioritet, pod uvjetom da se ono nadoknadi odgovarajućim smanjenjem nekog drugog prioriteta u istom programu. Ta će se fleksibilnost primjenjivati na cjelokupni program, tj. i na rashode nastale prije 1. veljače, ali tek pri zaključenju programa (prihvaćanju posljednjih godišnjih financijskih izvještaja). Tako će se pružiti mogućnost većeg sufinanciranja različitih mjera bez potrebe za izmjenama programa. Time se ne mijenja ukupna raspoloživa potpora iz fondova kohezijske politike i EFPR-a.

Ta mogućnost ne postoji u sadašnjim pravilima i predstavlja još jedan način povećanja fleksibilnosti za države članice koje žele koristiti programe koji se financiraju iz kohezijske politike i EFPR-a za ublažavanje učinaka javnozdravstvene krize.

 

Kako bi se osigurala najveća moguća dodana vrijednost ulaganja EU-a, pravila EU-a nisu dopuštala financiranje operacija koje su bile fizički dovršene ili u cijelosti provedene prije nego što je korisnik podnio zahtjev za financiranje u okviru programa.

Međutim, u trenutačnim izvanrednim okolnostima pandemije koronavirusa to bi se iznimno trebalo dopustiti kako bi se osiguralo da operacije koje su već provedene kao odgovor na krizu mogu dobiti potporu EU-a. Te se operacije mogu odabrati čak i prije nego što se provede potrebna izmjena programa. To znači da, primjerice, operacije u kojima se kupuje medicinska oprema, a kupnja je već obavljena prije stupanja na snagu prijedloga o izmjeni, retroaktivno postaju prihvatljive za potporu iz sredstava EU-a. Time će se smanjiti pritisak na nacionalne i regionalne proračune zbog odgovora na javnozdravstvenu krizu.

 

Važeća pravila o upravljanju i kontroli u okviru kohezijske politike

Proračun EU-a i novac poreznih obveznika moraju ostati zaštićeni, stoga svi mehanizmi kontrole i revizije ostaju na snazi. Komisija samo predlaže, u kontekstu izbijanja koronavirusa, pojednostavnjenje i razjašnjenje određenih pravila povezanih s revizijom, provedbom financijskih instrumenata i prihvatljivošću.

To znači da se zakonodavni okvir za provedbu programa europskih strukturnih i investicijskih fondova i dalje u potpunosti primjenjuje čak i u trenutačnim iznimnim okolnostima. To se posebno odnosi na pravila o uspostavi i funkcioniranju sustava upravljanja i kontrole, koja i dalje predstavljaju važnu zaštitnu mjeru za osiguravanje pouzdanosti njihova funkcioniranja te zakonitosti i pravilnosti operacija.

Koji su uvjeti za pružanje potpore poduzetnicima u teškoćama iz Europskog fonda za regionalni razvoj?

Aktualnom izmjenom Uredbe o Europskom fondu za regionalni razvoj nastoji se osigurati potpuna usklađenost pristupa koji se primjenjuje na temelju primjenjivog okvira EU-a za državne potpore s pravilima i uvjetima prema kojima EFRR može pružati potporu poduzetnicima u trenutačnoj krizi uzrokovanoj pandemijom koronavirusa. To se osobito nadovezuje na privremeni okvir za državne potpore radi pomoći gospodarstvu u kontekstu pandemije koronavirusa koji je Komisija donijela 19. ožujka 2020. i koji državama članicama omogućuje da na fleksibilniji način podupiru poduzeća u financijskim poteškoćama.

 

Ublažavanje učinka na najpotrebitije

Fond europske pomoći za najpotrebitije (FEAD)

Iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) izravno se podupiru mjere država članica poduzete za pomoć najpotrebitijima u hrani i osnovnim potrepštinama. To uključuje hranu, odjeću i ostale neophodne predmete za osobnu upotrebu, npr. obuću, sapun i šampon. Materijalna pomoć mora biti popraćena mjerama za socijalno uključivanje, kao što je pružanje smjernica i potpore osobama za izvlačenje iz siromaštva. Nacionalna tijela također mogu podupirati nematerijalnu pomoć najpotrebitijima kako bi se ublažili najteži oblici krajnjeg siromaštva s najvećim učinkom socijalne isključenosti, kao što su beskućništvo, siromaštvo djece i oskudica hrane. Nacionalna tijela mogu nabavljati hranu i robu te ih razdijeliti partnerskim organizacijama ili financirati te organizacije kako bi one mogle same nabaviti te potrepštine. Partnerske organizacije koje same nabavljaju hranu ili robu mogu ih razdijeliti izravno ili mogu zatražiti pomoć drugih partnerskih organizacija. Više od 3,8 milijardi eura osigurano je za FEAD za razdoblje od 2014. do 2020. Zemlje EU-a će usto sudjelovati u nacionalnim programima s najmanje 15 % nacionalnog sufinanciranja.

 

Izmjena važećih pravila FEAD-a

Kriza nastala zbog koronavirusa ugrožava operacije koje podupire FEAD na dosad nezabilježen način. Najvažnije je to da su najpotrebitiji posebno ugroženi. Potrebne su hitne posebne mjere kako bi se spriječilo da postanu žrtve te bolesti. Među ostalim, njima, kao i radnicima i volonterima koji isporučuju pomoć, treba osigurati potrebnu zaštitnu opremu i pobrinuti se da pomoć iz FEAD-a i dalje stiže do najpotrebitijih. Ograničenja u pogledu logistike i ljudskih resursa, prouzročena posebice mjerama karantene i ograničavanja socijalnog kontakta, sve više otežavaju distribuciju hrane i osnovnih potrepština, kao i potpore za socijalnu uključenost. Mnogi volonteri, koji su okosnica fonda, više ne mogu biti angažirani jer često pripadaju skupinama koje su izložene višem riziku od teške bolesti koju uzrokuje koronavirus. Stoga su radi zaštite i najpotrebitijih i svih uključenih u provedbu FEAD-a potrebne nove metode isporuke, kao što je neizravna dostava putem elektroničkih vaučera.

 

Izmjene pravila FEAD-a koje je predložila Komisija

Predložene mjere uključuju:

  • prihvatljivost rashoda za operacije FEAD-a kojima se povećavaju kapaciteti za odgovor na pandemiju koronavirusa, počevši od 1. veljače 2020.
  • izričito potvrđivanje prihvatljivosti rashoda povezanih sa zaštitnom opremom za partnerske organizacije
  • privremeno izuzeće određenih mjera potpore iz FEAD-a od potrebe za odobrenjem Komisije
  • mogućnost pružanja pomoći u hrani i osnovnim potrepštinama putem elektroničkih vaučera (manja opasnost od kontaminacije)
  • stopa sufinanciranja od 100 % (umjesto 85 %) za obračunsku godinu 2020. – 2021.

Predloženim izmjenama nastoji se omogućiti upravljačkim tijelima, partnerskim organizacijama i drugim dionicima uključenima u funkcioniranje Fonda da brzo reagiraju na novonastale dodatne potrebe ciljnih skupina koje su zbog ove krize izložene dodatnim poteškoćama. U tom će pogledu Europski socijalni fond (ESF) dopunjavati potporu koju pruža FEAD, posebno u odnosu na pitanja socijalnog uključivanja.

 

Podupiranje sektora prerade ribe i morskih plodova

Mjere za ublažavanje utjecaja koronavirusa na sektor ribarstva i akvakulture koje su uključene u prijedlog

Predložene posebne mjere za ublažavanje posljedica pandemije koronavirusa u sektoru ribarstva i akvakulture obuhvaćaju:

  • potporu ribarima za privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti prouzročen pandemijom koronavirusa
  • potporu uzgajivačima u akvakulturi za privremenu obustavu ili smanjenje proizvodnje ili zbog dodatnih troškova uzrokovanih pandemijom koronavirusa
  • potporu organizacijama proizvođača i udruženjima organizacija proizvođača za skladištenje proizvoda ribarstva i akvakulture, u skladu sa zajedničkom organizacijom tržišta.

Predlaže se da te mjere budu retroaktivno prihvatljive od 1. veljače 2020. i dostupne do 31. prosinca 2020. 

Dodatnim se izmjenama Uredbe o EFPR-u nastoji osigurati fleksibilna preraspodjela financijskih sredstava u okviru operativnih programa.

 

Prijedlog osigurava potporu za privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti

Kako bi se ublažile znatne socioekonomske posljedice pandemije koronavirusa i zbog potreba za likvidnošću u gospodarstvu, ribarima bi se iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) dodjeljivala financijska naknada za privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti. EU će uplatiti najviše 75 % te naknade, a ostatak bi snosile države članice. Potpora za privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti uzrokovan pandemijom koronavirusa neće podlijegati financijskim ograničenjima koja se primjenjuju na druge slučajeve privremenog prestanka, čime se državama članicama omogućuje da potporu dodjeljuju na temelju potreba. Plovila koja su već prekoračila razdoblje od najviše šest mjeseci primanja pomoći iz EFPR-a za privremeni prestanak na temelju članka 33. Uredbe o EFPR-u bit će međutim do kraja 2020. prihvatljiva za potporu u okviru mjera iz CRII-ja +.

 

Prijedlog omogućuje potporu uzgajivačima u akvakulturi

Prijedlogom se uvodi naknada uzgajivačima u akvakulturi za privremenu obustavu ili smanjenje proizvodnje u slučajevima kada je do toga došlo zbog pandemije koronavirusa. Ta će se naknada izračunavati na temelju izgubljenog prihoda. EU će uplatiti najviše 75 % te naknade, a ostatak bi snosile države članice.

 

Prijedlogom se osigurava pojednostavnjenje postupaka

S obzirom na hitnost potrebne potpore, omogućit će se pojednostavnjeni postupak izmjene operativnih programa država članica u odnosu na posebne mjere i preraspodjelu financijskih sredstava. Pojednostavnjeni bi postupak trebao obuhvatiti sve izmjene potrebne za potpunu provedbu tih mjera, uključujući njihovo uvođenje i opis metoda za izračun potpore.

 

Prijedlog Komisije uključuje i proračunsku fleksibilnost.

Predložena izmjena ne uključuje nikakve promjene godišnjih gornjih granica za preuzimanje obveza i plaćanja u višegodišnjem financijskom okviru te prema tome godišnja raščlamba odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za EFPR ostaje nepromijenjena, s obzirom na to da je EFPR jedan od pet europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI).

Budući da su aktivnosti u ribarstvu i akvakulturi zaustavljene ili znatno smanjene, nema mnogo prostora za uobičajenu provedbu postojećih mjera iz EFPR-a i operativnih programa. Komisija stoga predlaže da se državama članicama omogući maksimalna fleksibilnost za brzu dodjelu sredstava kako bi se podmirile potrebe nastale zbog pandemije koronavirusa. Međutim, sredstva dostupna za kontrolu ribarstva, prikupljanje znanstvenih podataka i nadoknadu dodatnih troškova u najudaljenijim regijama ostaju namjenska kako bi se osigurala provedba zajedničke ribarstvene politike (ZRP). Ostala sredstva u okviru podijeljenog upravljanja trebale bi dodijeliti države članice na temelju svojih potreba.

Komisija će pažljivo pratiti utjecaj predložene izmjene na odobrena sredstva za plaćanje u 2020. uzimajući u obzir i izvršenje proračuna i revidirane prognoze država članica.

 

Prijedlog Komisije će koristiti organizacijama proizvođača

S obzirom na ključnu ulogu organizacija proizvođača u prevladavanju krize, gornju granicu za potporu planovima proizvodnje i stavljanja na tržište povisuje se s 3 % na 12 % prosječne godišnje vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište. Države članice će usto moći organizacijama proizvođača dodijeliti predujmove u iznosu do 100 % financijske potpore.

 

Komisija odlučila ponovno uvesti potporu za skladištenje i proširiti njezino područje primjene na akvakulturu

S obzirom na iznenadne poremećaje u aktivnostima u ribarstvu i akvakulturi zbog pandemije koronavirusa te posljedičan rizik ugrožavanja tržišta proizvoda ribarstva i akvakulture, primjereno je uspostaviti mehanizam skladištenja proizvoda ribarstva i akvakulture namijenjenih za prehranu ljudi. Time će se potaknuti veća stabilnost tržišta, ublažiti rizik od bacanja ili prenamjene tih proizvoda u svrhe koje nisu prehrana ljudi i doprinijeti apsorpciji posljedica krize na profitabilnost proizvoda.

Taj bi mehanizam trebao proizvođačima u sektoru ribarstva i akvakulture omogućiti da za slične vrste primijene iste tehnike konzervacije ili očuvanja te održavanje poštenog tržišnog natjecanja među njima.

Kako bi se državama članicama omogućilo da odmah reagiraju na naglost i nepredvidljivost pandemije koronavirusa, trebalo bi im omogućiti da utvrde inicijalne cijene na temelju kojih će njihove organizacije proizvođača aktivirati mehanizam skladištenja. Te inicijalne cijene trebale bi se utvrditi tako da se održi pošteno tržišno natjecanje između subjekata.

 

Potpora poljoprivrednicima i ruralnim područjima 

Mjerama u okviru CRII-ja+ izravno će se podupirati poljoprivrednici i ruralna područja

Komisija predlaže veću fleksibilnost u upotrebi financijskih instrumenata. Poljoprivrednici i drugi korisnici programa ruralnog razvoja moći će se koristiti zajmovima ili jamstvima do iznosa od 200 000 eura po povoljnim uvjetima, kao što su vrlo niske kamatne stope ili povoljni rokovi plaćanja u okviru EPFRR-a. Obično se ti financijski instrumenti moraju povezati s ulaganjima, no u okviru ove nove mjere oni se mogu iskoristiti za pomoć poljoprivrednicima u očuvanju likvidnosti za financiranje troškova ili nadoknadu privremenih gubitaka.

Osim toga, sredstva za ruralni razvoj mogu se iskoristiti za ulaganje u zdravstvene ustanove i infrastrukturu manjih razmjera u ruralnim područjima, kao što je prilagodba domova zdravlja za liječenje sve većeg broja pacijenata ili uspostava mobilnih zdravstvenih ustanova za testiranje i pružanje usluga liječenja za poljoprivrednike i stanovnike ruralnih područja.

 

Mjere u okviru CRII-ja + za pomoć državama članicama u provedbi njihovih programa ruralnog razvoja

Države članice susreću se s praktičnim poteškoćama u ispunjavanju određenih zahtjeva u okviru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), stoga im Komisija nastoji pomoći nizom konkretnih mjera.

Prvo, državama članicama bit će dopušteno da novac koji nije iskorišten u okviru njihovih programa ruralnog razvoja preraspodijele, umjesto da ga vrate u proračun EU-a. Međutim, novac će se i dalje morati koristiti u okviru odgovarajućeg programa ruralnog razvoja.

Drugo, države članice također neće morati mijenjati sporazume o partnerstvu europskih strukturnih i investicijskih fondova sklopljene u proračunskom razdoblju 2014. – 2020. kako bi izmijenile svoje programe ruralnog razvoja, čime se ukida obveza država članica da provedu određene administrativne postupke.

Treće, države članice svake godine moraju Komisiji dostaviti svoja godišnja izvješća o provedbi programa ruralnog razvoja. U ovim iznimnim okolnostima Komisija odgađa rok za njihovo podnošenje (prvotno 30. lipnja) kako bi se nacionalnim tijelima dalo više vremena da ih izrade.

 

Mjere u okviru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) za potporu poljoprivredno-prehrambenom sektoru

Uz mjere u okviru CRII-ja + koje su izravno povezane s EPFRR-om, Komisija predlaže dodatnu fleksibilnost i pojednostavnjenje drugih instrumenata zajedničke poljoprivredne politike (ZPP).

Prvo, rok za podnošenje zahtjeva za plaćanje u okviru ZPP-a bit će produljen za mjesec dana, s 15. svibnja na 15. lipnja 2020., čime će se poljoprivrednicima dati više vremena za ispunjavanje zahtjeva za izravna plaćanja i za plaćanja u okviru ruralnog razvoja.

Drugo, kako bi se poboljšala likvidnost poljoprivrednika, Komisija će povećati predujmove izravnih plaćanja i plaćanja za ruralni razvoj. Stopa predujmova povisit će se s 50 % na 70 % za izravna plaćanja i sa 75 % na 85 % za plaćanja u okviru ruralnog razvoja. Poljoprivrednici će početi primati te predujmove 16. listopada 2020.

Konačno, Komisija će predložiti smanjenje broja fizičkih terenskih provjera i veću toleranciju u pogledu rokova. Time će se smanjiti administrativno opterećenje i izbjeći nepotrebna kašnjenja. Države članice obično moraju provoditi provjere kako bi se osiguralo ispunjavanje uvjeta prihvatljivosti. Međutim, s obzirom na trenutačne iznimne okolnosti, vrlo je važno da se fizički kontakt između poljoprivrednika i inspektora koji provode te provjere svede na najmanju moguću mjeru.

U tijeku su završni pravni koraci za donošenje tih mjera.

vrh stranice