27.11.2020.
Naime, unatoč značajnom popuštanju mjera za suzbijanje širenja pandemije Covid-19 u trećem tromjesečju 2020., Hrvatska je među svim državama članicama EU za koje su dostupni podaci zabilježila najvišu stopu pada BDP-a u u odnosu na godinu ranije, dok je i prema oporavku u odnosu na prethodno tromjesečje u donjem dijelu ljestvice.
Štoviše, u najnovijoj objavi DZS-a, stoji i kako je godišnji pad u drugom tromjesečju iznosio -15,5% (u odnosu na raniju objavu od -15,1%), dok je u prvom tromjesečju ostvaren rast u iznosu od 0,3% što znači da je prosječna stopa pada BDP-a u prvih devet mjeseci iznosila -8,4%. Imajući imaju u vidu nove mjere ograničavanja rada gospodarskih subjekata, pad u četvrtom tromjesečju će vrlo vjerojatno biti još izraženiji u odnosu na pad zabilježen u trećem tromjesečju te bi konačna brojka pada realnog BDP-a za 2020. mogla biti bliže 10%, kao što predviđa Europska komisija
Ono što ohrabruje i u ovim teškim vremenima je to da su određeni segmenti gospodarstva, poput sektora informacija i komunikacija, poljoprivrede, građevinarstva, ali i poslovanja nekretninama, i u ovom turbulentnom razdoblju zabilježili rast aktivnosti.
Kako bismo izbjegli potpuni kolaps, koji će se u konačnici reflektirati na cjelokupno društvo, uključujući i javni sektor, trebamo pronaći način da se poslovanje i u drugim dijelovima gospodarstva ipak održi. Potencijalne kompenzacijske mjere su samo privremenog karaktera, ali i stvaraju dodatnu rupu u javnim financijama, dok samo uz održavanje aktivnosti svih sektora gospodarstva možemo očekivati kakav-takav oporavak u 2021.