Hrvatski ICT sektor ostvaruje 21 milijardu kuna i zapošljava više od 22.000 ljudi

15.07.2015.

Do jeseni se pokreću dvije važne inicijative: izrada dokumenta koji će sadržavati službene stavove o temama bitnim za daljnji razvoj hrvatske ICT industrije i osnivanje zaklade za pomoć mladima koji se žele razvijati u smjeru prirodnih i tehničkih znanosti, s naglaskom na računarstvo i IT.

HUP- Udruga Informatičke i komunikacijske djelatnosti (HUP ICT) održala je susret članova Udruge s predstavnicima medija.
Hrvatski informatički i telekomunikacijski sektor dosegao je godišnji prihod od 21 milijardu kuna i trenutno zapošljava više od 22.000 ljudi, a trend otvaranja novih radnih mjesta poglavito je izražen u području razvoja softvera i računalnih usluga, koji raste po prosječnoj godišnjoj stopi od 10% u zadnjih sedam godina. Izvoz softvera i IT usluga narastao je, samo u posljednje dvije godine, za čak 45% i dosegao 1,87 milijardi kuna.

Prvo polugodište tekuće godine obilježio je nastavak rada na uspostavljanju i jačanju e-poslovanja putem inicijativa za ubrzanu primjenu e-računa u javnom i privatnom sektoru, okvira Digitalne ekonomije i definiranju Strategije e-Hrvatska 2020. Članovi HUP-ICT Udruge, koristeći poziciju socijalnog partnera, bili su uključeni u izradu i davanje preporuka oba dokumenta. Aktivno su se uključili i u donošenje Uredbe vezane uz Zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi. „Napredak je primjetan, no ne možemo biti zadovoljni tempom i dinamikom koja utječe na našu konkurentnost u odnosu na druge zemlje. Zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi je donesen gotovo prije godinu dana, ali ga se zbog sporosti donošenja pravilnika ne može implementirati. Zbog toga trpe projekti informatizacije i nema potrebne koordinacije, pogotovo u segmentu nabavke hardvera, softvera i usluga koje bi trebale biti u nadležnosti Centra dijeljenih usluga. Nadalje, registar za koordinaciju projekata izgradnje državne informacijske infrastrukture poznat širokoj javnosti kao PRODII je za sada tek formalno prikupljanje informacija o projektima, bez strateške koordinacije i upravljanja projektima od strane nadležnog Ministarstva. Podaci tog registra nisu javno dostupni, iako je Uredbom definirana i obveza njegove javne objave i ažurnost u prijavljivanju. Stoga smo danas svjedoci višestruke nabavke istih roba i usluga za potrebe države što je u suprotnosti sa spomenutim zakonima i uredbama.


Kao reprezentativna udruga i socijalni partner smatramo da nismo bili uključeni na primjeren način u izradu 'Strategije e-Hrvatska 2020.', čije donošenje držimo iznimno značajnom, posebno u kontekstu povlačenja sredstava iz relevantnih fondova EU. Za Hrvatsku državu i nas kao industriju ovo je jedan od ključnih dokumenata koji treba osigurati digitalizaciju i povećanje efikasnosti javne uprave, a samim tim i povećanje konkurentnosti privatnog sektora. Smatramo da prilikom izrade takvih dokumenata svakako treba uključiti predstavnike industrije kao ravnopravne partnere tijekom cijelog procesa izrade kako bi se zajednički uspostavila očekivana struktura i sam sadržaj.“ - istaknuo je u svom obraćanju predsjednik HUP-ICT Udruge, Adrian Ježina.

HUP-ICT drži da je pitanje donošenja strategije digitalnog rasta, odnosno, 'Strategija eHrvatska 2020', multiresorno pitanje, a ne sektorsko, i kao takvo zahtjeva horizontalnu koordinaciju nadležnih ministarstava, a prije svega, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture i Ministarstva uprave. To je obrazložio Hrvoje Sagrak, voditelj radne skupine za e-poslovanje i e-upravu: „Smatramo kako bi se upravo na takav način stavio naglasak na digitalnu ekonomiju i konkurentno gospodarstvo nasuprot servisima za građane, koji su u fokusu 'Strategije eHrvatska 2020'. Nismo do sada vidjeli dostatnu koordinaciju nadležnih tijela u donošenju važnih strategija za moderno, europsko hrvatsko društvo, temeljeno na znanju, koje bi trebale biti objedinjene u jednom krovnom dokumentu 'Digitalna Hrvatska'. Pozdravljamo stoga nedavnu Odluku Vlade RH o osnivanju Nacionalnog vijeća za digitalnu ekonomiju, koje bi navedenu prazninu trebalo popuniti“ - istaknuo je Sagrak, te nastavio: „Primjer je to ranog uključivanja struke, za razliku od postupka donošenja Strategije eHrvatska 2020, u čemu je HUP-ICT sudjelovao tek u završnoj fazi kad je dokument već bio strukturiran. Želeći doprinijeti kvaliteti Strategije, u granicama koje su gotovim nacrtom već bile postavljene, HUP-ICT je iznio više od 30 prijedloga od kojih je prihvaćeno nešto više od pola. Bitno je uspostaviti odgovarajuću organizacijsku strukturu koja će ojačati digitalizaciju poslovnih procesa i standardiziranu primjenu ICT-a u javnoj upravi kao što to imaju razvijene i napredne zemlje, u formi tzv. središnjeg, državnog CIO-a.- nastavio je Sagrak.

Članovi HUP-ICT-a bili su posebno aktivni na pripremi pilot projekta „e-računa za korisnike državne uprave“. „Definiranje ovog projekta je u tijeku, a isti možemo istaknuti kao vrijedan primjer dobre suradnje državnog i privatnog sektora. Nositelj projekta je Ministarstvo gospodarstva, a na istom sudjeluju i predstavnici Ministarstva financija odnosno Porezne uprave, FINA-e, APIS-a, Narodnih novina, kao i drugih nadležnih tijela, zajedno s predstavnicima HUP-ICT Udruge.“- zaključio je Sagrak.

„Jedan od većih izazova daljnjeg razvoja IT sektora u nadolazećim godinama predstavljaju novi IT profesionalci na tržištu rada. Prošle godine se, samo na internetskom portalu MojPosao, otvorilo više od 2.000 ICT radnih mjesta, dok iz sustava visokog obrazovanja na tržište rada godišnje izlazi 1.500 pojedinaca. Nažalost, hvalevrijedni napori u reformi sustava obrazovanja, prve rezultate za naš sektor će donijeti tek 2035. godine i neophodno je da se pripremi i počne provoditi nacionalna strategija razvoja digitalnih radnih mjesta.“, rekao je Hrvoje Balen, voditelj radne skupine za obrazovanje i zapošljavanje te dodao: „Usporedni pokazatelji i iskustva poslodavaca govore kako Hrvatska ima, ne samo problem nedostatka ljudi i udjela digitalnih radnih mjesta u broju zaposlenih, već i strukture kadra, a što se strukturno mora adresirati na razini visokog obrazovanja i obrazovanja odraslih.“

Na današnjem druženju s medijima, članovi HUP -ICT Udruge najavljene su i dvije važne inicijative čija realizacija se očekuje na jesen – izradu dokumenta koji će sadržavati službene stavove o temama bitnim za daljnji razvoj hrvatske ICT industrije i osnivanje zaklade za pomoć mladima koji se žele razvijati u smjeru prirodnih i tehničkih znanosti, s naglaskom na računarstvo i IT.

Željko Skorić, voditelj radne skupine za formiranje zaklade rekao je: „Namjera nam je da kroz stipendije, nagrade i financijske potpore potičemo izvrsnost, ali i da općenito potičemo interes za studiranjem prirodnih znanosti i IT-a. Na ovaj konkretan način želimo pridonijeti rješenju problema nedovoljnog broja IT stručnjaka u Hrvatskoj, što je potpuno u skladu sa Hrvatskim i Europskim smjernicama i strategijama. Plan nam je da zaklada počne djelovati tijekom 2016. godine, a trenutno smo u fazi određivanja kriterija dodjela potpora, financijskih i pravnih okvira Zaklade.

Ponosni smo što smo i u ovoj ranoj fazi osnivanja zaklade uspjeli pomoći učenicima da, uz našu financijsku podršku, sudjeluju na međunarodnom natjecanju informatičara u Orlandu, SAD, gdje su postigli izvanredne rezultate – juniori i seniori osvojili su prvo mjesto. Članice HUP ICT Udruge na ovaj način žele pokazati da su poslodavci društveno odgovorni i spremni vlastitim sredstvima pomoći u nužnoj transformaciji hrvatskog društva, nadamo se da će i država odgovarajućim zakonskim rješenjima, poput poreznih olakšica, poticati stvaranje ovakvih i sličnih zaklada kao što je to uobičajeno u svijetu.

„Sigurni smo da ćemo iznošenjem stavova ICT struke dati kvalitetne smjernice za digitalizaciju gospodarstva i društva u cjelini te podići svijesti o važnosti korištenja tehnologija u cilju povećanja konkurentnosti.“ - zaključio je današnju prezentaciju Adrian Ježina.

PREZENTACIJA 
vrh stranice
vrh stranice