GDPR - Nejednakost zakonom zajamčena

09.03.2018.

Kad je prije desetak godina u Europi, a onda i u našoj zemlji izbila prva plinska kriza, naši su se nositelji izvršne vlasti snašli tako da su plin ograničili, odnosno, isključili prvo poduzećima. Kad su naši poduzetnici iz prerađivačke industrije, a zbog kašnjenja u isporukama stranim dobavljačima, najavili svojim kupcima iz razvijenih zemalja da ćemo zbog obustave isporuke plina kasniti s isporukama ugovorenih proizvoda njihovi su se kupci našli u čudu. Najzanimljiviji je bio slučaj jednog velikog njemačkog koncerna koji je na ovu vijest iz Hrvatske zaključio: Sad mi je jasno zašto je Hrvatska u stanju u kakvom jest - pa vašoj su državi i vlasti najmanje bitni oni koji rade, proizvode, stvaraju novu vrijednost. Njima su bitniji oni koji glasaju za njih a ne oni koji će osigurati kruh onima koji glasaju. Taj apsurd naše situacije čini se da dolazi do izražaja i u primjeni europske direktive za zaštitu osobnih podataka (poznate pod nazivom GDPR).
Prema pisanju Poslovnog dnevnika u Nacrtu prijedloga zakona o primjeni opće uredbe o zaštiti podataka od primjene se izuzimaju sve razine državne vlasti, ali i državna poduzeća i organizacije iz javne sfere. Naime, kako se čini za prekršitelje Zakona iz javnog sektora nisu predviđene nikakve novčane sankcije već isključivo za privatni sektor (poduzeća, obrte, njihove direktore, odnosno vlasnike). Ako u konačnom tekstu zakona ostane i dalje kako se čita u Nacrtu onda se ne treba čuditi ako se pokrene još jedan postupak pri Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti. Ovako zakonom postavljen neravnopravan položaj nije niti pravno obranjiv, ali još važnijene može izdržati niti test zdrave logike. U svim onim slučajevima kad se u javnom sektoru ne predviđa novčana sankcija za prekršitelje ostaje otvoren prostor za snalaženje na naš domaći način. Zaštita osobnih podataka, kako je zamišljena u europskoj direktivi ne razlikuje prekršitelje privatnosti iz sfere javne vlasti u odnosu na one iz privatnog sektora. Zadržavanje predloženog rješenja u Nacrtu zakona samo će dalje produbiti jaz između dvije Hrvatske - realne i nerealne. Zato i razumijem glasove naših domaćih poduzetnika koji sve jasnije i glasnije upozoravaju na ove neizdržive udare na poduzetnike u različitim poljima: od porezne presije, pritiska lokalne vlasti kroz raznorazne neporezne namete, javnu administraciju koja živi u nekom paralelnom svijetu... Zato će ovakvih priča koju je s nama podijelio jedan sad već bivši domaći poduzetnik biti još: Ja sam prestao biti poduzetnik u Hrvatskoj. Imam samo jedan život i ne još puno godina koje ne želim profućkati na nepredvidive promjene uvjeta poslovanja. Više nemam pravo na grešku. Imam obaveze (financirati školovanje sina), a i prehranjivati sebe dok me ima. Ne smatram svojom obavezom hraniti konstantno i gomiletinu radno sposobnih penzionera, nabujale partibirokrate, državne firme, neviđen broj općina, županija i drugih teritorijalno administrativnih zaposlenika. Stoga, što je bilo bilo je u vezi poduzetništva. Što sam imao sam prodao, a kao roditelj sam uputio sina van na školovanje - da se ne vrati. I lako moguće da ću (ako uspijem prodati i zadnje što imam) i ja negdje drugdje... Primjer s GDPR-om je samo još jedna jasna potvrda da se Hrvatska mora hitno mijenjati. Ta promjena mora krenuti od važnog aksioma moderne države: država bez razvijenog gospodarstva ima poteškoća sa suverenitetom (a onda izvedeno i s identitetom). A nema razvijenog gospodarstva bez promjene odnosa prema poduzetnicima, prema onima koji zapošljavaju, stvaraju nove vrijednosti. Nema promjena niti ako se ne smanji normativni i porezni pritisak na poduzeća. Pretjerana normiranost daje smisao administraciji koja postaje troma i sama sebi smisao.

A ovako postavljena primjena GDPR-a koja izuzima od odgovornosti prekršitelje Zakona iz javnog sektora kao da je još samo jedan oblik punjenja proračuna od privatnih poduzetnika. A što se tiče budućnosti, ne treba biti pretjerano vidovit da zaključimo kako će se bez promjena odnosa prema poduzetnicima, bez bitne promjene u cijelom sustavu pri čemu će se na prvo mjesto staviti rad i zapošljavanje, sve više biti ovakvih primjera odlazaka pa i naših poduzetnika iz zemlje. Ova 2018. godina je upravo prijelomna za zaustavljanje ovih negativnih trendova i ubrzanje promjena. Bez promjena Hrvatska će nestati s karte (važnih) zemalja.
vrh stranice
vrh stranice