Europski zeleni plan: Komisija predlaže preobrazbu gospodarstva i društva da bi se ostvarili klimatski ciljevi

Sveobuhvatni i povezani prijedlozi

Na temelju današnjih će se prijedloga ubrzati smanjenje emisija stakleničkih plinova u desetljeću koje je pred nama. Oni obuhvaćaju: trgovanje emisijama u novim sektorima i stroži EU-ov sustav trgovanja emisijama, povećanje uporabe energije iz obnovljivih izvora, poboljšanje energetske učinkovitosti, brže uvođenje prijevoznih sredstava s niskim emisijama te potrebne infrastrukture i goriva, usklađivanje porezne politike s ciljevima europskog zelenog plana, sprečavanje istjecanja ugljika te alate za očuvanje i rast prirodnih ponora ugljika.

U okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) emisije ugljika naplaćuju se, a gornje granice emisija iz određenih gospodarskih sektora smanjuju se godinu za godinom. Tako su u proteklih 16 godina emisije iz proizvodnje električne energije i energetski intenzivnih industrija smanjene za 42,6 %. Komisija danas predlaže da se gornje granice svih emisija dodatno smanje, a godišnja stopa smanjenja emisija još poveća. Predlaže i postupno ukidanje besplatnih emisijskih jedinica u zračnom prometu i usklađivanje s Programom za neutralizaciju i smanjenje emisija ugljika za međunarodno zrakoplovstvo (CORSIA) te uključivanje emisija iz pomorskog prometa u ETS. Kako bi se kompenzirao izostanak smanjenja emisija iz cestovnog prometa iz zgrada, Komisija uvodi poseban novi sustav trgovanja emisijama u području distribucije goriva za cestovni promet i zgrade, a predlaže i povećanje Inovacijskog fonda i Fonda za modernizaciju.
Kako bi dopunile znatna sredstva koja se iz proračuna EU-a troše na klimu, države članice trebale bi sve prihode od trgovanja emisijama potrošiti na projekte povezane s klimom i energijom, a određen dio prihoda od novog sustava za cestovni promet i zgrade trebao bi se namijeniti ublažavanju mogućeg socijalnog učinka na ugrožena kućanstva, mikropoduzeća i sudionike u prometu.
U okviru Uredbe o raspodjeli tereta za svaku se državu članicu postavljaju ambiciozniji ciljevi smanjenja emisija iz zgrada, cestovnog i domaćeg pomorskog prometa, poljoprivrede, otpada i malih industrija. Budući da su polazišta i kapaciteti svake od njih različiti, ti se ciljevi temelje na BDP-u po stanovniku te se prilagođavaju ovisno o isplativosti.
Države članice zajednički su odgovorne i za uklanjanje ugljika iz atmosfere pa se Uredbom o korištenju zemljišta, šumarstvu i poljoprivredi propisuje opći cilj EU-a za uklanjanje 310 milijuna tona emisija CO₂ do 2030. putem prirodnih ponora. Postojat će i nacionalni ciljevi kako bi se države članice brinule za svoje ponore ugljika te ih proširile. EU bi do 2035. trebao nastojati postići klimatsku neutralnost u korištenju zemljišta, šumarstvu i poljoprivredi, što uključuje i emisije iz poljoprivrede koje ne sadrže CO₂ (nastale, primjerice, zbog gnojiva i stoke). Cilj je strategije EU-a za šume poboljšati kvalitetu, količinu i otpornost naših šuma. Njome se podupiru šumari i biogospodarstvo koje se temelji na šumama, održivo iskorištavanje drva i korištenje biomase te očuvanje bioraznolikosti i utvrđuje se plan za sadnju tri milijarde stabala u Europi do 2030.
Budući da proizvodnja i korištenje energije čine 75 % emisija EU-a, neophodno je ubrzati tranziciju na zeleniji energetski sustav. Direktivom o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora povećat će se cilj proizvodnje tih oblika energije na 40 % do 2030., kojem će doprinositi sve države članice. Predlažu se i posebni ciljevi za uporabu energije iz obnovljivih izvora u prometu, grijanju i hlađenju, zgradama te industriji. Kako bi se postigli klimatski i okolišni ciljevi, kriteriji održivosti za uporabu bioenergije postroženi su, a države članice moraju osmisliti programe potpore za bioenergiju u skladu s načelom kaskadnog korištenja drvne biomase.
Direktivom o energetskoj učinkovitosti utvrdit će se ambiciozniji obvezujući godišnji cilj smanjenja uporabe energije na razini EU-a kako bi se smanjila ukupna potrošnja energije, emisije i energetsko siromaštvo. Sadržavat će i smjernice za nacionalne doprinose, a obveze uštede energije za države članice praktički će se udvostručiti. Radi poticanja vala obnove, otvaranja novih radnih mjesta te smanjenja potrošnje i troškova za porezne obveznike obnavljat će se 3 % zgrada u javnom sektoru godišnje.
Bit će potrebno uvesti više mjera kako bi se dopunilo trgovanje emisijama s obzirom na njihov stalan porast u cestovnom prometu. Strože norme za emisije CO₂ iz automobila i kombija, kojima će se u odnosu na razine iz 2021. zahtijevati smanjenje emisija iz novih automobila za 55 % od 2030., odnosno 100 % od 2035., ubrzat će prelazak na mobilnost s nultom stopom emisija. Drugim riječima, svi novi automobili registrirani od 2035. nadalje bit će automobili s nultim emisijama. Kako bi se vozači u cijeloj Europi mogli pouzdati u mrežu za punjenje vozila, revidiranom uredbom o infrastrukturi za alternativna goriva zahtijevat će se od država članica da povećaju kapacitete za punjenje u skladu s prodajom automobila s nultim emisijama te da postave dovoljno stanica za punjenje i opskrbu na glavnim prometnim pravcima: stanice za punjenje električnom energijom svakih 60 km, a stanice za opskrbu vodikom svakih 150 km.
Goriva za zračni i pomorski promet znatno onečišćuju okoliš pa i za njih treba uvesti posebne mjere. Uredbom o infrastrukturi za alternativna goriva zahtijeva se da zrakoplovi i brodovi imaju pristup čistoj električnoj energiji u glavnim pomorskim i zračnim lukama. Inicijativa „ReFuelEU Aviation” obvezat će dobavljače goriva da u mlaznom gorivu u zračnim lukama EU-a bude sve veći udio održivih goriva, uključujući sintetička goriva s niskom razinom emisija ugljika (e-goriva). Isto tako, u okviru inicijative „FuelEU Maritime” postavit će se granica udjela stakleničkih plinova u energiji koju koriste brodovi koji pristaju u europskim lukama kako bi se potaknula uporaba održivih pomorskih goriva i tehnologija bez emisija ugljika.
Sustavom oporezivanja energetskih proizvoda moraju se uvesti odgovarajući poticaji da bi se zaštitilo i poboljšalo jedinstveno tržište te poticala zelena tranzicija. Revidiranom direktivom o oporezivanju energije predlaže se usklađivanje oporezivanja energenata s energetskom i klimatskom politikom EU-a, odnosno promicanje čistih tehnologija te uklanjanje zastarjelih oslobođenja od poreza i smanjenih stopa kojima se dosad poticala uporaba fosilnih goriva. Novim se pravilima nastoje smanjiti štetni učinci porezne konkurencije u području energije i tako državama članicama osigurati prihodi od zelenih poreza, koji manje ograničavaju rast od poreza na rad.
Konačno, na temelju novog mehanizma za prilagodbu ugljika na granicama plaćat će se naknada na ugljik pri uvozu određenih proizvoda kako ambiciozne klimatske politike u Europi ne bi uzrokovale „istjecanje ugljika”. Tako će smanjenje emisija u Europi doprinijeti smanjenju emisija u svijetu, a industrije s velikim emisijama neće se preseliti izvan Europe, nego će taj korak potaknuti industriju izvan EU-a i naše međunarodne partnere da pođu istim putem.

Svi su ti prijedlozi povezani i međusobno se nadopunjuju. Taj uravnotežen paket i prihodi koji se na temelju njega ostvaruju omogućit će pravednu, zelenu i konkurentnu Europu, podjelu odgovornosti među sektorima i državama članicama te dodatnu potporu ondje gdje je potrebna.

Socijalno pravedna tranzicija

Nema sumnje da koristi klimatske politike EU-a srednjoročno i dugoročno nadilaze troškove tranzicije, no, kratkoročno gledano, mogle bi dodatno opteretiti ugrožena kućanstva, mikropoduzeća i korisnike prijevoza. Stoga su politike u danas predstavljenom paketu osmišljene tako da se cijena borbe protiv klimatskih promjena i prilagodbe njima pravedno rasporedi.

Zbog instrumenata za određivanje cijene ugljika povećat će se prihodi, a oni se mogu usmjeriti u poticanje inovacija, gospodarski rast i čiste tehnologije. Predložen je novi socijalni fond za klimu, čijim će sredstvima države članice pomagati građanima da financiraju ulaganja u energetsku učinkovitost, nove sustave grijanja i hlađenja te čišću mobilnost. Financirao bi se iz proračuna EU-a, s proračunom u iznosu od 25 % očekivanih prihoda od trgovanja emisijama za zgrade i goriva za cestovni promet. Iz njega će se državama članicama osigurati 72,2 milijarde eura za razdoblje 2025. – 2032. nakon ciljane izmjene višegodišnjeg financijskog okvira. U skladu s prijedlogom da se iskoriste odgovarajuća sredstva država članica, mobilizirale bi se 144,4 milijarde eura za socijalno pravednu tranziciju.

Prednosti djelovanja odmah kako bi se zaštitili ljudi i planet jasne su: čišći zrak, hladniji i zeleniji gradovi, zdraviji građani, manja potrošnja energije i manji računi, europska radna mjesta, tehnologije i industrijske mogućnosti, više mjesta za prirodu i zdraviji planet, koji ćemo ostaviti budućim generacijama. Najveći je izazov zelene tranzicije učiniti koristi i prilike koje iz nje proizlaze dostupnima svima, i to što brže i što pravednije. No iskoristimo li političke alate dostupne na razini EU-a, možemo ostvariti brze promjene koje neće poremetiti naš način života.

Kontekst

Cilj je europskog zelenog plana, koji je Komisija predstavila 11. prosinca 2019., da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. Europskim propisom o klimi, koji stupa na snagu ovog mjeseca, u zakonodavstvo EU-a ugrađuje se obveza da Unija postigne klimatsku neutralnost i prijelazni cilj da se do 2030. neto emisije stakleničkih plinova smanje za najmanje 55 % u odnosu na 1990. EU se na to smanjenje obvezao u prosincu 2020. na zasjedanju stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime, kao doprinos postizanju ciljeva Pariškog sporazuma.

Zahvaljujući klimatskim i energetskim propisima emisije stakleničkih plinova u EU-u već su se smanjile za 24 % u odnosu na razinu iz 1990., a rast gospodarstva u tom je razdoblju unatoč padu emisija iznosio oko 60 %. Budući da su se ti propisi pokazali učinkovitima, ovaj paket temelji se na njima.

Prije predstavljanja svojih prijedloga Komisija je provela opsežne procjene učinka kako bi se znali troškovi zelene tranzicije i mogućnosti koje će ona donijeti. U rujnu 2020. provedena je sveobuhvatna procjena učinka na kojoj se temelji prijedlog Komisije da se cilj smanjenja neto emisija do 2030. povisi na barem 55 % u odnosu na razine iz 1990. Naime, pokazala je da je taj cilj i ostvariv i koristan. Zakonodavni prijedlozi koji se danas iznose temelje se na detaljnim procjenama učinka, a pritom se uzimaju u obzir svi dijelovi paketa.

Potpora za zelenu tranziciju osigurat će se i iz dugoročnog proračuna EU-a za sljedećih sedam godina. Čak 30 % programa u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. i instrumenta NextGenerationEU (2 bilijuna eura) posvećeno je podupiranju klimatske politike, kao i 37 % od 723,8 milijardi eura (u tekućim cijenama) iz Mehanizma za oporavak i otpornost, kojima će se financirati nacionalni programi oporavka država članica u okviru instrumenta NextGenerationEU.

Izjave članova Kolegija povjerenika:

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je: Gospodarstvo koje ovisi o fosilnim gorivima došlo je do svojih granica. Želimo da budući naraštaji naslijede zdrav planet i da imaju dobre poslove te da postignemo rast koji ne šteti prirodi. Europski zeleni plan naša je strategija rasta koja vodi prema gospodarstvu bez emisija ugljika. Europa je prvi kontinent koji je najavio klimatsku neutralnost do 2050., a sada smo i prvi napravili konkretan plan da to ostvarimo. Provodimo riječi u djelo – provodimo svoje klimatske politike uz pomoć inovacija, ulaganja i socijalnih mjera.

Frans Timmermans, izvršni potpredsjednik za europski zeleni plan, rekao je: Ovo je desetljeće ključno za borbu protiv klimatske krize i krize bioraznolikosti. Europska unija postavila je ambiciozne ciljeve, a danas predstavljamo plan za njihovo ostvarenje. Sve države članice i svi sektori morat će ustrajno raditi na postizanju zelene i zdrave budućnosti za sve, no naši će prijedlozi potaknuti potrebne promjene, omogućiti građanima da što prije iskuse koristi od klimatskih politika i osigurati potporu najugroženijim kućanstvima. Europska tranzicija bit će pravedna, zelena i konkurentna.

Povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni komentirao je: Koraci koje poduzimamo u borbi protiv klimatskih promjena moraju biti politički ambiciozni, globalno koordinirani i socijalno pravedni. Stoga ćemo ažurirati propise o oporezivanju energije, stare već dvadeset godina, kako bismo potaknuli upotrebu zelenijih goriva i smanjili štetnu konkurenciju u tom području. Osim toga, predlažemo i mehanizam za prilagodbu ugljika na granicama kako bi se cijena ugljika prilikom uvoza uskladila s cijenom ugljika u EU-u. Poštovat ćemo obveze u okviru WTO-a, a na ispunjenje naših klimatskih ambicija neće utjecati strana poduzeća čiji su ekološki zahtjevi blaži od naših. Poticat ćemo i stvaranje zelenijih normi izvan svojih granica. Vremena je malo – svake godine strašne posljedice klimatskih promjena sve su vidljivije. Stoga danas odlučno potvrđujemo da ćemo djelovati prije nego što bude prekasno.

Povjerenica za energetiku Kadri Simson izjavila je: Ciljeve zelenog plana možemo postići samo tako da preobrazimo svoj energetski sustav, iz kojeg dolazi većina emisija. Želimo li postići klimatsku neutralnost do 2050., moramo brzo i radikalno prijeći na obnovljive izvore energije i pritom se pobrinuti da spriječimo rasipanje energije. Danas donosimo ambicioznije ciljeve, rušimo prepreke i potičemo na što brže postizanje nulte neto stope emisija.

Povjerenica za promet Adina Vălean napomenula je: Tranzicija prometnog sektora na sustav otporan na promjene u budućnosti počivat će na tri inicijative – „ReFuelEU Aviation”, „FuelEU Maritime” i uredbi o infrastrukturi za alternativna goriva. Stvorit ćemo tržište za održiva alternativna goriva i niskougljične tehnologije te uspostaviti odgovarajuću infrastrukturu za uvođenje vozila i plovila s nultim emisijama. No ovo nije samo prilika za ekologizaciju mobilnosti i logistike, već je i prilika da EU postane vodeće tržište za najsuvremenije tehnologije.

Povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius izjavio je: Rješenje za velik dio problema koji nose klimatske promjene i kriza bioraznolikosti leži u šumama, a one su i ključne za postizanje klimatskih ciljeva EU-a do 2030. Iako šume u EU-u nisu dovoljno očuvane, uz prakse koje pogoduju bioraznolikosti i brigu za zdravlje i otpornost šumskih ekosustava to će se promijeniti. Stoga je strategija za šume prava prekretnica u načinu na koji štitimo i uzgajamo šume te upravljamo njima – za naš planet, za ljude i za gospodarstvo.

Povjerenik za poljoprivredu Janusz Wojciechowski rekao je: Šume su neophodne za borbu protiv klimatskih promjena. Osim toga, pružaju radna mjesta i na njima se temelji rast ruralnih područja, iz njih dolaze održive sirovine za razvoj biogospodarstva, a usluge ekosustava neprocjenjive su za naše društvo. Strategija za šume bavi se socijalnim, gospodarskim i okolišnim pitanjima te povećavanjem multifukncionalnosti naših šuma. Njome se ističe ključna uloga milijuna šumara koji se brinu za njih. Nova zajednička poljoprivredna politika prilika je da se njima i održivom razvoju naših šuma pruži ciljana potpora.

Više informacija

Komunikacija – Spremni za 55 %: ostvarivanje klimatskog cilja EU-a za 2030.

Ostvarivanje europskog zelenog plana (uključujući zakonodavne prijedloge)

Pitanja i odgovori – Sustav EU-a za trgovanje emisijama

Pitanja i odgovori – Uredbe o raspodjeli tereta te korištenju zemljišta, šumarstvu i poljoprivredi

Pitanja i odgovori – Priprema naših energetskih sustava za ostvarenje klimatskih ciljeva

Pitanja i odgovori – Mehanizam za prilagodbu ugljika na granicama

Pitanja i odgovori – Revizija direktive o oporezivanju energije

Pitanja i odgovori – Održiva prometna infrastruktura i goriva

Informativni članak – Struktura paketa

Informativni članak – Socijalno pravedna tranzicija

Informativni članak – Priroda i šume