Dodatne informacije o VFO-paketu vrijednom 1,8 bilijuna eura

Neke od ključnih značajki dogovora:

• povećanje prioritetnih programa u iznosu od 15 milijardi eura u usporedbi s dogovorom od 21. srpnja na razini Europskog vijeća kako bi se osiguralo da proračun EU-a i dalje ima ključnu ulogu u potpori oporavku i da korisnici sredstava EU-a dobiju dostatna sredstva za nastavak rada u ovim vrlo teškim vremenima
• dodatna sredstva u iznosu od 15 milijardi eura dodjeljuju se nizu prioritetnih područja:
• Obzor Europa: 4 milijarde eura (do 79,9 milijardi eura u cijenama iz 2018.)
• Erasmus+: 2,2 milijarde eura (do 23,4 milijarde eura u cijenama iz 2018.)
• EU4Health: 3,4 milijarde eura (do 5,07 milijardi eura u cijenama iz 2018.)
• Fond za integrirano upravljanje granicama: 1 milijarda eura (do 6,5 milijardi eura u cijenama iz 2018.)
• Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex): 0,5 milijardi eura (do 5,6 milijardi eura u cijenama iz 2018.)
• prava i vrijednosti: 0,8 milijardi eura (do 1,6 milijardi eura u cijenama iz 2018.)
• Kreativna Europa: 0,6 milijardi eura (do 2,2 milijarde eura u cijenama iz 2018.)
• Fond InvestEU: 1 milijarda eura (do 3,8 milijardi eura u cijenama iz 2018.)
• Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI): 1 milijarda eura (do 71,8 milijardi eura u cijenama iz 2018.)
• humanitarna pomoć: 0,5 milijardi eura (do 10,26 milijardi eura u cijenama iz 2018.)
• povećani mehanizmi fleksibilnosti kojima se jamči da će proračun EU-a biti sposoban odgovoriti na nepredviđene potrebe i tako biti prilagođen ne samo današnjoj stvarnosti, nego i nesigurnoj budućnosti
• jasna obveza da će se 30 % proračuna EU-a, i u okviru VFO-a i u okviru instrumenta Next Generation EU, utrošiti na borbu protiv klimatskih promjena, što je najveći udio u dosad najvećem europskom proračunu u paketu je posebna pozornost također posvećena zaštiti biološke raznolikosti i pitanjima povezanima s rodnom ravnopravnošću
• poboljšani mehanizmi za proračunsku zaštitu kako bi se osiguralo da svaki euro završi ondje gdje je potreban. To uključuje mehanizam uvjetovanosti i novi alat za prikupljanje transparentnih i usporedivih informacija o krajnjim korisnicima sredstava EU-a
• detaljan plan za nova vlastita sredstva kako bi se pridonijelo otplati kredita. U okviru tog plana Komisija se obvezala da će do lipnja 2021. iznijeti prijedloge o mehanizmu za graničnu prilagodbu emisija ugljika, o digitalnoj pristojbi i o vlastitim sredstvima na temelju sustava trgovanja emisijama. Komisija će predložiti i dodatna nova vlastita sredstva, koja bi mogla uključivati porez na financijske transakcije i financijski doprinos povezan s korporativnim sektorom ili novu zajedničku osnovicu poreza na dobit.

S obzirom na te elemente, sljedeći dugoročni proračun i instrument za oporavak NextGenerationEU moći će nakon pandemije bolesti COVID-19 pomoći izgraditi zeleniju, digitalniju i otporniju Europu koja će biti bolje prilagođena trenutačnim i budućim izazovima.

Dodatnih 15 milijardi eura – izvori financiranja

Kako je prethodno navedeno, tim sredstvima ojačat će se niz ključnih proračunskih programa

koji će se financirati:

• iz namjenskog mehanizma utvrđenog u Uredbi o VFO-u u fiksnom iznosu od 11 milijardi eura za razdoblje 2022. – 2027., s godišnjim iznosima od 1,5 do 2 milijarde eura za razdoblje 2022. – 2026. i preostalim iznosom do ukupno 11 milijardi eura za 2027. Točan godišnji iznos ovisit će o novčanim kaznama za kršenje pravila tržišnog natjecanja predviđenima u proračunu za prethodnu godinu, dok ukupan iznos od 11 milijardi EUR ostaje nepromijenjen. To znači da je veza između novčanih kazni za kršenje pravila tržišnog natjecanja i namjenskog mehanizma indikativna jer se stvarnim novčanim kaznama i dalje smanjuju doprinosi država članica u godini u kojoj su predviđene u proračunu. Ne postoji izravna veza između iznosa stvarnih kazni za kršenje pravila tržišnog natjecanja naplaćenih u određenoj godini i doprinosa država članica namjenskom mehanizmu
• 2,5 milijarde eura iz razlika do gornjih granica VFO-a
• dogovoreno je i da će se u okviru programa Obzor Europa na raspolaganje za Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI) staviti sredstva u iznosu do 0,5 milijardi eura iz opozvanih sredstava i sredstava vraćenih iz Instrumenta za ulaganja u afričke, karipske i pacifičke zemlje (AKP) u iznosu od 1 milijarde eura.

Mehanizmi fleksibilnosti

U proračunu će se povećati mehanizmi fleksibilnosti kako bi imao kapacitet za odgovor na nepredviđene potrebe. Zbog toga bi trebao biti prilagođen ne samo današnjoj stvarnosti, nego i nesigurnoj budućnosti. Ti mehanizmi uključuju niz instrumenata koji se temelje na strukturi koju je Europsko vijeće dogovorilo 21. srpnja 2020.:

• Europski fond za prilagodbu globalizaciji: s najvećim godišnjim iznosom od 0,186 milijardi eura u okviru tog fonda osigurat će se potpora za ponovno uključivanje na tržište rada osoba koje su izgubile posao zbog neočekivanih velikih uzroka restrukturiranja kao što je financijska ili gospodarska kriza
• Pričuva za solidarnost i pomoć u nuždi: s najvećim godišnjim iznosom od 1,2 milijarde eura u okviru te pričuve omogućuje se brza financijska potpora EU-a u slučaju potrebe (npr. krizna situacija nakon katastrofa velikih razmjera). Osim toga, 35 % tog instrumenta zadržat će se za njegovu vanjsku komponentu, među ostalim i zbog sve većih humanitarnih potreba
• Pričuva za prilagodbu Brexitu: s ukupnim iznosom od 5 milijardi eura, cilj tog instrumenta je suzbijanje negativnih posljedica u najteže pogođenim državama članicama i sektorima
• Jedinstveni instrument za razliku do gornje granice kako bi se omogućilo učinkovito upravljanje razlikama u okviru VFO-a
• Instrument fleksibilnosti: s proračunom od 0,915 milijardi eura godišnje, povećanim s obzirom na srpanjski dogovor u Europskom vijeću

Sigurnosni mehanizmi proračuna EU-a koji osiguravaju da se sredstava troše  pravilno

Proračun EU-a već ima stabilan sustav koji jamči ne samo da se proračun EU-a troši u skladu s pravilima, nego i da svaki projekt koji se financira iz proračuna EU-a stvara dodanu vrijednost. Komisija će se na taj sustav oslanjati i ubuduće.

Osim toga, sporazumom se predviđaju dva dodatna elementa koja će se uključiti u paket instrumenata EU-a za zaštitu proračuna:

• mehanizam uvjetovanosti, kako bi se prvi put osigurala zaštita, pa i preventivna, financijskih sredstava EU-a od općih nedostataka u području vladavine prava. S druge strane, taj mehanizam neće negativno utjecati na krajnje korisnike Unijinih sredstava u predmetnoj državi članici
• integrirani i interoperabilni sustav informiranja i praćenja, koji uključuje novi alat za prikupljanje transparentnih i usporedivih informacija o krajnjim korisnicima sredstava EU-a. U okviru tog sustava osigurale bi se učinkovite provjere sukoba interesa, nepravilnosti, pitanja dvostrukog financiranja i nezakonite zlouporabe sredstava.

Naposljetku, Komisija će nastaviti surađivati s Europskim uredom za borbu protiv prijevara (OLAF) i Uredom europskog javnog tužitelja (EPPO), koji će i dalje izvršavati svoje nadzorne i istražne ovlasti u odnosu na proračun EU-a.

Plan za uvođenje novih vlastitih sredstava

Kako je predloženo u svibnju 2020. i potvrđeno dogovorom Unijinih čelnika 21. srpnja 2020., Unija će oporavak financirati raspodjelom novca koji će na tržištima pozajmljivati po uvjetima povoljnijima od onih koje bi mogle dobiti mnoge države članice.

Kako bi se pridonijelo otplati kredita, uvest će se nova vlastita sredstva kao dopuna doprinosima država članica proračunu EU-a. Plan dogovoren 10. studenoga 2020. sadržava jasne obveze u pogledu vrste tih novih vlastitih sredstava te vremenski okvir za njihov prijedlog i uvođenje:

• Komisija se obvezala da će do lipnja 2021. iznijeti prijedloge o mehanizmu za graničnu prilagodbu emisija ugljika i o digitalnoj pristojbi kao novim vlastitim sredstvima, s ciljem njihova uvođenja najkasnije do 1. siječnja 2023.
• Komisija će u proljeće 2021. preispitati i sustav EU-a za trgovanje emisijama, uključujući njegovo moguće proširenje na sektor zrakoplovstva i pomorski sektor. Do lipnja 2021. predložit će vlastita sredstva koja se temelje na sustavu trgovanja emisijama.
• Osim toga, Komisija će predložiti dodatna nova vlastita sredstva, koja bi mogla uključivati porez na financijske transakcije (uzimajući u obzir razvoj situacije u radu na pojačanoj suradnji koji je u tijeku) i financijski doprinos povezan s korporativnim sektorom ili novu zajedničku osnovicu poreza na dobit. Komisija će raditi na izradi relevantnih prijedloga do lipnja 2024.

Revizija na sredini programskog razdoblja kao za proračun EU-a za razdoblje 2014. – 2020.

Proračun EU-a za razdoblje 2021. – 2027. priprema se u izvanrednim okolnostima, a namjera je pomoći Europi da nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19 postane zelenija, digitalnija i otpornija. Ova kriza, kao i druge krize u prošlosti, pokazala je da je Europi potreban proračun zahvaljujući kojem može brzo reagirati na nepredviđene okolnosti i pridonijeti pružanju europskog odgovora u teškim vremenima.

Imajući to na umu, u skladu s dogovorom od 10. studenoga Komisija se u izjavi obvezala da će do 1. siječnja 2024. predstaviti reviziju dugoročnog proračuna i, prema potrebi, prijedlog za njegovu izmjenu. To će Uniji omogućiti prilagodbu proračuna kako bi mogla bolje odgovoriti na nove izazove koji se mogu pojaviti do kraja 2023.

Sljedeći koraci

Uredbu o VFO-u i međuinstitucijski dogovor, koji su potvrđeni 10. studenoga, sada moraju službeno donijeti Europski parlament i Vijeće u skladu sa svojim ulogama i postupcima.

Istodobno se mora nastaviti rad na konačnom donošenju svih ostalih elemenata paketa, uključujući sektorsko zakonodavstvo i Odluku o vlastitim sredstvima.

Odluku o vlastitim sredstvima, kojom će se Komisiji omogućiti pozajmljivanje, moraju ratificirati i sve države članice u skladu sa svojim ustavnim odredbama. Europski parlament već je na plenarnoj sjednici u rujnu dao pozitivno mišljenje o tom zakonodavnom aktu. Sljedeći je korak donošenje u Vijeću. 

Istodobno se moraju održati pregovori o godišnjem proračunu za 2021. Razdoblje mirenja od 21 dana, tijekom kojeg bi Europski parlament i Vijeće trebali postići dogovor, traje od 17. studenoga do 7. prosinca.

Komisija je i dalje u potpunosti spremna pratiti taj postupak. Očekujemo da će Europski parlament, Vijeće i nacionalni parlamenti uložiti svaki napor kako bi osigurali brzo zaključenje postupka. Brzo ostvarenje rezultata dugujemo svojim građanima, posebno u vrijeme ovakve krize bez presedana.

Više informacija dostupno je na poveznici:

Internetske stranice o VFO-u