Kao namete koji u najvećoj mjeri opterećuju njihovo poslovanje članice HUP-a navode (prema visini opterećenja): 1. Naknadu za uređenje voda 2. Članarinu turističkim zajednicama, 3. Članarinu Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), 4. Spomeničku rentu, 5. Naknadu za općekorisnu funkciju šuma, 6. Godišnju naknadu za uporabu javnih cesta, 7. Komunalnu naknadu, 8. RTV pristojbu u segmentu prijevoza, 9. Naknadu za ostvarenje prava služnosti i građenja, 10. Naknadu za neispunjenje kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom „Hrvatska udruga poslodavaca kao socijalni partner Vlade kao i sindikati, aktivno sudjeluje u procesu pripreme zakonodavnih i drugih akata. U tom smislu, sukladno najavi Vlade o namjeri smanjivanja neporeznih nameta, želimo dati svoj doprinos optimizaciji i uređivanju neporeznih davanja s ciljem da se tvrtke rasterete s njima povezanih, prilično velikih financijskih troškova HUP nije protiv neporeznih davanja, ali od Vlade i relevantnih institucija tražimo da se ona hitno evaluiraju, urede i svedu na prihvatljivije razine troškova. Od nejasnog nameta još je gora netransparentna ili neodgovorna potrošnja prikupljenih sredstava. Hrvatsko gospodarstvo nikada neće biti konkurentno sve dok iz svog primarnog poslovanja mora izdvajati značajne iznose za naknade i namete koji se neučinkovito i neracionalno troše.“ – izjavila je tom prilikom Gordana Deranja, predsjednica HUP-a. Na konferenciji za medije sudjelovali su i predstavnici ljekarničke udruge, ljekarničke komore i odvjetničke komore, a vezano uz 3. po redu navedenu naknadu (članarina Hrvatskoj gospodarskoj komori) prema kojem su od 2016. godine, bez pravovremene informacije, članarinu HGK-u obvezni plaćati ljekarne, odvjetnička društva, revizorska društva, veterinarske klinike, autoškole, učilišta i sl. bez obzira što navedeni plaćaju članarinu sektorskim komorama. U nastavku su njihove izjave na navedenu problematiku: Ivan Gregov (član Izvršnog odbora HUP-Udruge ljekarnika): „Nije logično naše prisustvo u HGK, naša matična komora je Hrvatska ljekarnička komora koja brani naše interese stoga ne vidimo svrhu same HGK, a zapravo je u cijeloj priči najnevjerojatnije što su odlukom na temeljem istih pravnih okvira donijeli potpuni preokret. Naime dopis iz 2012. kojeg smo dobili od HGK potvrđuje da nismo dužni plaćati tu naknadu. Bez najave i pisma, bez računa dobili smo trošak od HGK na poreznim karticama. Stvara se nesigurnost u sistemu u kojem netko može odlučiti da nam nametne uslugu, za koju nismo obaviješteni i ne znamo što uslugom dobivamo. Prvo je važno reći da obavljamo zdravstvenu, a ne gospodarsku djelatnost, te s druge strane uz sve probleme u zdravstvu i uz sve druge namete koje ima ljekarništvo njegova egzistencija s ovim dodatno dolazi u pitanje.“ Tihana Govorčinović (tajnica Hrvatska ljekarničke komore): „Zakon koji propisuje tko je dužan plaćati HGK članarinu je iz 1991. godine i nije se do danas promijenio. Eksplicitno je navedeno u Zakonu da ljekarničke usluge nisu dužne plaćati naknadu komorama jer obavljaju zdravstvene, a ne gospodarske djelatnosti i u sklopu su javne zdravstvene službe. Sama HGK je u dopisu eksplicitno potvrdila istu stvar kad smo ih pitali o obavezi plaćanja članarine. Apsurdno je da se netko sjetio prije koji dan teretiti porezne kartice za nešto što se dogodilo prije tri mjeseca i bez temelja u Zakonima. Članarinu po novom trebaju plaćati samo privatne zdravstvene ustanove, a javne tj. državne zdravstvene ustanove nisu obveznici što je apsurdno.“ Robert Travaš (predsjednik Hrvatske odvjetničke komore): „Položaj odvjetništva je drugačiji od svih. HGK je počela naplaćivati tu članarinu i odvjetničkim društvima koji su upisani kao d.o.o. u sudske registre. Ovdje se zanemaruju osnovne činjenice – odvjetništvo je regulirano kao neovisna i samostalna služba pružanja pravne pomoći po članku 27. Ustava i obavezni su plaćati članarinu Odvjetničkoj komori, koja im uzima licencu, daje licencu te čini osnovu te neovisnosti. Odvjetništvo samo po sebi nije gospodarska djelatnost već mu je smisao i cilj pružanje pravne pomoći i pravosudnih usluga. Iako se odvjetnici mogu udružiti u d.o.o. oni nisu gospodarski subjekti, zastupa vas uvijek odvjetnik, a ne samo društvo. U Zakonu o HGK nema spomena odvjetništva i nije potrebno plaćati im članarinu s obzirom na to da Hrvatska odvjetnička komora već pokriva sve usluge koje su im potrebne te smatramo takav namet nakaradnim.“ Hrvatska udruga poslodavaca na konkretnim je primjerima pokazala kako neporezni nametni ukupno predstavljaju itekako značajan trošak za poslovanje, a za svaki od navedenih nameta koji su na listi onih koji predstavljaju najveći trošak dala je i prijedlog poslodavaca za njihovu korekciju – način ubiranja, visinu troška ili način korištenja. Hrvatska udruga poslodavaca izradila je i popis 11 nameta za koje smatra da dodatno nepotrebno i neopravdano opterećuju gospodarske subjekte iako financijski iznosi tih naknada nisu u istoj kategoriji s naknadama koje najviše opterećuju poslovanje tvrtki: 1) Naknada za izdavanje dozvola za međužupanijsku liniju (opći prihod državnog proračuna 92.100,00kn u 2014. godini) . 2) Naknada za izdavanje dozvola za županijsku liniju (prihod županijskih proračuna 350.000,00kn u 2014. godini) . 3) Naknada za izdavanje dozvole domaćem ili stranom prijevozniku za obavljanje linijskog prijevoza na bilateralnoj ili tranzitnoj međunarodnoj liniji (opći prihod državnog proračuna 185.000,00kn u 2014. godini) 4) Naknada za usklađivanje novih i izmijenjenih voznih redova za međužupanijske i međunarodne linije (prihod HGK 1.967.400,00kn u 2014. godini) 5) Naknada za usklađivanje novih i izmijenjenih voznih redova za županijske linije (prihod HGK, županijske komore, 1.797.000,00kn u 2014. godini) 6) Naknada za provjeru potpunosti dokumentacije u postupku izmjene rješenja o registraciji sredstava za zaštitu bilje (prihodi se dijele: 60% Hrvatskom centru za poljoprivredu i selo, 20% Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada, 20% Ministarstvu poljoprivrede – 8.800,00kn u 2014. godini). 7) Naknada za ovlaštenje pravnih osoba za ispunjavanje propisanih uvjeta za proizvodnju predmeta opće uporabe (opći prihod državnog proračuna 27.820,00kn u 2014. godini) 8) Naknada za troškove ispisa rezultata i slanje poštom (prihod Hrvatske poljoprivredne agencije 808.938,94, od čega poduzetnici 116.449,02, u 2014. godini) 9) Naknada za razne potvrde i identifikacijske dokumente (prihod Hrvatske poljoprivredne agencije 548.879,75.kn, od čega poduzetnici 109.683,84, u 2014. godini). 10) Naknada za evidencijske naljepnice za označavanje i održavanje vatrogasnih aparata (opći prihod državnog proračuna 3.064.321,00kn u 2014. godini) 11) Naknade za ispitivanje sredstava za gašenje požara, servisiranje vatrogasnih aparata, ispitivanje sustava za gašenje požara, ispitivanje vatrogasne odjeće i obuće, ispitivanje vatrogasnih vozila (opći prihod državnog proračuna 256.344,19kn u 2014. godini) Preuzmite dokumente: Ne_porezni nameti_ lista.ppt HUP - Prijedlozi smanjenja neporeznih nameta 2016