09.06.2021.
Parlament je jučer (8.6. 2021.) s 515 glasova za, 90
protiv i 86 suzdržanih usvojio rezoluciju „Strategija EU-a za bioraznolikost
do 2030.: vraćanje prirode u naše živote” kojom se nastoji riješiti tekuća
kriza bioraznolikosti u Europi i svijetu.
Ukratko:
- 30 % kopnenih i
morskih područja Unije mora biti zaštićeno
- Obvezujući
ciljevi za urbanu bioraznolikost, npr. za zelene krovove na novim zgradama
- Potrebno
je hitno djelovanje za zaustavljanje smanjenja populacija pčela i drugih
oprašivača
Prema procjenama Međuvladine znanstveno-političke platforme za
bioraznolikost i usluge ekosustava (IPBES), priroda
u svijetu propada neviđenom brzinom te milijunu od procijenjenih osam milijuna
vrsta prijeti izumiranje. Zastupnici stoga pozdravljaju namjeru Strategije
EU-a za bioraznolikost da do 2050. globalni ekosustavi budu obnovljeni,
otporni i prikladno zaštićeni. Za ostvarenje te namjere traže europski propis o
bioraznolikosti sličan europskom propisu o klimi.
Zastupnici su izrazili žaljenje što Unija nije postigla ciljeve
u području bioraznolikosti za 2020. te kažu da nova strategija mora adekvatno
obuhvatiti svih pet uzročnika promjena u prirodi: promjene u korištenju tla i
mora, izravno iskorištavanje organizama, klimatske promjene, onečišćenje i
invazivne strane vrste. Ističu da za zaštitu bioraznolikosti u Europi treba
mobilizirati 20 milijardi eura godišnje.
Zatražili su i da se na konferenciji UN-a u listopadu 2021. donese sporazum
sličan Pariškom sporazumu kojim bi se utvrdili globalni prioriteti u području
bioraznolikosti za 2030. i nakon toga.
30 % kopnenih i morskih područja Unije mora biti zaštićeno
Iako Unija ima najveću mrežu zaštićenih područja na svijetu,
zastupnici smatraju da treba donijeti plan EU-a za obnovu prirode. Ponovili su
svoj zahtjev da se do 2030. zaštiti najmanje 30 % kopnenih
i morskih područja EU-a te istaknuli da se najmanje trećina tih područja,
uključujući sve preostale prašume i stare šume, treba još strože štititi. U
nacionalnim ciljevima treba u obzir uzeti razlike u veličini i udjelu prirodnih
područja.
Zaštita divlje flore i faune
Zastupnici smatraju da ne smije biti nazadovanja u trendovima
očuvanja te da do 2030. treba postići „povoljno stanje očuvanosti” svih zaštićenih vrsta i staništa. Uz to, za 30 % vrsta i
staništa koji trenutačno nemaju povoljno stanje, treba postići ili povoljno
stanje ili snažan pozitivan trend prema poboljšanju. Parlament smatra da Unija
mora predvoditi nastojanja za zaustavljanje komercijalne trgovine ugroženim
vrstama i njihovim dijelovima.
Bioraznolikost u urbanim područjima
Parlament podržava osnivanje platforme EU-a za urbanu
ekologizaciju i uvođenje obvezujućih ciljeva za bioraznolikost u urbanim
područjima, poput minimalnog udjela zelenih krovova na novim zgradama i zabrane
upotrebe kemijskih pesticida.
Pčele i drugi oprašivači
Zastupnici se protive ponovnom odobrenju upotrebe glifosata nakon
31. prosinca 2022. Ponovili su svoj zahtjev da se inicijativa EU-a za oprašivače hitno
revidira kako bi se u nju uključio ambiciozan okvir za praćenje oprašivača u
cijeloj Uniji s jasnim pokazateljima i ciljevima za zaustavljanje smanjenja
populacija oprašivača, koji su ključni za okoliš i sigurnost hrane. Kako bi se
smanjila uporaba pesticida, zastupnici ističu da bi poljoprivrednici trebali
primjenjivati rješenja zaštite uroda koja su sigurna za okoliš,.
Izvjestitelj César Luena (S&D, Španjolska) je izjavio: „Danas
zahtijevamo europski propis o bioraznolikosti sličan europskom propisu o klimi, kojim bi se utvrdili okvir za
zaštitu bioraznolikosti do 2050. i obvezujući ciljevi za 2030. Zadovoljan sam
što smo usvojili glavne ciljeve prijedloga Komisije i podržali izradu plana
EU-a za obnovu prirode kako bi se obnovilo najmanje 30 % kopnenih i morskih
područja Unije. Izražena je i velika potpora za donošenje propisa o zaštiti i
održivoj upotrebi tla te plana za zajedničko rješavanje klimatske krize i krize
bioraznolikosti.”
Usvojeni tekst bit će dostupan na poveznici:
https://www.europarl.europa.eu/plenary/en/texts-adopted.html