Aktualno

Sažetak dnevnih novosti iz Europske komisije.

Danas na snagu stupa Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Bosnom i Hercegovinom

01.06.2015.

Danas na snagu stupa Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između EU-a i Bosne i Hercegovine. Sporazumom se uspostavlja tijesno partnerstvo između EU-a i BiH te se produbljuju političke, gospodarske i trgovinske veze između dviju strana. Odsada će Sporazum biti glavni okvir za odnose između EU-a i BiH te će tako dodatno pripremiti tu zemlju za buduće članstvo u EU-u. „Današnje potpuno stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju važna je točka u razvoju odnosa između BiH i EU-a. Njime započinje novo poglavlje. Sada nam trebaju politička jasnoća, odlučno djelovanje i konkretni, koordinirani napori institucija na svim razinama kako bismo razvili i proveli program reformi“, izjavila je visoka predstavnica i potpredsjednica Federica Mogherini. „SSP donosi i nove odgovornosti koje proizlaze iz njegove primjene te na kojima se moraju temeljiti rezultati državnih tijela Bosne i Hercegovine. Komisija će učiniti sve što je u njezinoj moći kako bi nadležnima pomogla u provedbi neophodnog programa reformi“, izjavio je Johannes Hahn, povjerenik za europsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju. Priopćenje za medije dostupno je ovdje.

Povjerenica Thyssen komentirala Eurostatovo izvješće o kvaliteti života

01.06.2015.

U službenim statističkim podacima gospodarski i društveni trendovi obično se opisuju pomoću pokazatelja kao što je BDP. Danas je, međutim, široko prihvaćeno mišljenje da BDP sam po sebi nije dovoljan da pokaže koliko dobro ili loše ljudi žive. Kvaliteta života širi je koncept koji obuhvaća niz čimbenika koji su ljudima bitni u životu te njihovu subjektivnu ocjenu tih čimbenika. U novoj Eurostatovoj publikaciji „Kvaliteta života u Europi: činjenice i stajališta“ iznose se različiti vidovi osobnog blagostanja jer se prvi put spajaju objektivni pokazatelji i subjektivne procjene životnih situacija u državama članicama EU-a. Povodom predstavljanja publikacije povjerenica Thyssen izjavila je: „Novim statističkim podacima o materijalnim životnim uvjetima, zaposlenosti, obrazovanju, zdravlju, slobodnom vremenu, sigurnosti, pravima, okolišu i zadovoljstvu životom dopunit će se klasični gospodarski pokazatelji, npr. BDP, kako bi se preciznije izmjerio socijalni napredak u društvu. Građanima je njihova kvaliteta života bitna, pa je jasna prednost dopunjavanja podataka o BDP-u statističkim podacima koji mogu ponuditi jasniju sliku o tome što je ljudima bitno u svakodnevnom životu. Vjerujem da nam ovaj sveobuhvatan skup novih podataka može olakšati donošenje bolje prilagođenih politika kojima će se povećati ukupno zadovoljstvo životom u Europljana.“ Eurostatovo priopćenje za medije dostupno je ovdje, a izjava povjerenice Thyssen ovdje.

Povodom Svjetskog dana nepušenja u nedjelju 31. svibnja Komisija objavila istraživanje Eurobarometra o stavovima Europljana prema pušenju

29.05.2015.

Istraživanjem se otkriva trend smanjenja pušenja diljem Europe. Sveukupno smanjenje u odnosu na 2012. iznosi dva postotna boda (26 posto u usporedbi s 28 posto). Dobna skupina u kojoj je zabilježeno najveće smanjenje (četiri postotna boda) jesu mladi u dobi od 15 godina do 24 godine (25 posto u usporedbi s 29 posto). Još uvijek postoje znatne razlike u konzumaciji duhana, pa je tako najniža stopa zabilježena u Švedskoj (11 posto) i Finskoj (19 posto), a najviša u Grčkoj (38 posto) i Bugarskoj (35 posto). Kada je riječ o pokušaju prestanka pušenja, većina je pušača pokušala prestati (59 posto), a od toga je 19 posto pokušalo u zadnjih 12 mjeseci. E-cigarete dosad je probalo 12 posto Europljana, dok je 2012. taj postotak iznosio 7 posto. 67 posto ispitanika izjavilo je da su ih probali kako bi smanjili pušenje ili prestali pušiti. No samo 14 posto korisnika e-cigareta uspjelo je prestati pušiti, što upućuje na zaključak da nije riječ o osobito učinkovitom alatu za prestanak pušenja. Vytenis Andriukaitis, europski povjerenik za zdravlje i sigurnost hrane, istaknuo je da u prosjeku Europljani i dalje počinju pušiti sa 17,6 godina. „Brojke pokazuju da borba protiv pušenja nije dobivena, osobito ne među mladima. Neprihvatljivo je da pušenje i dalje privlači Europljane u tinejdžerskoj dobi. Glavni cilj Direktive o duhanskim proizvodima jest osigurati da ti opasni proizvodi ne budu neopravdano privlačni za mlade. Zato se njome zabranjuju arome kojima se prikriva oštar okus duhana, pakiranja tankih cigareta i pakiranja s manje od 20 cigareta te uvodi obveza da slikovna i tekstualna zdravstvena upozorenja pokrivaju 65 posto pakiranja“, izjavio je povjerenik. Objavljeno je i priopćenje za medije

Slobodno kretanje: novo izvješće Komisije o mobilnosti hrvatskih radnika

29.05.2015.

Europska komisija danas je objavila novo izvješće o prijelaznim mjerama povezanima sa slobodnim kretanjem hrvatskih radnika u kojem se zaključuje da će budući potencijalni priljevi hrvatskih radnika u druge države članice EU-a vjerojatno biti maleni te da nije izgledno da će uzrokovati poremećaje na tržištu rada. Mobilni građani iz Hrvatske većinom su radno sposobni i relativno dobro obrazovani, a u usporedbi s državljanima zemalja domaćina uglavnom su mlađi i mnogo je izglednije da će biti zaposleni. Izvješće koje je Komisija danas objavila poslužit će Vijeću kao osnova za presipitivanje prijelaznih mjera. Povjerenica za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage Marianne Thyssen dodala je: Mobilnost može predstavljati priliku i za radnike i za gospodarstva zemalja domaćina. To se pokazalo i u prethodnim proširenjima. Komisija je u potpunosti predana promicanju radne mobilnosti te pritom želi osigurati da ona bude pravedna za sve.”Više informacije se nalaze ovdje.

Eurobarometar: devet od deset Europljana želi da EU nastavi pružati humanitarnu pomoć

29.05.2015.

Javna podrška humanitarnoj pomoći EU-a porasla je unatoč gospodarskoj krizi, pokazuje najnovije istraživanje Eurobarometra o humanitarnoj pomoći. Devet od deset građana (90 posto) mišljenja je kako je za EU važno da nastavi financirati humanitarnu pomoć, što predstavlja porast od dva postotna boda u odnosu na prethodno istraživanje iz 2012. „Solidarnost Europljana daje nadu stotinama milijuna ljudi diljem svijeta kojima je potrebna pomoć kako bi preživjeli sukobe, raseljavanja ili prirodne katastrofe. Ponosan sam na snažnu podršku naših građana humanitarnom radu Europe: njome se daje poticaj našoj Uniji da nastavi biti sila dobra u svijetu koji je iz dana u dan sve složeniji”, izjavio je Christos Stylianides, povjerenik EU-a za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama. Objavljeno je i priopćenje za medije.

Sezona lova na plavoperajnu tunu 2015.: obnova fonda koristi EU-u

26.05.2015.

Glavna sezona lova na plavoperajnu tunu traje od 26. svibnja do 24. lipnja. U tom je razdoblju velikim plovilima, plivaricama tunolovkama, dopušten lov na plavoperajnu tunu u Sredozemnom moru i istočnom Atlantskom oceanu. Ove je godine prvi put od uspostave plana oporavka plavoperajne tune 2006. znatno povećana ribolovna kvota određena Europskoj uniji (više od 9372 tone). Posljedica je to znanstveno dokazane obnove fonda koja je rezultirala dvadesetpostotnim ukupnim povećanjem kvote za izlov plavoperajne tune. Europski povjerenik za okoliš, pomorstvo i ribarstvo Karmenu Vella izjavio je: „Plavoperajna tuna, ta reprezentativna vrsta kojoj je prijetio slom, vratila se u život. Prvi put u više od deset godina našim je ribarima na raspolaganju povećana kvota. Pokazali smo da se održivost i dobro upravljanje isplate. Sada moramo ustrajati na tom putu.“ Objavljeni su priopćenje za medije i informativni članak.

Europska komisija odobrila je Hrvatskoj više od 2 milijarde EUR za jačanje sektora poljoprivrede i seoskih krajeva

26.05.2015.

Europska komisija odobrila je danas dodatna 24 programa ruralnog razvoja koji su usmjereni na poboljšanje konkurentnosti sektora poljoprivrede EU-a, brigu o seoskim krajevima i klimi te na jačanje gospodarske i društvene strukture ruralnih zajednica u razdoblju do 2020. Očekuje se da će se tim programima otvoriti više od 40 000 radnih mjesta u ruralnim područjima i oko 700 000 mjesta osposobljavanja i tako potaknuti inovacije, prijenos znanja, održivija poljoprivredna praksa i jačanje ruralnih poduzeća. Za programe su na raspolaganje stavljena sredstva iz proračuna EU-a u vrijednosti od 27 milijardi EUR, a sufinancirat će se javnim sredstvima na nacionalnoj i regionalnoj razini i/ili privatnim sredstvima.

Modernizacija poljoprivrednih gospodarstava, potpora mladim poljoprivrednicima, održivo upravljanje zemljištem i poboljšanje širokopojasnih infrastruktura neke su od prioritetnih mjera donesenih regionalnih i nacionalnih programa. Osim Hrvatske, uključene su Bugarska, Češka, Irska, Italija, Njemačka, Rumunjska, Španjolska, Švedska i Ujedinjena Kraljevina.

Suradnja europskih regija na poboljšanju zelenih ulaganja i inovacija

26.05.2015.

Od danas će regije EU-a lakše dijeliti stručna znanja o ulaganju u održivu energiju. Platforma za pametnu energetsku specijalizaciju, predstavljena danas u Zajedničkom istraživačkom centru u Bruxellesu, olakšat će europskim regijama korištenje financijskih sredstava iz kohezijske politike namijenjenih ulaganjima u energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije, pametne mreže i druge projekte vezane uz obnovljivu energiju. Regije sudionice moći će dijeliti stručna znanja o najboljem korištenju inovativnih tehnologija za održivu energiju te usklađivati inovacijska djelovanja u području energetike. Povjerenica EU-a Corina Crețu izjavila je: „Od 2014. do 2020. u ostvarenje strategije za energetsku uniju i brži prijelaz na niskougljično gospodarstvo u svim sektorima uložit će se više od 38 milijardi eura.“ O novoj je platformi dodala: „Zato pozdravljam novu energetsku platformu kojom će se udružiti praktično znanje o održivoj energiji i pomoći regijama da učinkovito iskoriste sredstva dostupna za ulaganje u inovativna rješenja u području energetike. To je neizostavna sastavnica energetske unije i ciljeva vezanih uz djelovanje na zaštiti klime.“ Povjerenik Tibor Navracsics, zadužen za Zajednički istraživački centar, obratio se nazočnima i izjavio: „Za izgradnju prave energetske unije potrebni su čvrsti znanstveni temelji i drago mi je što Komisijina znanstvena služba, Zajednički istraživački centar, ima ključnu ulogu u njihovu osiguranju. U platformi za pametnu specijalizaciju objedinjeni su znanstvena stručnost i inovativni alati za umrežavanje. Uz pomoć nje regije će lakše pristupati informacijama i razmjenjivati ideje i najbolje prakse te tako stvarati nova stručna znanja i pretvarati ih u osnovne elemente energetske unije.“ Objavljeno je i priopćenje za medije.

EUROSTAT: suficit tekućeg računa platne bilance u području EU28 15,1 milijardu eura

22.05.2015.

Desezonirani vanjski tekući račun platne bilance područja EU28 u ožujku 2015. zabilježio je suficit od 15,1 milijardu eura, dok je suficit u veljači 2015. iznosio 18,0 milijardi eura, a u ožujku 2014. 7,6 milijardi eura, pokazuju prve procjene koje je objavio Eurostat, statistički ured Europske unije. Desezonirani podaci pokazuju da se, u usporedbi s veljačom 2015., u ožujku 2015. smanjio suficit robne razmjene (+4,0 milijardi eura u usporedbi s +7,2 milijarde eura) i usluga (+14,2 milijarde eura u usporedbi s +14,8 milijardi eura), dok se deficit računa sekundarnog dohotka povećao (-7,8 milijardi eura u usporedbi s -7,2 milijarde eura). Suficit računa primarnog dohotka povećao se (+4,7 milijardi eura u usporedbi s +3,4 milijarde eura). Ukupni tekući račun platne bilance za dvanaestomjesečno razdoblje koje je završilo u ožujku 2015. zabilježio je suficit od 122,2 milijarde eura, dok je suficit za prethodno dvanaestomjesečno razdoblje (do ožujka 2014.) iznosio 121,3 milijarde eura. Suficit robne razmjene se povećao (+49,5 milijardi eura u usporedbi s 41,4 milijarde eura), dok se suficit računa primarnog dohotka (+0,4 milijarde eura u usporedbi s +3,4 milijarde eura) i usluga (+150,7 milijardi eura u usporedbi s +151,9 milijardi eura) smanjio, a deficit računa sekundarnog dohotka povećao (-78,4 milijarde eura u usporedbi s -75,3 milijarde eura). Navedeni podaci podliježu reviziji. Priopćenje za medije dostupno je ovdje.

EUROSTAT: suficit tekućeg računa platne bilance u području EU28 15,1 milijardu eura

22.05.2015.

Desezonirani vanjski tekući račun platne bilance područja EU28 u ožujku 2015. zabilježio je suficit od 15,1 milijardu eura, dok je suficit u veljači 2015. iznosio 18,0 milijardi eura, a u ožujku 2014. 7,6 milijardi eura, pokazuju prve procjene koje je objavio Eurostat, statistički ured Europske unije. Desezonirani podaci pokazuju da se, u usporedbi s veljačom 2015., u ožujku 2015. smanjio suficit robne razmjene (+4,0 milijardi eura u usporedbi s +7,2 milijarde eura) i usluga (+14,2 milijarde eura u usporedbi s +14,8 milijardi eura), dok se deficit računa sekundarnog dohotka povećao (-7,8 milijardi eura u usporedbi s -7,2 milijarde eura). Suficit računa primarnog dohotka povećao se (+4,7 milijardi eura u usporedbi s +3,4 milijarde eura). Ukupni tekući račun platne bilance za dvanaestomjesečno razdoblje koje je završilo u ožujku 2015. zabilježio je suficit od 122,2 milijarde eura, dok je suficit za prethodno dvanaestomjesečno razdoblje (do ožujka 2014.) iznosio 121,3 milijarde eura. Suficit robne razmjene se povećao (+49,5 milijardi eura u usporedbi s 41,4 milijarde eura), dok se suficit računa primarnog dohotka (+0,4 milijarde eura u usporedbi s +3,4 milijarde eura) i usluga (+150,7 milijardi eura u usporedbi s +151,9 milijardi eura) smanjio, a deficit računa sekundarnog dohotka povećao (-78,4 milijarde eura u usporedbi s -75,3 milijarde eura). Navedeni podaci podliježu reviziji. Priopćenje za medije dostupno je ovdje.
vrh stranice
vrh stranice