Tekstilce dotuklo okretanje strancima i slabašna ulaganja

28.11.2016.

Iako je tvrtka Čateks iz Čakovca lani ostvarila 95 milijuna kuna prihoda uz 2,4 milijuna kuna dobiti, izvezla u 2016. dosad robe za 55 milijuna (što je 60 posto prometa), a ove godine imala i tri milijuna kuna ulaganja, domaći tekstilni sektor ipak ne stoji dobro kako bi sugerirali rezultati samo jedne tvornice. Jer, mnoge su tvrtke propale, dok se ostale bore s jeftinom uvoznom robom.
Davor Sabolić, šef Čateksa, kaže da je problem hrvatske tekstilne industrije strukturne naravi.

– U posljednjih 20-ak godina premalo smo ulagali u razvoj i modernizaciju, a što je za posljedicu imalo pad konkurentnosti na međunarodnom tržištu. Glavnina proizvodnje je konfekcioniranje, uglavnom za strance, a mogli smo umjesto rada za stance ulagati u vlastite brendove – kaže Sabolić.

On je Čateks spasio od stečaja kad je krajem 2012. imenovan direktorom te 2013. i 2014. restrukturirao tvrtku, racionalizirao poslovanje, raskinuo loše ugovore i radio na novoj inicijativi, da bi u 2015. i 2016. povećao prihod za 39 posto.

– Radnici su podnijeli najveći teret, odricali se svojih primanja, čime je uloženo četiri milijuna kuna za stabilizaciju poslovanja. To je bilo presudno i kod vjerovnika jer su shvatili da mislim ozbiljno. Ulaganja od tri milijuna očekujemo i u 2017., a 2018. – 2022. mislimo i modernizirati kompletnu proizvodnju ulaganjem 30 milijuna kuna – govori o planovima direktor Čateksa.

Ta je tvornica jedna od rijetkih u Hrvatskoj s primarnom proizvodnjom odjeće, a problem koji je, po njemu, dolio ulje na vatru bio je uvoz jeftina tekstila jer naše tvrtke nisu mogle cjenovno pratiti uvoz. Sabolić smatra da se uvoz loše robe, pa i nekvalitetna konkurencija, stoga mogu riješiti poštivanjem pravila EU jer smo dio toga tržišta.

– Mene zabrinjava to što se uvozi zdravstveno neispravna roba, ljudi ne čitaju ili na deklaraciji nije istaknuta vrsta materijala i poštuju li se eko standardi. Štetna bojila i kemikalije, mogu, naime na odjeći biti štetni za zdravlje ljudi – kaže on.

Autor: Saša Paparella