Političke lidere je u raspravu uveo Dagfinn Hoybraten, glavni tajnik Nordijskog vijeća ministara, tijela koje koodinira suradnju skandinavskih zemalja. Hoybraten je podsjetio da prije 70 godina, kad se suradnja institucionalizirala, nije izgledalo da će se ta društva postići tako skladan razvoj i biti primjer drugimaa. Nordijske zemlje imaju 26 milijuna stanovnika a sada čine 11. najveće gospodarsko područje na svijetu. Prednjače u inovacijama, lakoći poslovanja, slobodi kretanja radne snage, ali su sačuvale i socijalnu strukturu i zaštitu, tzv. fleksigurnost, koja je omogućila i visok životni standard. Zemlje u jugoistočnoj Europi mogu biti zadovoljne što njihovi poslovni ljudi sve više i više surađuju, naglasio je Borut Pahor, predsjednik Slovenije. Poslovna suradnja ide sigurno naprijed, ali politički odnosima doprinose susreti poput Summita100 ili inicijative Brdo-Brijuni, na kojima se traže rješenja za otvorena pitanja. Jugoistok ima mnogo različitosti – od vjera, tradicija, kulturnog nasljeđa – ali istodobno postoje iznimni potencijal za suradnju. Poslovni ljudi već koriste neke od tih prilika, a političari im ne smiju stajati na putu, zaključio je Pahor. Jedan od konkretnih primjera suradnje predstavlja građevinski konzorcij Feniks koji je već odradio poslove na trećim tržištima, podsjetio je crnogorski predsjednik Filip Vujanović. Prema njegovim riječima nije realno očekivati da će zemlje jugoistoka Europe brzo težiti institucionalnom povezivanju poput skandinavskih. No mnogo toga mogu zajedno napraviti: uz pomoć EU i međunarodnih ulagača mogu razviti dobru cestovnu i željezničku infrastrukturu. Mogu zajednički promovirati turističku ponudu i graditi energetske pravce. Svi zajedno trebaju tražiti i rješenja za zapošljavanje svojih građana, osobito mladih, smatra Atifete Jahjaga, predsjednica Kosova. U toj i doslovno mladoj zemlji, gdje je 60 posto stanovnika mlađe od 30 godina, briga o mladima je goruće pitanje. U suradnji s EU i SAD-om kosovske vlasti kreirale su nekoliko fondova kojima nastoje financirati zapošljavanje, povećati plaće mladim stručnjacima koji im nedostaju i odgovoriti ih od emigracije. Poboljšanje općeg stanja, a potom i gospodarski napredak, ubrzat će se i normalizacijom odnosa među zemljama regije, međusobnim poštovanjem i razumijevanjem, kaže predsjednica Jahjaga. Zemlje koje su nekad bile dijelom Jugoslavije prošle su godine izvezle robe u Njemačku za 12 milijardi dolara. U isto vrijeme Slovačka, Mađarska i Češka izvezle su oko 100 milijardi dolara. To pokazuje da ovo područje još mnogo treba raditi kako bi dostiglo konkurente iz istočne Europe, rekao je Željko Sertić, ministar gospodarstva Srbije. Ugovor o Cefti pomogao je dosta u jačanju međusobne trgovine, ali i dalje ima dosta admistrativnih problema na carini ili pri certificiranju robe. Srbija je otvorena za razgovor sa svima i želi razvijati odgovornu suradnju, rekao je Sertić. Jedna bosanska mljekara htjela je izvesti svoj proizvod na srpsko tržište, ali posao nije sklopljen: na ambalaži je riječ „mlijeko“ bila napisana na ijekavici. „Da želimo skupljati kratkoročne političke bodove to bismo odmah digli na velika zvona. Ali nismo jer vjerujemo da je moguće naći rješenje, koje je za sve dugoročno povoljnije“, rekao je Mladen Ivanić, predsjedavajući Predsjedništva BiH. Primjer za izbjegavanje napetosti je i dogovor u Predsjedništvu da se zajednički nastupa kad se postigne dogovor o nekom pitanju. Do tada se razlike neće iznositi u javnost, kao što je bio slučaj ranije. I to je početak građenja povjerenja, ocijenio je Ivanić. Hrvatska, kao i Slovenija, snažno podupire ostale zemlje jugoistočne Europe u približavanju Europskoj uniji, naglasila je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Ispunjavanje uvjeta EU i provođenje potrebnih unutarnjih reformi stvorit će temelje za još bolju suradnju. Ne treba ipak zaboraviti da je ovo područje prošlo dvije tranzicije i da su ekonomije nakon prelaska na tržišni model, morale ubrzo djelovati i u ratnim uvjetima. Približavanje europskim standardima, gradnja prometno-energetske infrastrukture i međusobna trgovina, stvorit će okvir i za jačanje povjerenja među državama, ekonomijama i građanima, zaključila je Grabar-Kitarović. Koliko krhka političko-gospodarska situacija može biti pokazali su nedavni događaji u Makedoniji. Za ovu godinu bio je prognoziran rast od 4 posto, no nakon samo nekoliko dana nereda i oružanih sukoba, Makedonija će biti sretna ako godinu ne završi u minusu. Veliki biznis ne voli neizvjesnost i pucnjavu, ističe makedonski predsjednik Gjorge Ivanov. Gospodarstvo može pomoći u stvaranju boljih odnosa među ljudima na jugoistoku Europe. Ovdje svi, primjerice, znaju koji su najbolji regionalni brendovi, slatkiši, vina, lijekovi... I ti brendovi mogu biti putokaz za gradnju dobrih odnosa, dokaz da se isplati ulaganja u kvaltetu i povjerenje, rekao je Ivanov. Tehnologija nije odgovor na pitanje kako učiniti gradove pametnijima, ono što nam treba je njena pravilna primjena rekao je u uvodnom predavanju Smart Cities for Sustainable Growth: Turning the Rtegion's Captials into Smarter Innovation Hubs Michael N Dixon IBM, General Manager for IBM's global smarter cities business. „Praktičnosti ne trebaju biti teške, a promjene koje donosimo su stvarne. Problemi pri tome mogu biti samo organizacijske, kulturalne ili političke prirode. Moramo mijenjati način kako ljudi misle i kako rade kako bi ostvarili svoju ekonomsku vitalnost, razvoj i priliku da sve to ponude svojim žiteljima“, smatra Nixon. Pametni gradovi su nešto o čemu se tek u posljednje vrijeme govori no smatram da je Ljubljana pametan grad odavno, kaže gradonačelnik Ljubljane Zoran Jankovič. „No svatko od nas zna da unatoč mnogim nagradama koje smo dobili za kvalitetu života u našem gradu možemo još učiniti u tome da primjerice smanjimo gubitke vode ili još poboljšamo naš promet“, smatra Jankovič. Sarajevski gradonačelnik Ivo Komšić, ističe kako u regiji pa tako i u Sarajevu postoje tvrtke koje se bave razvojem novih tehnologija koje omogućavaju razvoj života građana. „Tek sada kreću pilot projekti kako štediti energiju u gradu. Za nas je ova konferencija bitna jer možemo naučiti od gradova koji su proveli ovakve projekte te što su učinili gradovi poput Ljubljane i Zagreba“, ističe Komšić Gradonačelnik mora znati odabrati prioritete, mora donijeti odluku, mora stajati iza te odluke i provesti je smatra zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. „Vlastitim iskustvima možemo pomoći kolegama u drugim gradovima regije. Naše gradove trebamo uspoređivati s najboljim gradovima u Europi. Mnoge stvari možemo naučiti - ja u Ljubljani, a moj kolega Jankovič u Zagrebu. Komšić možda više kod nas nego mi kod njega, ali uvijek postoje stvari koje možemo naučiti jedni od drugih“, zaključuje Bandić. Slavoljub Stjepović, gradonačelnik Podgorica ističe kako njegov grad najviše muči povezanost. „Nije baš da nam treba četiri dana da dođemo do Ljubljane no treba nam puno. Upravo zato voljeli bismo dobiti podršku europske povjerenice za promet Violete Bulc kako bi osigurali dovršetak jadransko jonske autoceste ili primjerice pri ulaganju u opremu za noćno slijetanje na naš aerodrom“, zaključuje Stjepović.