Anny Brusić, direktorica Udruge malih i srednjih poduzetnika ovom je prilikom istaknula kako su poduzetnici u proteklih dvanaest godina, koliko se organizira Radni ručak s poduzetnicima, ugostili predstavnike već treće Vlade no to isto ukazuje kako se dvanaest godina raspravlja kako popraviti stanje u poduzetništvu, i koje se mijenja, ali ne brzinom koja bi bila zadovoljavajuća. Iako se cijelo vrijeme razgovara o reformama, osjeća se razina nestrpljenja i u poslovnoj zajednici u vidu toga hoće li se one zaista početi događati. Pozdravila je budući rad ministra Horvata te naglasila kako od njega svi poduzetnici imaju velika očekivanja te očekuju da postane gromobran koji će štiti poduzetnike od loših propisa, zakona, pravila i uredbi, ali za to je potreban uigran orkestar cijele Vlade jer jedan ministar to ne može sam. Petar Lovrić, predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika izjavio je sljedeće: „Čestitao bih vladi na ne-donošenju zakona. GEM istraživanje pokazalo je porazna istraživanja za Hrvatsku jer su svi pokazatelji za poduzetničko okruženje jako slabi. Unatoč tome, Hrvatska je osuđena na uspjeh, kapitala ima. Ključna poruka je da su poduzetnici spremni preuzeti rizik, ali klima koju je država stvorila jest loša. Molimo ministra da bude nositelj ideje „jedan piši tri briši“ tj. da se prema britanskom modelu za svaki doneseni zakon, tri druga moraju obrisati – da nijedan zakon koji se odnosi na poduzetnike ne može proći, a da zaobiđe poduzetnike tj. ministra nadležnog za poduzetništvo.“ Naglasio je kako je dovoljna činjenica da u zakonima i propisima postoji čak 15.000 članaka koji kažnjavaju i represivni su za poduzetnike. Gordana Deranja, predsjednica HUP-a u svom je uvodnom govoru podržala ministra Horvata i novu Vladu u nastojanjima da se provode strukturne reforme, pri čemu je istaknula: „Ministarstvo poduzetništva i obrta je važno ministarstvo jer je odgovorno za male i srednje poduzetnike koji su temelj gospodarstva. Malo i srednje dijeli sudbinu cijelog gospodarstva, ali neke probleme još snažnije osjeća i s njima se nosi teže nego cijeli sustav. Stalne promjene zakona, pravna nesigurnost, to su problemi svih poduzetnika i poslodavaca, ali su još veći teret malim poduzetnicima. Važno je raditi na njihovom uklanjaju i imati na umu specifičnost ovog sektora pri donošenju novih propisa.“ Ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat već je prepoznao neke žarišne točke koje treba brzo rješavati: učiniti pristup financijskim sredstvima iz EU fondova puno dostupnijima nego su bila dosad, zbog presloženih procedura i kriterija koje je teško ostvariti, ali isto tako da Ministarstvo poduzetništva i obrta treba biti ono koje će „braniti“ poduzetništvo od svih nepoduzetnih struktura, zakona, propisa i birokracije. Ministar je najavio aktivnosti i mjere kojima namjerava sa svojim suradnicima dugoročno stvarati poticajne uvjete za poslovanje malih i srednjih poduzetnika i konkurentnije gospodarstvo. U svom govoru je istaknuo i četiri ključne poruke: „Hrvatsko gospodarstvo mora rasti, HZZ mora s brojke od 300 000 doći na manju brojku, izvoz mora rasti i dostupnost financijskih instrumenata na tržištu Hrvatske mora biti veća.“ Najavio je kako će se veliki resursi uložiti u borbi protiv nelikvidnosti, u drugačiji rad javnih poduzeća koja nisu prepoznata kao adekvatan servis poduzećima i građanima, kao i lokalnu administraciju i upravu. Sve ove aktivnosti trebaju unaprijediti poslovnu klimu i potaknuti investicije, kako domaće, tako i strane, ali je napomenuo kako i među prisutnima na Radnom ručku sigurno ima puno potencijalnih investitora koji se ne usude investirati zbog birokratskih i pravnih zapreka. Po investitore ne treba ići samo izvan Hrvatske. Naglasio je kako se procjenjuje da je potencijal investitora u Hrvatskoj čak 12 milijardi kn, a koji će otvoriti 7.300 novih radnih mjesta. Uskoro se očekuj donošenje reformskog paketa mjera, s pratećim zakonima, koji će olakšati investiranje i ukloniti pravnu nesigurnost. Ministar je ovom prilikom pohvalio i servis e-poslovanja kao jedinstveni servis za pomoć poduzetnicima kojim se uklanjaju administrativni troškovi te barijere. Također je najavio i uvođenje dualnog sustava obrazovanja - obrazovanja koje bi spajalo praktična i teorijska znanja, pri čemu će nastojati uz pomoć akademske zajednice oblikovati obrazovni sustav usklađen s potrebama tržišta rada odnosno radnu snagu za globalnu konkurentnost. Posebno je to povezano s činjenicom kako u Hrvatskoj već duži niz godina postoje strukturne neravnoteže na tržištu rada, na kojem istovremeno nedostaje radna snaga pa se ona mora uvoziti i veliki broj nezaposlenih koji nemaju adekvatne kompetencije. U tome će u narednom razdoblju biti tim važnija uloga poslodavaca koji će jasno moći reći koji kakvi im kadrovi trebaju i s kojim kompetencijama. Upozorio je i na nedovoljnu iskorištenost EU strukturnih fondova u poduzetništvu te istaknuo da će raditi na uklanjaju administrativnih prepreka koje opterećuju poduzetnike prilikom prijava natječajne dokumentacije. Kroz strukturne fondove bit će raspisano osam novih natječaja koji će biti dostupni hrvatskim gospodarstvenicima u ovoj godini s ukupnim fondom od 430 milijuna kuna. Kao četiri investicijska prioriteta navedeni su poboljšanje inovativnosti, povećanje učinkovitosti, bolji pristup izvorima financiranja i stvaranje povoljnog okruženja za poslovanje. Vrlo skoro očekuje se i donošenje novog Nacionalnih zajedničkih pravila, a koja su do sada kočila jednostavnije i lakše sudjelovanje na natječajima iz EU fondova. Ministar Horvat također je najavio drugačije i nove oblike financiranja putem HBOR-a, koji će, kako bi bio bliži poduzetnicima, otvoriti šest do osam novih poslovnica, ali će obavljati i više angažmana u kreditiranju poduzetnika. Smatra kako HBOR, za razliku od komercijalnih banaka, budući da je razvojna banka treba svoju dobit reinvestirati kroz kreditiranje realnog sektora.