PREGLED VAŽNIJIH IZMJENA POREZNIH PROPISA – stupanje na snagu 01. siječnja 2015.

29.12.2014.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (NN br. 143/14)

1. Usklađenje s EU - kamate i licence; povezana društva – isplata dobiti
Preuzete su Direktive vijeća br:
• 2003/49/EU
• 2004/76/EU
• 2006/98/EU
• 2009/133/EU
• 2011/96/EU
• 2014/86/EU
2. Reinvestirana dobit se mijenja za poreznu prijavu za 2015. godinu (za 2014. g. ostaje po
starom)
- Reinvestirana dobit jednaka je iznosu ulaganja u dugotrajnu imovinu koja je kupljena po
tržišnim uvjetima
- Najmanje dvije godine ne smije se otpustiti radnike (mora zadržati broj)
- Ne može se istodobno s ovom olakšicom koristiti olakšica po Zakonu o poticaju investicija
i unaprjeđenju investicijskog okruženja
3. Obrtnici ulaze u sustav dobiti ako u prethodnom razdoblju ostvare 3 mil. kuna ukupni
primitak ili ispune dva od slijedeća tri uvjeta:
- vrijednost dugotrajne imovine veća od 2 mil. kuna,
- u prethodnom razdoblju zapošljava više od 15 radnika,
- u prethodnom razdoblju ostvario dohodak veći od 0,4 mil. kn.
Ovi kriteriji se primjenjuju i za 2015. godinu.
4. Porezna olakšice se mogu ostvariti i u skladu s pravilima o potporama male vrijednosti.
5. Vrijednosno usklađenje materijalne i nematerijalne imovine porezno se priznaje do
propisanih amortizacijskih stopa po linearnoj metodi.
6. Porez po odbitku ne plaća se na isplate dividendi i dobiti po udjelima ostvarene do 29. veljače
2012. g. (de facto, zaključno s 2011. godinom).
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet nekretnina (NN br. 143/14)

1. Prometom nekretnina ne smatra se stjecanje nekretnina na koje se plaća PDV (PDV se plaća
prilikom prvog nastanjenja nekretnina). Dakle, bitno se mijenja sustav oporezivanja
nekretnina. Nema podjela na „stare“ i „nove“ nekretnine, niti je porezna osnovica vrijednost
zemljišta i naknade za komunalno uređenje zemljišta.
2. Osnovica za obračun poreza na promet je tržišna vrijednost nekretnina u trenutku stjecanja.
Novost je da se kao osnovica za obračun poreza na promet uzima vrijednost nekretnina
navedena u financijskim izvještajima u trenutku nastanka porezne obveze ukoliko u skladu s
odredbom Međunarodnih računovodstvenih standarda porezni obveznik kao
računovodstvenu politiku za nekretnine izabrao revalorizacijski model. Ukoliko se nekretnine
u financijskim izvještajima vrednuju po metodi troška (amortizacija) tržišnu vrijednost
nekretnine procjenjivat će Porezna uprava.
3. Ako Porezna uprava naknadno sazna za promet nekretnina porezna osnovica se utvrđuje u
trenutku saznanja poreznog tijela za nastanak porezna osnovice, ali prema stanju nekretnine
u vrijeme nastanka porezna osnovice.
4. Kod statusnih promjena pripajanja, spajanja i razdvajanja propisano je porezno oslobođenje
od plaćanja poreza na promet nekretnina. Nadopuna je de se oslobođenje odnosi i na
statusne promjene odvajanja s osnivanjem i odvajanje s preuzimanjem.
5. Kod kupnje prve nekretnine kojom se rješava vlastito stambeno pitanje i kod kupnje
građevinskog zemljišta u svrhu izgradnje kuće za rješenje vlastitog stambenog pitanja, pod
određenim uvjetima porezni obveznici su oslobođeni poreza na promet nekretnina.
Međutim, porezni obveznici ne smiju:
- tri godine od dana stjecanja otuđiti ili iznajmiti u cijelosti ili djelomično, ne smiju odjaviti
prebivalište, a ako se naknadno utvrdi da nisu u toj nekretnini stvarno boravili porez će
im naknadno biti naplaćen,
- tri godine od dana stjecanja građevinskog zemljišta na tom zemljištu ne izgraditi kuću,
iznajmiti ili otuđiti zemljište u cijelosti i djelomično i ako nisu bili ispunjeni taksativno
navedeni zakonski uvjeti za oslobođenje.
Naglašavamo da se ovo oslobođenje od 1.1.2015. godine neće moći koristiti za kupnju
nekretnine (prvo useljenje) budući će se takve nekretnine oporezivati u cijelosti s PDV-om.
6. Isporučitelji nekretnina, i onih koji se oporezuju PDV-om dužni su prijaviti te isporuke
Poreznoj upravi u roku 30 dana od dana isporuke na propisanom obrascu.
7. Kazne su smanjene, ali su uvedene kaznene odredbe za javne bilježnike i građane (fizičke
osobe) ako ne prijave promet nekretnina
8. Na ugovore sklopljene do 31.12.2014. primjenjuju se odredbe sadašnjeg zakona.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN br. 143/14)

1. Pojednostavljeni postupak za mjesto oporezivanja telekomunikacijskih usluga, usluga
radijskog i televizijskog emitiranja i elektroničkih usluga koje se obavljaju osobama koje nisu
porezni obveznici, se proširuje i na isporučitelje tih usluga koji imaju sjedište u EU.
2. Ukida se podnošenje konačnog obračuna PDV-a (Obrazac PDV-K) što je administrativno
pojednostavljenje. Ispravci se podnose u mjesecu kada se utvrde, a najkasnije u prosincu
tekuće godine.
3. Uvodi se mogućnost da svi porezni obveznici koji su u prethodnoj godine ostvarili isporuke
dobara i usluga ispod 3 mil. kuna mogu do 20. siječnja 2015. godine izabrati plaćanje PDV-a
prema naplaćenim naknadama. U tom slučaju pravo na odbitak pretporeza, takvi porezni
obveznici, imaju kada plate ulazne račune. Na računu se mora napisati : „obračun prema
naplaćenim naknadama“.
Obračun PDV-a po naplaćenim naknadama ne primjenjuje se na isporuke dobara i usluga
unutar EU
4. Oslobođenje od plaćanja PDV-a za diplomatska i konzularna predstavništva te predstavništva
međunarodnih organizacija vraćaju se na stari sustav oslobođenja, budući se plaćanje PDV-a i
vraćanje PDV-a temeljem zahtjeva na povrat pokazao kompliciranim i neučinkovitim.
5. Uvodi se ispravak pretporeza kod promjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza i za
zalihe (do sada oprema i nekretnine).
6. Usklađenje u svezi s najudaljenijim financijskim regijama, a posebno prekomorske zemlje
Mayotte koje su sastavni dio EU.
7. Uvodi se odgovornost poreznog obveznika koji koristi pretporez, a ne plaća ulazne račune.
Ako porezni obveznik obavi isporuku i ne plati PDV poradi toga što mu kupac nije platio ni
isporučena dobra i usluge ni obračunati PDV, taj kupac će se smatrati odgovornim za
neplaćanje PDV-a prodavatelja.
8. Odredbe posebnog oporezivanja putničkih agencija promijenjene su na način da je riječ
„putnik“ zamijenjena s riječju „kupac“.
9. Odredbe o suspendiranju PDV identifikacijskog broja u slučaju sumnje na zloupotrebu PDV
identifikacijskog broja, Porezna uprava može, ako sumnja u zloupotrebu, privremeno
suspendirati PDV identifikacijski broj, te ga može ponovno aktivirati (znači ne ukida ga).
10. Pobliže se definira pojam građevinskog zemljišta za potreba PDV-a (zemljište za koje je izdan
izvršni akt kojim se odobrava građenje, odnosno izvršena potvrda glavnog projekta te
odredbe o oporezivanju rekonstruiranih građevina nakon 1.1.2015. g.)
Od 1.1.2015. g. više neće biti važno kada je nekretnina sagrađena već će za oporezivanje
bitan kriterij biti jesu li bile nastanjene odnosno korištene ili ne. U praksi će od 1.1.2015. g
isporuke novih stanova (koji nisu bili nastanjeni ili korišteni) biti oporezivi sa 25% što će
izazvati njihovo poskupljenje ili će teret snositi investitori i usporiti trgovanje. Prvim
nastanjenjem odnosno korištenjem smatra se trenutak stavljanja nekretnine u uporabu o
čemu porezni obveznik mora imati odgovarajuću dokumentaciju.
Građani koji prodaju svoje nekretnine uključivo i prvo nastanjenje nisu obveznici PDV
(oporezivo PPN).

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (NN br. 143/14)

1. Povećanje osnovnog mjesečnog osobnog odbitka sa 2.200,00 kuna na 2.600,00 kuna, s
osobnog odbitka umirovljenika sa 3.400,00 kuna 3.800,00 kuna.
2. Povećanje osobnog odbitka za porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na području
jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. i II. skupinu po stupnju razvijenosti prema
posebnom propisu o regionalnom razvoju RH i na području Grada Vukovara (primjena od
prosinca 2014.) i to:
a) I. skupina i Grad Vukovar - osobni odbitak do 3.500,00 kuna
b) II skupina - osobni odbitak do 3.000,00 kuna.
3. Izmjena poreznih razreda na način:
a) porezna stopa od 12% - na poreznu osnovicu do 2.200,00 kuna
b) porezna stopa od 25% - na razliku porezne osnovice iznad 2.200,00 kuna do 13.200,00
kuna
c) porezna stopa od 40% - na poreznu osnovicu iznad 13.200,00 kuna.
4. Oporezivanje kamata na štednju i kamata po osnovu danih zajmova - stopa 12% (+ prirez) bez
priznavanja osobnog odbitka. Oporezivanje istodobno s isplatom kamate ili pripisom kamate
neovisno o iznosu (smatra se konačno plaćenim porezom). Podliježu kamate isplaćene ili
pripisane od 01. siječnja 2015. dok kamate koje su obračunate do 31.12.2014. bez obzira
kada se isplaćuju ili pripisuju podliježu oporezivanju po postojećem zakonu (40 % + prirez
kamata na zajmove, 0 % na depozite).
Ne oporezuju se slijedeći primici od kamata:
a) zatezne kamate;
b) naplaćene kamate po sudskim rješenjima i rješenjima tijela lokalne i regionalne
samouprave;
c) pozitivno stanje na transakcijskim računima ukoliko se kamata obračunava po viđenju i ne
prelazi najmanju kamatu na štedne depozite i ne prelazi iznos od 0,5% godišnje.
d) kamate na obveznice neovisno o izdavatelju i vrsti tih obveznica;
e) primici po osnovi prinosa na životno osiguranje s obilježjem štednje (isplaćena naknada
iznad uplaćenih premija osiguranja) i prinosa po osnovi dobrovoljnog mirovinskog osiguranja;
5. Financijska imovina stečena od 1. siječnja 2016. godine - oporezivanje dohotka od kapitala po
osnovi kapitalnih dobitaka od financijskih instrumenata i strukturnih proizvoda. Kapitalni
dobitci po otuđenju udjela u trgovačkim društvima ne oporezuju se dohotkom od kapitala
(tako se može zaključiti iz teksta Zakona – potrebno provjeriti u Pravilniku). Oporezuju se
realizirani kapitalni dobici (razlika prodajne i nabavne cijene) ostvareni unutar 3 godine od
dana nabave, a oporezivanje se obavlja po pojedinačno ostvarenom primitku koji je izvor
kapitalnog dobitka. U obzir se uzima i pravo na kapitalni gubitak u izvješću koje porezni
obveznici sastavljaju s danom 31.12. godine u kojoj su ostvareni kapitalni dobici i/ili kapitalni
gubici i podnose Poreznoj upravi. (kapitalni gubici se ne mogu prenositi – moraju se iskoristiti
u tekućoj godini).
6. Dohotkom od kapitala smatraju se i primici od dividendi i udjela u dobiti temeljem udjela u
kapitalu. Oporezuje se po stopi 12% uvećano za prirez bez priznavanja osobnog odbitka. Ne
plaća se porez na dohodak pri isplati dividendi i udjela u dobiti ako se isplaćuju iz dobiti
ostvarene do 29. veljače 2012. g. osim ostvarenih u razdoblju 01. siječnja 2011. g. do 31.
prosinca 2004. g. Ukidanje olakšica za dividende i udjele u dobiti do ukupno 12.000,00 kuna
godišnje.
7. Za porezne obveznike koji ostvare primitke od prodaje otpada (neovisno o visini ostvarenih
primitaka) isplatitelji bi imali obvezu obračunati, obustaviti i uplatiti predujam poreza na
dohodak od imovine po stopi od 12% bez priznavanja osobnog odbitka osim ako prodavatelji
otpada u prethodnoj godini nisu ostvarili primitke veće od iznosa propisanog za obvezni
ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost u kojem slučaju isti imaju obvezu vođenja
poslovnih knjiga i podnošenja godišnje porezne prijave te im primici od prodaje otpada
podliježu oporezivanju po progresivnim poreznim stopama te osim ako isti na vlastiti zahtjev
po toj osnovi dohodak već utvrđuju na način propisan za samostalnu djelatnost. Poreznim
obveznicima koji bi po isteku godine ostvarili pravo na povrat poreza, Porezna uprava bi
dostavljala porezna rješenja o utvrđenom iznosu povrata poreza. Od oporezivanja isključeni
su primici ostvareni od povratnih naknada za ambalažu te primici od otuđenja otpada koji je
prikupljen u okviru organiziranih akcija i aktivnosti u svrhu zaštite okoliša.
8. Uvodi se poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na
dohodak - postupak čijom se primjenom porezni obveznici koji u poreznom razdoblju ostvare
dohodak, za koji se obvezno ili dobrovoljno podnosi porezna prijava, uz propisana izuzeća,
nemaju obvezu podnošenja godišnje porezne prijave, već tu obvezu preuzima Porezna
uprava. Poseban postupak ne primjenjuje se ukoliko:
a) porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvari dohodak od samostalne djelatnosti
(obrtnici, slobodna zanimanja i ostali obveznici koji dohodak utvrđuju na temelju poslovnih
knjiga),
b) Porezna uprava ne raspolaže podacima o ostvarenom dohotku poreznog obveznika u
poreznom razdoblju i to samo u slučaju kada Porezna uprava, u okviru svojeg djelokruga rada
prema posebnim propisima, nije odgovorna za neraspoloživost podataka,
c) porezni obveznik nema obvezu podnošenja porezne prijave, a ostvaruje razliku godišnjeg
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu.
9. Ukidanje rješenja za sve one porezne obveznike koji sami podnose godišnja ili mjesečna
izvješća te će se zaduženja obavljati na temelju tih izvješća. U slučajevima kada se zahtjevi
poreznim obveznicima odbijaju, odnosno mijenjaju, Porezna uprava će i dalje izdavati
porezna rješenja.
10. Drugim dohotkom smatra i primitak utvrđen kao razlika vrijednosti imovine i dokazane visine
sredstava za njezino stjecanje. Propisuje se da se porez na dohodak po osnovi tako
ostvarenog dohotka plaća po stopi od 40% bez priznavanja osobnog odbitka, pri čemu bi se
isti smatrao konačno plaćenim porezom, odnosno porezni obveznici po osnovi tako
ostvarenog dohotka ne bi mogli podnijeti godišnju poreznu prijavu.
11. Primici od državnih poticaja i potpora za nabavu dugotrajne imovine iskazuju se u iznosima
obračunate amortizacije nabavljenog sredstva.
12. Primicima od nesamostalnog rada ne smatraju se članarine strukovnim komorama koje
prema posebnim propisima obvezno moraju imati radnici pri obavljanju određenih poslova za poslodavca i isplatitelja primitka odnosno plaće.