Panel rasprava: „KAKO HRVATSKA PODRŽAVA KREATIVNE I DAROVITE?“

09.06.2016.

Zagreb, 9. lipnja 2016. - U organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), Udruge za darovitost „DAR“ i inicijative SpajaLICA održana je danas u prostorima HUP-a rasprava pod nazivom „Kako Hrvatska podržava kreativne i darovite?“. Rasprava je organizirana u sklopu Mjeseca kreativnih i kulturnih industrija, a njezin cilj je bio odgovoriti na niz pitanja koja se tiču kreativnosti i reforme obrazovanja (Cjelovite kurikularne reforme), društvenih mehanizama za uočavanje, praćenje i poticanje kreativnih i darovitih učenika u RH te zakonskih akata koji su u vezi sa provedbom Strategije znanosti, obrazovanja i sporta.
Svrha panela je početak široke društvene kampanje za promicanja prava kreativnih i darovitih u Republici Hrvatskoj te skretanje pozornosti javnosti na potrebu objedinjenog, kontinuiranog podržavanja kreativnih i darovitih. Strategija znanosti, obrazovanja i tehnologije procjenjuje da u RH ima cca 7500 darovitih učenika. Godine 2014. MZOS pokreće Cjelovitu kurikularnu reformu koja treba dati odgovor na strukturiranu društvenu podršku kreativnima i darovitima učenicima putem Okvira za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i učenika. Na panelu se nastojalo osvijestiti javnost o važnostima kreativnosti i darovitosti kao društvenih vrijednosti u koje treba ulagati zbog dugoročne društvene dobrobiti. Udruga DAR će pokrenuti tri inicijative: formiranje Nacionalnog registra kreativnih i darovitih, uz podršku MZOS, AZOO, MSPM i drugih zainteresiranih, poslati molbu prema Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom za dodjelu prostora za Centre izvrsnosti u svim većim regionalnim centrima te molbu prema MZOS da odredi kontakt osobu za darovitu djecu i učenike.

Na samom početku panela, uzvanicima su se sa svojim idejama obratila i darovita djeca (Hana, Mihovil i Mihovil). Zanimljivo je kako je Mihovil (10 god.) predstavio svoje ideje koje su ušle u Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije, a to su: uvođenje međupredmetne nastave, modularnost tj. određenu izbornost prilikom slušanja pojedinih predmeta i nužnost uvođenja informatike već od prvog razreda osnovne škole.

U sklopu rasprave, koju je moderirala gđa. Sunčica Findak, održana su dva panela kojima su nazočili stručnjaci, predstavnici relevantnih institucija i poduzetnici. Na prvoj panel raspravi govorili su: Rujana Čimbur Bakić, Institut za razvoj i inovativnost mladih, glavna tajnica, dr.sc.Ana Sović Križić, FER, voditeljica Zavoda za elektroničke sustave i obradbu informacija, dr.sc.Tome Antičić, Institut Ruđer Bošković, ravnatelj, Anto Grgić, Udruga za darovitost „DAR“, dopredsjednik, doc.dr.sc. Nina Pavlin - Bernardić, Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Odsjek za psihologiju, Hrvatski studiji u Zagrebu, Odjel za psihologiju i Ivan Vlainić, Hrvatske zajednice tehničke kulture, predsjednik; Srednja strukovna škola Samobor, stručni učitelj.

U drugoj panel raspravi sudjelovali su: Dubravko Čop, Udruga za darovitost „DAR“, predsjednik, Bruna Kostelac, INA – Industrija nafte, d.d., direktor Službe za razvoj i obrazovanje, mag.sc. Dražen Oreščanin, član CISEx - Udruga Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera, član Upravnog odbora, Ivana Nikolić Popović, predsjednica HUP-Koordinacije kreativnih i kulturnih industrija, Hrvoje Prpić, Business Angel & CEO of Trillenium, Trillenium d.o.o. i mag.sc. Krešimir Jurak, Konfucijev institut u Zagrebu, voditelj.

Panelisti su se na prvom dijelu panela osvrnuli na trenutno stanje u hrvatskom obrazovnom sustavu te na važnost nastavka provođenja reforme obrazovanja kao najvažnije reforme koja bi u kurikulume trebala unijeti i mogućnost za veće poticanje učenika na kreativno rješavanje problema te potaknuti one koji su posebno nadareni na ostvarenje svojih punih potencijala. Također su se i svi panelisti složili oko važnosti kvalitetnih mentora u procesu obrazovanja koji trebaju prepoznati i voditi darovite i kreativne učenike. Naglašavajući važnost sustavnog promicanja darovitih učenika Rujana Čimbur Bakić predstavila je projekt Croatian Makers te izjavila sljedeće: „Pokretanjem Croatian Makers Lige željeli smo naglasiti kako se djeca trebaju pripremiti za STEM zanimanja čim ranije, u srednjoj školi kada se djeca profiliraju za buduća zanimanja za takvu edukaciju je već kasno. Znanja kao što su programiranje i robotika trebaju djeci biti pružena puno ranije bez obzira na njihovo kasnije usmjerenje. “

Teme drugog dijela panel rasprave obuhvatile su perspektive poduzetnika koji su se osvrnuli na trenutne izazove s kojima se suočavaju mladi prilikom izlaska na tržište rada te na sve izraženije potrebe za razvijanjem poduzetničkih kompetencija i kreativnosti već u najranijoj dobi. Po završetku školovanja, mladim ljudima više nisu dostatna znanja koja su danas dostupna u obrazovnom sustavu, a država nedovoljno potiče one posebno nadarene i izvrsne na preuzimanje inicijativa, iako su upravo oni pokretači promjena u društvu. Ovom prilikom Hrvoje Prpić, Poslovni anđeo, izjavio je sljedeće: “Podržavamo darovite putem davanja vjetra u leđa start-upovima. Najčešće tražimo kvalitetne timove koji su sposobni svoje ideje iznijeti do kraja. Svake godine pogledam više od 300 start-upova, a omjer je 1 na 100 onih koji uspiju i provedu plan do uspješnosti. Malo je onih koji mogu izdržati period od 10 godina, bez ikakvih prihoda, koji je potreban da bi određena ideja bila kapitalizirana. Rezultati dolaze dosta kasno i potrebno je ostati uporan i ne odustati. Današnji obrazovni sustav je takav da nam djecu većinom školuju Wikipedia, Youtube i Internet – baš zbog toga važno je da daroviti učenici sami traže odgovore i educiraju se i izvan nastave.“

Zaključeno je kako u RH i dalje ne postoji sustavni društveni mehanizam za uočavanje, praćenje i podržavanje kreativnih i darovitih učenika, iako je pravo vrijeme za široku društvenu kampanju za promicanje prava onih koji su izvrsni. U sklopu toga pokrenuto je niz inicijativa za podršku kreativnim i darovitim koje se odvijaju kao podrška školskom sustavu kao što su kvalitetni izvannastavni programi neprofitne udruge DAR, privatnih inicijativa IRIM, CM liga te uz podršku Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i INA-e d.d. Bitna je podrška obrazovnih institucija, Sveučilišta u Zagrebu putem Konfucijevog instituta, Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, te podrška Instituta Ruđer Bošković i drugih. Kao zaključak možemo reći da je nužno uskladiti podzakonske akte koji moraju podržavati Strategiju znanosti, obrazovanja i sporta te nastaviti s daljnjim provođenjem Cjelovite kurikularne reforme kao najvažnije promjene sustava obrazovanja koja u svom planu i programu ima za zadatak implementirati u škole kurikulume prema kojima će se učenicima omogućiti veće korištenje svojih potencijala i kreativnosti u kritičkom pristupanju problemima. Kako je RH već tri godine članica zapadno-europskih integracija očekujemo primjenu standarda koji se provodi u EU, standardizacija uočavanja, praćenja i podržavanja kreativnih i darovitih.

Napomena:
Mjesec kreativnih i kulturnih industrija, u sklopu kojeg je organizirana ova rasprava, održava se u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija. Manifestacija traje od 16. svibnja do 21. lipnja 2016. godine, a njezin cilj je bolje razumijevanje važnosti sektora kreativnih i kulturnih industrija za razvoj gospodarstva i društva u cjelini. Tijekom Mjeseca kreativnih i kulturnih industrija HUP u suradnji s partnerima organizira niz događanja, okruglih stolova i rasprava kojima se želi dodatno promovirati kreativne i kulturne industrije.

Udruga za darovitost DAR pruža podršku darovitim učenicima u RH kojih prema Strategiji znanosti obrazovanja i tehnologije ima oko 7.500 te radi na provođenju navedene Strategije. Djeluje od 2014. kao građanska inicijativa, a 2015. registrirana je kao udruga koju čine roditelji i stručni suradnici. Udruga u projektima koji se provode uz potporu INA – Industrije nafte , d.d., Sveučilišta u Zagrebu, Instituta Ruđer Bošković , podržava učenike besplatnim, stručnim, izvannastavnim sadržajima u prostoru udruge.

spajaLICA je projekt Ine – Industrije nafte, d.d. i dio je šire Inine inicijative „Prostor za vaše ideje“ u sklopu Ininog društveno odgovornog rada s ciljem da se nekretnine koje su u vlasništvu kompanije, a ne koriste se, ustupe na korištenje udrugama i pojedincima koji će svojim radom nastaviti doprinositi kvaliteti života i društvenom razvoju lokalne zajednice. Udruga DAR je u sklopu projekta spajaLICA dobila na korištenje prostor u Medulićevoj ulici u centru Zagreba. Na istoj adresi Inine prostore od listopada 2015. koriste i: Hrvatski savez gluhoslijepih osoba „Dodir“, CRVENI NOSOVI klaunovidoktori, udruga za podršku ljudima koji su bolesni i pate, pomoću humora i životne radosti, Udruga za promicanje kulture i umjetnosti Ja BiH i Ljubav na djelu – Udruga roditelja djece oboljele od malignih bolesti.

vrh stranice