Reforma pravosuđa i uprave ključna je za jačanje poslovne klime u Hrvatskoj, poručio je danas Davor Majetić, glavni dIrektor HUP-a na otvaranju okruglog stola o reformi pravosuđa i javne administracije. Imamo više od 8.000 zakona, a svaki od njih ima barem jedan pozakonski propis, pa sami procijenite koliko znanja morate imati za poslovanje u Hrvatskoj. Nadamo se da će s novom Vladom biti drukčije i da se neće mijenjati po jedan zakon svaki dan. Želimo da Hrvatska bude sigurna i pravedna zemlja, poručio je Majetić. U središtu rasprave na okruglom stolu našlo se pitanje teritorijalnoga preustroja. Iako je reforma teritorijalnog ustroja u prošloj kampanji bila visoko zastupljena na ljestvici tema, o njoj se potom uglavnom prestalo govoriti. Vodeće stranke u zemlji, naime, uglavnom su se slagale oko toga da je teritorijalni ustroj kakav imamo dobar. Ako je suditi po raspravi s početka okruglog stola, sada ni HDZ ni Narodna koalicija nisu skloni naglim zahvatima u teritorijalni ustroj. Važno je cijeli sustav reformirati iznutra. Postoji međunarodna metodologija i njenom primjenom se kod gradova i općina može reći koji nakon nekog vremena mogu opstati, a koji ne. S druge strane, kod županija je potrebna jasna podjela poslova između državnih i regionalnih vlasti, poručila je Ivana Maletić iz HDZ-a. Dodala je kako je razgovarala s brojnim gradonačelnicima i općinskim načelnicima, te kako su je oni uvjeravali da imaju brojne projekte, kojima razvijaju svoja područja. Stoga se ona protivi naglim zahvatima u teritorijalni ustroj države. Zalaže se i za postavljanje jasnih ciljeva državnoj, regionalnoj i lokalnoj upravi. Ne može se preko koljena odlučiti tko može, a tko ne može opstati. Svakome treba dati šansu, ali to ne može trajati 10 godina', istakla je Maletić. Po Predragu Štromaru iz Narodne koalicije, pravi hrvatski problemi leže u visokoj centraliziranosti. Ključ je, kaže, decentralizacija, kako bi uprava bila bliža građanima. Urede državne uprave treba staviti pod županije, a pojedine općine treba spajati. Spajanje gradova i općina treba financijski poticati, zaključio je Štromar. Tehnička ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović prozvala je u četvrtak HDZ da je u njihovoj Vladi kočio reformu uprave, na što joj je HDZ-ova Ivana Maletić uzvratila da je reforma propala jer Mostovo ministarstvo nije bilo u stanju napraviti valjani akcijski plan. "Nema političke spremnosti na razini HDZ-a da se provede reforma u javnoj upravi. Ja sam to vidjela na svojoj koži", ustvrdila je Jurlina Alibegović, te je ukazala da ta reforma mora biti provedena jer građani trebaju dobiti kvalitetniju javnu uslugu. "HDZ želi provesti reformu. Nažalost, ona je potpala pod Ministarstvo uprave, koje je kod Mosta", uzvratila je Maletić. Dodala je da je Mostovo ministarstvo krenuvši u reformu predložilo akcijski plan za koji je Europska komisija rekla da "to nije akcijski plan". "Ni jedan indikator u njemu nije bio naveden... a kada je ministarstvo dobilo priliku za popravak, od jednog akcijskog plana napravili su tri ili četiri", kazala je Maletić. Ustvrdila je i da je te planove, također zbog nedostatka financijskih indikatora stopiralo Ministarstvo financija "kako se ne bi ponovno sramotili u Bruxellesu". "I sada HDZ koči reforme...", zaključila je Maletić, ističući da svaka reforma mora biti dobro osmišljena. U raspravu se uključila i gđa. Blaženka Mičević, ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište koja je u svom izlaganju upozorila na važnost komasacije poljoprivrednog zemljišta, u čemu vidi jedan od pokretača razvoja hrvatske poljoprivrede i gospodarstva u cjelini. Komasacija stvara transparentno tržište nekretnina, sređujući imovinsko-pravno stanje na terenu i stvarajući novi katastar i zemljišnu knjigu. Sada nam se pruža mogućnost financiranja ili iz Programa ruralnog razvoja, ili od kredita Svjetske banke, ili ulaganja mirovinskih fondova. Ako se prihvate modeli financiranja i preko Svjetske banke i preko mirovinskih fondova, govorimo o ukupnom ulaganju u poljoprivredu od oko 3,5 milijardi kuna - poručila je B. Mičević. Dodala je da u okrupnjivanju poljoprivrednog zemljišta vidi glavnu polugu ruralnog razvoja, kao i sredstvo za cjelovito uređivanje zemljišta i prostora u Hrvatskoj. Projektom komasacije, zaključuje B. Mičević, država pokazuje volju i želju za poboljšanjem uvjeta života i rada poljoprivrednika te dugoročno razmišlja o tome kako razviti ruralna područja i potaknuti njihovo naseljavanje. Poveznica: http://www.jutarnji.hr/izbori2016/pravapitanja/okrugli-stol-hanza-medije-i-hup-a-jurlina-alibegovic-hdz-koci-reformu-javne-uprave.../4641731/