Okrugli stol Banke u gospodarstvu: Tko će preuzeti rizik?

14.03.2014.

O bankama i njihovoj ulozi u gospodarstvu se puno govori. Na okruglom stolu pod nazivom “Tko će preuzeti rizik?” održanom 13. ožujka 2014. okupili su se i raspravljali bankari i poduzetnici.

Prethodna godina, peta uzastopna godina recesije u Hrvatskoj, bila je najteža za hrvatski bankovni sustav od kraja 1990-ih, rekao Milan Deskar Škrbić, nezavisni analitičar predstavljajući poslovanje banaka u 2013. Bankama su porasli troškovi i rizici, a dobit i profitabilnost znatno su pali.

S druge strane, banke su izložene pripremama za novu regulativu koja stupa na snagu u ovoj godini i očekivanjima da kreditima potaknu rast gospodarstva.

Doprinos banaka izlasku iz krize valja tražiti u liberalnijoj kreditnoj politici i snažnijem kreditiranju poduzeća, rekao je Tomislav Ćorić, s Ekonomskog fakulteta Zagreb. Jedan od dugoročnih efekata reformi i ekonomskog oporavka trebao bi biti i pad kamatnih stopa te zaključio da banke moraju preuzeti rizike a odgovornost je i na regulatoru Hrvatskoj narodnoj banci.
Male banke izrazito su bitne za male poduzetnike, njihov nedostatak je opterećenje visokim regulatornim troškovima i od 2009. godine bilježi se trend u opadanju njihovog broja na hrvatskom tržištu. S druge strane, njihova decentralizirana struktura i brzina prilagodljivosti tržišnim promjenama te fleksibilnost pri odlučivanju čine ih pogodnijim za financiranje malog i srednjeg poduzetništva.

Dosadašnji model poslovanja na hrvatskom tržištu im je upitan, jačat će spajanja i pripajanja, specijalizacija i traženje niša te suradnja s drugim kreditnim institucijama. Kod nas se sve banke žele baviti konceptom univerzalnog bankarstva; iskreno, sumnjam da je to dobar koncept za male banke, moraju naći nišu – zaključio je Šverko te dodao da je i donedavni čelnik američkog FED-a Ben Bernanke izjavio da će male banke iz krize izaći jače, a da umjesto koncepta "too big to fail" (preveliki da bi propali), nastupa koncept "too small to fail" (premaleni da bi propali), jer propast malenih nema većih utjecaja na gospodarstvo.

Predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika Petar Lovrić, požalio se na to da su rokovi vraćanja kredita u poduzetništvu sve kraći i gotovo ih je nemoguće ispuniti. – Dugo nisam čuo da netko kuka na cijenu kapitala, problemi su dostupnost i dužine rokova kredita. Banke više ne prihvaćaju niti prvoklasna jamstva – kaže Lovrić.

U Hrvatskoj banke već godinama imaju problem s različitim ročnostima svojih depozita i plasmana, koji bankama povećavaju rizičnosti njihovog poslovanja. Naime, u prosječni rokovi depozita građana su ispod godine dana, kaže Šverko, i u takvoj situaciji nema mogućnosti za neka značajna povećanja ročnosti kredita.