Novoosnovana HUP- Koordinacija velikih potrošača električne energije od Vlade zahtijeva smanjenje tereta rasta naknade za obnovljive izvore energije

03.03.2017.

U HUP-u je 2. ožujka osnovana Koordinacija velikih potrošača električne energije koja obuhvaća značajne izvoznike iz prerađivačke industrije, te velike tvrtke iz djelatnosti trgovine i logistike. Za predstavnike Koordinacije izabrani su Robert Mustač, Messer Croatia Plin i Denis Čupić, F.O. / Development. Tvrtke članice Koordinacije su: Agrokor, Atlantic grupa, Belje d.d. Darda, Bomark, Cemex, Conex Trade d.o.o, DS Smith Plastics, Elektro-Kontakt d.d.., Ferro-Preis, F.O. / Development d.o.o., INA, Messer Croatia Plin, MIV, Pisinium, RALU Logistika d.o.o, Sardina, Varteks PRO d.o.o, Viktor Lenac, Vindija i Zagrebački električni tramvaj.
HUP-ova Koordinacija za cilj je postavila rasterećenje gospodarstva sukladno dobrim praksama Europske unije. Konkretni prijedlozi su da se visina naknade za OIE utvrđuje polugodišnje, sukladno stvarnim troškovima proizvodnje OIE za promatrano razdoblje; zatim izuzeće određenih skupina kupaca električne energije od plaćanja pune visine naknade za OIE te da za kupce električne energije, koji su sukladno zakonu kojim se uređuje zaštita zraka, obveznici ishođenja dozvole za emisije stakleničkih plinova, naknada ostane na istoj razini.

Prema važećim propisima, operator tržišta jednom mjesečno prikuplja podatke koji se odnose na ukupno ostvarenu opskrbu električnom energijom, udio pojedinog opskrbljivača u ukupno ostvarenoj opskrbi električnom energijom i ukupni iznos električne energije koju su povlašteni proizvođači u sustavu poticanja isporučili u elektroenergetski sustav. Dakle, relevantni podaci koji su potrebni za kvartalnu reviziju stvarno potrebnog iznosa naknade za OIE se već nalaze kod operatora.

Nadalje, prethodnih godina operator je na godišnjoj razini prikupljao višak sredstava s naslova naknade za poticanje koja nisu razdijeljena sukladno odredbama Uredbe o naknadi za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije. S obzirom da trošak energije utječe na konkurentnost gospodarstva, a nagli rast naknade za OIE će dovesti do rasta troškova, ne postoje argumenti kojima bi se mogao podržati nastavak ovakve prakse. Slijedom iznesenog, HUP smatra da je uvođenje ovog prijedloga provedivo, a transparentna projekcija stvarno potrebne visine naknade za OIE u trogodišnjem razdoblju omogućila bi potrošačima električne energije iz gospodarstva da lakše planiraju i prilagode svoje poslovanje.

Uredbom o naknadi za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 128/13) utvrđen je rast visine naknade za OIE, ali su od rasta bili izuzeti kupci električne energije koji su sukladno zakonu kojim se uređuje zaštita zraka, obveznici ishođenja dozvole za emisije stakleničkih plinova. Sukladno rješenju iz 2013. godine, HUP predlaže da se razmotre mogućnosti kojima se kupce koji se nalaze unutar sustava EU ETS-a ili su svrstani u energetski intenzivne sektore ili podsektore može manje opteretiti sudjelovanjem u prikupljanju naknade za OIE. Naime, za konkurentnost tih sektora je važno da ih se ne stavi u gospodarski nepovoljni položaj u odnosu na konkurenciju, a na što ukazuju i u klimatske politike EU. Važno je napomenuti kako ovi sektori i podsektori već provode mjere kojima doprinose ostvarivanju ciljeva 2020, posebno u energetskoj učinkovitosti i u smanjenju količina emisija stakleničkih plinova.

Također, jedan od zahtijeva je i da se za industrijske tvrtke iz energetski intenzivnih sektora ili podsektora, ovisno o intenzitetu potrošnje električne energije, umanji visina naknade za OIE koju plaćaju ostali kupci. Ovakva praksa poznata je i provodi se u nekim državama članicama EU. Modeli subvencioniranja, odnosno rasterećenja gospodarstva ovise od države do države. U Njemačkoj se primjerice povlaštenim potrošačem smatra onaj koji na mjestu preuzimanja električne energije ima minimalnu potrošnju od 1GWh. Takvom proizvođaču za prvi GWh potrošnje obračunava se puna vrijednost naknade, a za svaki sljedeći kWh se odobrava popust od 60% na osnovni iznos naknade. Rumunjska sva poduzeća s povećanom potrošnjom električne energije u proizvodnom procesu svrstava u 3 kategorije, ovisno o udjelu troška energije u troškovima proizvodnje. Oslobođenje plaćanja kreće se u rasponu od 85% do 40%. HUP se zalaže da se prilikom utvrđivanja veličine rasterećenja, razmotre i drugi kriteriji poput broja zaposlenih, ulaganja u energetsku učinkovitost ili izvozna orijentiranost pojedine tvrtke.

U HUP-u očekujemo da nas Ministarstvo zaštite okoliša, kao jedinog reprezentativnog predstavnika poslodavaca i socijalnog partnera uključi u konzultacije na temu naknade za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora te da hitno i bez odgađanja zajedničkim naporima izradimo mjere kojima će se smanjiti teret rasta naknade za OIE na gospodarstvo. Nedostatak informacija o visini naknade za OIE i roku u kojem se namjerava donijeti odluka o njenom rastu utječe na neizvjesnost poslovanja, posebno zbog troškovne konkurentnosti potrošača električne energije iz gospodarstva. Nagle promjene uvjeta poslovanja, posebno s kratkim rokovima uvođenja, neizbježno uzrokuju negativne efekte na gospodarstvo.