Neodrživo je da neke bolnice lijekove nisu platile 3 godine

26.01.2018.

Ključni problem je nastavali generiranja dugova i rokova plaćanja u zdravstvu, ali i nedorečen i netransparentan zakonodavni okvir. Marina Pulišić, odnedavno na funkciji predsjednice Vijeća članica HUP-a, u dva je mandata bila pozicionirana kao predsjednica HUP-Udruge proizvođača lijekova (HUP-UPL) i članica je Upravnog odbora JGL-a, treće po veličini domaće farmaceutske kompanije. Zahvaljujući svom bogatom iskustvu rada u farmaceutskoj industriji kao i pozicijama koje aktivno obavlja u HUP-ovim tijelima, dobro je upoznata sa svim detaljima poslovanja farmaceutske industrije Hrvatske, kao i s gospodarskim stanjem te industrije.
Koliko sami podmirujemo domaću potrošnju?

Domaća farmaceutska industrija najveći je i najznačajniji partner, u liječenju i brizi za pacijente, hrvatskog zdravstvenog sustava - dva od tri proizvoda, kojima se liječe hrvatski građanii, proizvedeni su upravo od strane domaće farmaceutske industrije. Istodobno, Republika Hrvatska ima godišnji rast farmaceutskog tržišta od svega dva posto, što predstavlja jedan od najslabijih pokazatelja u EU, a to se izravno povezuje s kvalitetom zdravstvenog sustava.

Koji su najveći problemi članova vaše udruge?

Farmaceutska industrija je jedna od najsnažnijih industrijskih grana u Hrvatskoj uopće. Naša udruga HUP-UPL okuplja osam domaćih tvrtki, koje kontinuirano ulažu u nove tehnologije i kapacitete uz stabilan rast izvoza. No industriju obilježava i višegodišnja stagnacija na planu razvoja učinkovitog zdravstvenog sustava uz nedorečen i netransparentan regulatorni okvir. Ključni problem je svakako nastavak generiranja dugova i rokova plaćanja u zdravstvu, ali i nedorečen i netransparentan zakonodavni okvir. U Hrvatskoj se lijekovi prema industriji plaćaju s rokovima u pravilu dužim od 180 dana, dok se u drugim državama Europske unije, ali i u susjednim državama te obveze plaćaju u roku od 30 do 60 dana. Primjerice, u Srbiji se plaća u rokovima do 60 dana.

Puno se govori o dugovima u zdravstvu. Koliko se duguje domaćim proizvođačima lijekova?


Ukupni deficit u zdravstvu premašuje osam milijardi kuna, od čega su dugovanja još u zoni tri milijarde kuna, a bolnice svakog mjeseca i dalje rade nove minuse. Devedeset posto dospjelih dugovanja odnosi se na lijekove. Ono što još uvijek očekujemo je prijedlog ukupnog strukturnog rješenja načina i plana povrata cjelokupnog dospjelog duga kao i strategije sprečavanja nastanka novih.

Tko su najveći dužnici?

Pojedine bolnice i danas imaju neplaćenih potraživanja starijih od tri godine. To je neodrživo.

Kako bi se mogli riješiti ti dugovi?

Rebalansom proračuna krajem prošle godine, primjerice, zdravstvenom sustavu je doznačeno dodatnih 1,3 milijarde kuna za plaćanje nagomilanih dugova koji su podijeljeni u tri modela - jedan model je prema dospjelim dugovima, drugi model je prema limitu a treći prema stvarnoj izvršenosti posla. Valja napomenuti da je i dalje riječ o svega dvadesetak posto dospjelih dugovanja. Naša su očekivanja usmjerena prema rješenjima koja bi trebala izaći iz Vladine najave da će u 2018. pokrenuti sveukupnu reformu zdravstva. Ona bi trebala ponuditi sistemski pristup kojim bi se trajno riješilo pitanje dugovanja i sprečavanja generiranja novih dugova.

Koliko taj dug ometa razvoj vašeg sektora?

Unatoč tome što danas relativno dobro posluju, prvenstveno na izvoznim tržištima gdje kontinuirano ostvaruju rast dok na domaćem padaju, domaće farmaceutske kompanije svakim danom sve teže podnose kulturu neplaćanja a koja dolazi od države. Nedostatak likvidnosti ne samo da izravno ometa rast i razvoj, već nas čini nekonkurentnima za potencijalne investitore. Negativan trend daljnjeg povećanja iznosa dugovanja uz istodoban rast rokova plaćanja svakim daljnjim povećanjem dugovanja i rokova plaćanja stvara dugoročno realnu prijetnju održivosti proizvodnje lijekova u Hrvatskoj uopće.

Izvor: Večernji list / Poslovni dnevnik 26.1.2018., Autor: Saša Paparella 
vrh stranice