Međunarodna konferencija “Radni odnosi – razvoj i izazovi”

13.04.2015.

U Zagrebu je 13.4.2015. g., u organizaciji Pravnog fakulteta u Zagrebu i Ministarstva rada i mirovinskog sustava, održana međunarodna konferencija na temu radnih odnosa. Na konferenciji su sudjelovali domaći i strani ugledni stručnjaci iz područja radnog zakonodavstva, a između ostalih predavanja je održao profesor Manfred Weiss sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu. Profesor Weiss je zajedno sa profesorom Potočnjakom pisao prvi hrvatski Zakona o radu, koji se uvelike temeljio na njemačkom primjeru. Tema njegova izlaganja bila je „Razvoj i izazovi hrvatskog radnog zakonodavstva – viđenje iz međunarodne perspektive”. Predavanje je nastavio prof. Martin Risak sa Sveučilišta u Beču, s temom “Netipični i novi netipični oblici rada”, a unutar koje prezentacije je predstavio, pored klasičnih i nove oblike zapošljavanja kao što je crowdsourcing.
Doktor Danijel Nestić s Ekonomskog instituta u Zagrebu u svojoj prezentaciji „Hrvatsko tržište rada: osnovni gospodarski i socijalni indikatori” iznio je niz gospodarskih podataka za Hrvatsku i zemlje u srednjoj i istočnoj Europi , te je zaključio da se Hrvatska polako možda i oporavlja ali da druge zemlje to rade puno brže i bolje.

Profesor na Katedri za radno i socijalno pravo Pravnog fakulteta Željko Potočnjak upozorio je da treba definirati glavne probleme u radnim odnosima te potom formirati politike koje će potaknuti njihov razvoj. Tako će Hrvatska osigurati stabilniji sustav i otklonili potrebu da svako malo mijenja zakone i time uzrokuje veliku pravnu nesigurnost, kao i da se desetak godina čekaju sudske presude i zauzimanje stajališta o nekim pitanjima iz nejasno uređenih zakona.
Smatra da bi bilo dobro da se u trenutku kada nema velikih konflikata oko donošenje nekih zakona otvori rasprava o tome i dobije viđenje struke, akademske zajednice, političkih stranaka, sindikata i poslodavaca.
Naglasio je da su najveći problemi dugotrajni radni sporovi, nedjelotvornost državne uprave, sporost sudstva i pravna nesigurnost uzrokovana čestim promjenama zakona. Za poslodavce su to organizacija radnog vremena i nejasne odredbe oko prestanka ugovora o radu, a za sindikate opadanje članstva i niska razina pokrivenosti kolektivnim ugovorima. Radno pravo može biti jedan od instrumenata za izlazak iz krize, jer se s nesigurnošću svijeta rada treba suočavati i nalaziti prikladna rješenja.

Odlične osvrte imali su i drugi profesori sa Katedre za radno i socijalno pravo, Ivana Grgurev i Viktor Gotovac, koji su iznijeli kritiku na odredbe novog Zakona o radu.

Ministar Mirando Mrsić zaključio je da bi se razvoj radnih odnosa u Hrvatskoj trebao temeljiti na jakim sindikatima, djelovanju radnika kroz radnička vijeća, velikim socijalnim i radnim pravima, tripartitnom odnosu i dijalogu te razvijanju sektorskog djelovanja uz posebnu pozornost prema politici plaća. Fleksibilizacija radnih odnosa ostvarena izmjenama ZOR-a nije dovela do smanjenja radničkih prava već je omogućila da se tvrtke lakše i brže prilagode tržišnim uvjetima, povećaju konkurentnost i sačuvaju radna mjesta koja daju socijalnu sigurnost, jer plaća znači sigurnost i bijeg od siromaštva, zaključio je Mrsić.

PREZENTACIJE:

Martin Risak: Atypical work and new forms of employment

Ivana Grgurev: Recentno uređenje pojedinačnih radnih odnosa u Hrvatskoj

Viktor Gotovac: Aktualno zakonodavstvo u Republici Hrvatskoj na području kolektivnih radnih odnosa

Danijel Nestić: Hrvatsko tržište rada – Osnovni gospodarski i socijalni indikatori

Željko Potočnjak: Razvoj i novi izazovi daljnjeg razvoja hrvatskog radnog zakonodavstva