Studija iznosi zaključak da, kako bi se oslobodio sav potencijal KKI, kreativci moraju biti pravedno nagrađeni za korištenje njihovih djela, kako bi mogli i dalje doprinositi kulturi i gospodarstvu. Na digitalnom tržištu posebno, političari se trebaju suočiti s pitanjem prijenosa vrijednosti koji se trenutno odvija na korist internetskih posrednika, te osigurati da su autori i kreativci pravedno plaćeni za iskorištavanje njihovih djela. “Kulturne i kreativne industrije jak su pokretač gospodarstva kako razvijenih država, tako i onih u razvoju. Svrstane su u najbrže rastuće sektore širom svijeta. Time se utječe na stvaranje dohotka, otvaranje radnih mjesta te zaradu od izvoza. Time se može stvoriti bolja budućnost za mnoge zemlje u svijetu”, izjavila je Irina Bokova, glavna direktorica UNESCO-a. Kreativna djela su glavni pokretač digitalne ekonomije. U 2013., kreativni sadržaji doprinijeli su 200 milijardi US$ globalnoj digitalnoj prodaji, ojačavši time prodaju digitalnih uređaja, te povećavši potražnju za telekom uslugama visoke propusnosti. Prodaja digitalnih kulturnih dobara proizvela je 65 milijardi US$ te dodatno još 21,7 milijardi US$ u oglašivačkim prihodima za online medije i besplatne streaming stranice. Studija donosi jedinstvene podatke, prikazujuću na karti šarenilo višestrukih polova kreativnog svijeta. Također odražava raznolikost za koju se zalaže i UNESCO-ova Konvencija za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja iz 2005., te podržava UNESCO-ovo nastojanje za „više podataka i jače indikatore o ulozi Kulture na razvoj društava”. “Ova jedinstvena i prva svjetska studija kulturnih i kreativnih industrija dokaz je da autori širom svijeta, iz svih umjetničkih grana, znatno doprinose svjetskom gospodarstvu, kako po pitanju prihoda, tako i po pitanju radnih mjesta. Mora im se omogućiti da rade u okolini koja štiti njihova moralna i imovinska prava, kako bi mogli održati svoju kreativnost. Nadamo se da će ova studija otvoriti oči svjetskim političarima: zaštita kreativaca znači poticanje ekonomije. Naše kreativne industrije pomažu izgraditi održiva gospodarstva, osiguravaju lokalna radna mjesta, generiraju prihode i poreze te omogućuju milijunima ljuidi, među kojima i mnogim mladima, da zarađuju za život od svog talenta“ istaknuo je predsjednik CISAC-a i UNESCO-ov ambasador dobre volje Jean-Michel Jarre. Kulturne i kreativne industrije – brzi pogled Sveobuhvatna studija EY-a « Kulturno doba – prva globalna mapa kulturnih i kreativnih industrija » analizira 11 sektora* kulturnih i kreativnih industrija (KKI) na području Azije i Pacifika, Europe, Sjeverne i Južne Amerike, Afrike i Bliskog Istoka. U svakoj regiji, KKI imaju specifičnu snagu i prednosti. Azija i Pacifik: 34 % svjetskih KKI prihoda. 40 % radnih mjesta s najvećom potrošačkom bazom i najbrže rastućom srednjom klasom. Vodeći u video igrama. Brzi rast: filmovi i knjige. Europa: 32 % svjetskih KKI prihoda. 25 % radnih mjesta u kulturnoj ekonomiji ukorijenjeno je u povijesti, poduprijeto jakom podrškom javnosti, visokoobrazovanim stanovništvom i jakom koncentracijom kreativaca. Sjeverna Amerika: 28 % svjetskih KKI prihoda. 15 % radnih mjesta. Jak međunarodni utjecaj i vodeći u filmu, televiziji i scenskoj umjetnosti. Latin America: 6% svjetskih KKI prihoda. 16% radnih mjesta. TV dominira. Latinoameričke TV serije putuju po čitavom svijetu, kao i glazba i ples. Afrika i Bliski Istok: 3 % svjetskih KKI prihoda. 8 % radnih mjesta. Potencijal u filmskoj produkciji. TV, i glazba. Neformalna ekonomija: npr neslužbene glazbene izvedbe na velikom dijelu kulturne scene, i akumulirana potencijalna radna mjesta. * Oglašavanje, arhitektura, knjige, video igre, glazba, film, novinarstvo, scenska umjetnost, radio, TV, likovna umjetnost. Detaljna infografika na linku. Izvor; http://www.zamp.hr/clanak/pregled/1329/kulturne-i-kreativne-industrije-pokrecu-svjetsko-gospodarstvo