Na samom početku, Nataša Novaković, savjetnica HUP-a za tržište rada i koordinatorica HUP-a za Global Compact mrežu za Hrvatsku, istaknula je da je HUP od 2012. godine nositelj inicijative Ujedinjenih naroda za društveno odgovorno poslovanje Global compact lokalne mreže Hrvatska: "Energetska učinkovitost ključna je kako za smanjenje troškova tako i za modernizaciju poslovanja. Klimatske promjene su globalni izazov, koji ne poznaje nacionalne granice. Štetne emisije na jednom mjestu utječu na ljude u širem okruženju. To je pitanje koje zahtijeva rješenja i koordinaciju na međunarodnoj razini te međunarodnu suradnju za pomoć zemljama u razvoju i njihovom zaokretu prema gospodarstvu s niskom razinom ugljika. Za rješavanje klimatskih promjena, zemlje su usvojile globalni sporazum u Parizu u prosincu 2015. Mjere za smanjivanje klimatskih promjena treba integrirati u nacionalne politike, strategije i planove." - istaknula je u uvodnom govoru Nataša Novaković Pomoćnica ministra zaštite okoliša i prirode, Marija Šćulac Domac u uvodnom je govoru istaknula kako bi se, kada se govori o o energetskoj učinkovitosti trebalo uzeti u obzir Pariška konvencija koja predstavlja vodeći dokument u procesu smanjenja emisije ugljičnog dioksida i generiranju zelenih radnih mjesta te naglasila kako ulaganje u zaštitu okoliša nije trošak, već investicija za budućnost. Na skupu je predstavljena i Strategija niskougljičnog razvoja RH do 2030. godine s pogledom na 2050. koju je uzvanicima prezentirao dr. sc. Vladimir Jelavić, direktor Odjela za zaštitu okoliša i održivi razvoj (EKONERG) pri čemu je istaknuo primjere konkretnih tehničkih mjera koje mogu pomoći u implementaciji kvalitetnih poslovnih praksi u području smanjenja emisije CO2. Gospodin Jelavić je naglasio kako su neki od pozitivnih efekata uvođenjem mjera smanjenja emisije stakleničkih plinova u Hrvatskoj i gospodarski rast, generiranje novih radnih mjesta, smanjenje troškova i povećanje ukupne dobiti. Sven Müller, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, istaknuo je kako ove mjere u prvoj fazi iziskuju značajne investicijske troškove, dok je investicijska klima dodatno otežana administrativnim problemima, prvenstveno izazovima vezanim uz državne potpore i povlačenjem novca iz fondova EU. Vrijedno je spomenuti kako je Fond, kao vanproračunsko tijelo, uz sva ograničena sredstva uspio poticati ne samo ponuđene standarde nego i nadstandard u kvaliteti izrade energetski učinkovitih objekata. Također je istaknuto kako se dodatna energija može uštediti i korištenjem recikliranih sirovina odnosno pametnim gospodarenjem otpadom. U drugom dijelu konferencije govorilo se o primjerima dobre prakse u području financijskog poslovanja, pri čemu su se uzvanicima obratili Jean-Marc Martin, zamjenik rukovoditelja za regiju Slovenija, Hrvatska i zapadni Balkan i Anton Kovačev, voditelj ureda u Zagrebu te predstavili Europsku investicijsku banku i modele financiranja. Europska investicijska banka je razvojna banka Europske Unije. Osnovni ciljevi EIBa su potpora rastu gospodarstva i poticanje otvaranju novih radnih mjesta a posebni prioriteti su zaštita okoliša, poticanje znanosti i pronalazaštva, potpora malom i srednjem poduzetništvu, izgradnja i povecanje kvalitete infrastrukture i zapošljavanje mladih. EIB kroz svoje redovne programe potiče svo poduzetništvo, ali posebice ove prioritetne grane. U razdoblju od 2008 EIB je značajno povećao svoje kreditne plasmane prema gospodarstvu želeći ublažiti posljedice krize, tako su ukupna kreditna odobrenja EIB grupe u 2015. godini bila €85 milijardi. EU komisija je zajedno sa EIB-om pokrenula EFSI kao garantni fond u iznosu od €21 milijardi kojim će se u slijedeće tri godine privuci neangažirani kapital koji će omogućiti preko €315 milijardi kreditnih sredstava za investicije u gospodarstvu i infrastrukturi. U zaštitu okoliša, koji je jedan od najvećih prioriteta EIB-a, u 2014. god EIB je uložio €19.1 milijarde a u 2015 €19.6 milijardi. U Republici Hrvatskoj, u zadnjih deset godina EIB je plasirao preko €4.5 milijarde u gospodarstvo i infrastrukturu, u javni sektor izravno a u privatni sektor preko HBOR-a i većih hrvatskih poslovnih banaka. Znatna sredstva EIB-a u Hrvatskoj su uložena u zaštitu okoliša i energetiku a posebno u obnovljive izvore energije. Iz tih podataka je vidljivo da je udio za energetsku učinkovitost vrlo mali, stoga će ova konferencija, koju je organizirao HUP, zasigurno biti poticaj da se sto vise pozornosti usmjeri prema izuzetno važnom segmentu očuvanja prirode putem energetski učinkovitih projekata. Sredstva EIB-a za energetsku učinkovitost kroz već postojeće okvirne kredite prema HBOR-u su na raspolaganju, a moguće su i posebne kreditne linije ukoliko za to bude potrebe. " Predstavnici Europske banke za obnovu i razvoj govorili su o doprinosu Europske banke za obnovu i razvoj u promicanju zelene ekonomije. Ovom su prilikom sudionicima konferencije predstavljene i mogućnosti financiranja projekata energetske učinkovitosti kroz kreditnu liniju WeBSEFF te primjeri do sada uspješno provedenih projekata. " Učinkovito korištenje resursa jedno je od glavnih strateških odrednica EBRD-a. Planiramo pojačati financiranje na oko €18 milijardi ili 40 posto sveukupnih godišnjih investicija do 2020. Od 2008. do danas EBRD je omogućio uštede od preko 12mil MWh godišnje i smanjenje CO2 emisija iznad 4.2 mil godišnje pri čemu je sudjelovalo preko 80 financijskih institucija u 19 zemalja uključujući i Hrvatsku. Ohrabreni smo odlučnošću zemalja spram poboljšanja energetske učinkovitosti u čvrstom partnerstvu s EU. U Hrvatskoj smo preko odabranih financijskih institucija omogućili financiranje projekata malih i srednjih poduzeća, jedinica lokalne samouprave te od prosinca prošle godine razvili program za financiranje obnove stambenih objekata sjedinjavajući tehničku podršku i financiranje. Brojne su koristi od provođenja projekata energetske učinkovitosti. Osim ušteda ostvarenih kroz smanjivanje troškova energije, oni donose i mogućnost modernizacije kao i podizanja kvalitete." - istaknula je Vedrana Jelušić Kašić. Prezentacije s današnje konferencije možete preuzeti na sljedećim poveznicama: Prezentacija EIB Prezentacija EIB 2 Prezentacija EIB 3 Prezentacija FZOEU Prezentacija EKONERG Prezentacija EBRD Prezentacija EBRD 2