Izmjenama zakona o HKO-u ugrožavaju se temelji binarnog obrazovanja u RH

06.04.2017.

Dan prije završetka javne rasprave o Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, održana je zajednička konferencija za medije predstavnika veleučilišta i visokih škola, poslodavaca u obrazovanju, sindikata i studenata.
Uvodno je Lucija Barjašić Špiler iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja izjavila kako se oko ovog pitanja okupila šira platforma zainteresiranih aktera kako bi upozorila na bitne probleme koji se uvode predloženim izmjenama i dopunama Zakona, odnosno tzv. „alternativnim rješenjem“ koje podrazumijeva umanjenje razine kvalifikacija stečenih na stručnim studijima u odnosu na aktualni zakonski okvir. U trenutnom Prijedlogu Zakona postoje dva rješenja, inicijalno koje je ponudila radna skupina za izradu izmjena i dopuna Zakona i alternativno koje je ponudio Rektorski zbor RH, a koje je postalo dijelom zakonskog prijedloga netom prije početka javne rasprave. Barjašić Špiler je naglasila da se alternativnim prijedlogom dovodi u pitanje priznavanje kvalifikacija na međunarodnoj razini, diskriminira studente stručnih studija i narušava policentrični razvoj RH te je takav prijedlog zapravo inicijativa za ukidanjem binarnog sustava obrazovanja u RH.

Mislav Balković iz Hrvatske udruge poslodavaca ukazao je na činjenicu da se trenutna javna rasprava vodi oko ogromne količine neistinitih informacija, jer Zakon o izmjenama i dopunama postojećeg Zakona o HKO, koji je predložilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja ne izjednačava stručne i sveučilišne diplomske studije, što je dodatno definirano i temeljnim Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, u kojem se ti studiji jasno diversificiraju, ali su i sada svrstani na istu razinu – diplomsku. Prijedlog Ministarstva koji ujedinjeno podržavaju sindikati, poslodavci, Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala, udruge studenata i komore u potpunosti rješava izazov na koji je ukazao Ustavni sud prošle godine. „Alternativni prijedlozi Zakona, koje zagovaraju Rektorski zbor i Nacionalno vijeće za znanost i visoko obrazovanje, u suprotnosti su s europskim praksama i iznimno su štetni za gotovo stotinu tisuća bivših i sadašnjih studenata stručnih studija. Ne donose nikakva poboljšanja u javnom visokom obrazovanju, a umanjuju vrijednosti diploma pojedinaca raslojavanjem na podrazine ili čak svrstavanjem diploma stečenih nakon pet godina studiranja na preddiplomsku razinu.“, zaključio je Balković.

Vlatko Cvrtila, predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola napomenuo je kako je u proteklih godinu dana otkako je Ustavni sud donio mišljenje o potrebi izmjena Zakona o HKO-u radna skupina uložila jako puno vremena da bi u raspravama pojasnila kako HKO nije „hrvatska izmišljotina“, već je povezan s europskim instrumentima i bitan je instrument za povezivanje područja obrazovanja i područja rada, što je u središtu svih obrazovnih i razvojnih strategija Europske unije. Naglasio je kako bi se prihvaćanjem alternativnog prijedloga ugrozio status sadašnjih 55 tisuća studenata, od toga preko 20 tisuća na javnim veleučilištima i visokim školama te još preko sto tisuća onih koji su studij već završili. Među njima je veliki broj to obrazovanje platio, a sada bi im ono bilo smanjeno na nižu razinu. Hrvatska ima najveću nezaposlenost upravo u toj kategoriji ljudi, koji su i najranjivija skupina na tržištu rada s obzirom na trendove u nas, istaknuo je Cvrtila, te još jednom ustvrdio kako bi se takvim rješenjem ugrozili temelji binarnog modela obrazovanja u RH.

Ana Milićević Pezelj iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske pojasnila je da Zakon o HKO-u definira kako su tri ministarstva nadležna za njegovu provedbu: Ministarstvo rada, Ministarstvo znanosti i obrazovanja te Ministarstvo regionalnog razvoja. Time se jasno daje do znanja da je u ovom području potrebno integrirano vođenje javnih politika kako bi se obrazovni sustav uskladio s potrebama tržišta rada, jer tek kvalifikacije uparene sa zanimanjima daju kvalitetan odgovor na potrebe tržišta. Istaknula je da HKO daje dobru podlogu za problem nedovoljne horizontalne i vertikalne protočnosti te da stečene kvalifikacije čini usporedivima unutar same Hrvatske i na međunarodnom tržištu rada, kao i da omogućava uspostavu i zakonsko uređivanje verifikacije znanja stečenih neformalnim putem.

Karlo Kolesar, predsjednik Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola ustvrdio je kako je dosad u postupku e-savjetovanja upućeno preko tisuću komentara što ovu javnu raspravu čini jednom od najkomentiranijih ikad. 90 posto tih komentara čine apeli studenata i ljudi koji su već na tržištu rada nadležnim institucijama da ih se ne degradira i ne spušta im se razina kvalifikacija. Ovim alternativnim prijedlogom se radi upravo to, pa je pitanje želi li se zakonskim izmjenama poticati izvrsnost i zalaganje ili tjerati mlade u inozemstvo, kazao je Kolesar.
Barjašić Špiler je za kraj napomenula kako sveučilišni studiji imaju znanstveni, a stručni studiji ekspertni karakter, a po pitanju razine su isti, te kako su tržištu rada u Republici Hrvatskoj potrebni i jedni i drugi.