„Mali i srednji poduzetnici pokazali su se kao najžilaviji dio hrvatskog gospodarstva i predvodnici rasta i izlaska iz recesije. Za njih je prošla godina najpozitivnija do sada – zaposlili su gotovo 23 tisuće novih radnika, izvoz im je rastao 16,4 posto, a zabilježili su značajan rast prihoda i investicija. Za taj su uspjeh, naravno, najzaslužniji sami poduzetnici, no za to je dijelom zaslužna i ova Vlada koja je od početka mandata upravo male i srednje poduzetnike prepoznala kao pokretače gospodarstva. Naše su mjere i programi usmjereni upravo tom sektoru – od bespovratnih poticaja, kreditnih programa, do jamstava. S obzirom da smo uočili nedostatak kapitala za mlade inovativne poduzetnike i projekte, odlučili smo se i za osnivanje Fonda kroz koji će taj kapital postati dostupniji. Za to smo namijenili 150 milijuna kuna, a u pripremi su i drugi financijski instrumenti iz EU fondova u vrijednosti 310 milijuna eura koji će nam uskoro biti na raspolaganju.“ - izjavio je Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta „Više od sto tisuća malih i srednjih tvrtki u Hrvatskoj koji su krvotok gospodarstva trebaju jaču podršku institucija kroz alternativne oblike financiranja u razvoju svojih poslovanja i planiranju ulaganja. Danas je situacija na tržištu takva da su male tvrtke koje žele ulagati i otvarati nova radna mjesta u pogledu pristupa vlasničkom kapitalu ograničene na vlastite izvore, što generalno gledano, ne predstavljanja značajniji ulog u razvoj poslovanja. Bez aktivnijeg uključivanja privatnih ulagatelja, međunarodnih financijskih institucija, domaćih financijskih posrednika poput mirovinskih fondova i vlade ne može se osigurati kvalitetniji rast malih poduzeća koja su odlučila zakoračiti u novi projekt, a samostalno iznalaženje sredstava čini ih izloženiji udarima tržišta većem riziku od neuspjeha. S druge strane, perspektivnim tvrtkama, koje imaju veće potrebe za kapitalom vrijedne više od 20 milijuna kuna, takva je podrška dostupna kroz fondove rizičnog kapitala i strateške partnere. Za iznose niže od 20 milijuna kapitala trebamo nova rješenja “ – izjavio je Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca. Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike, prezentirao je sažetak HUB Analize 52. koja pokazuje da gotovo 100.000 MSP tvrtki koje zapošljavaju oko 432 tisuće ljudi, ostvarila su rast prihoda od prodaje za 9,4%. Prihod od izvoza rastao im je brže od ukupnog prihoda. Mali „gubitaši“ smanjili su ukupan gubitak za gotovo milijardu kuna, a „dobitaši“ su povećali dobit gotovo za tri. Postavlja se pitanje jesu li mala rastuća poduzeća (tzv. scale-up-ovi) mogli ostvariti još bolji rezultat da se ne susreću s problemom nedostatka vlasničkog kapitala? firme u pravilu nemaju dovoljno vlastitih sredstava i dobiti za financiranje velikih iskoraka. – „Zbog toga postoji opasnost da male firme propuste velike prilike. Banke im ne mogu biti glavni oslonac u rješavanju tog problema. Banke za dugoročne kredite traže dobra osiguranja jer ne riskiraju svoj novac, nego novac štediša. Zato je čest slučaj da vlasnik ponudi privatnu nekretninu kao zalog za kredit vlastitome poduzeću što nije dobro rješenje. Riskirajući osobnu imovinu, vlasnik će imati manju sklonost riziku i vjerojatno propustiti neke poslovne prilike. Koje su mogućnosti? U Hrvatskoj posluju alternativni fondovi rizičnog kapitala (engl. private equity). Prikaz njihova poslovanja u HUB Analizi br. 52 pokazuje da su tri najveća fonda realizirala 22 ulaganja ukupne vrijednosti gotovo 900 milijuna kuna uz vrijednost prosječnog ulaganja od oko 41 milijun. Riječ je o značajnoj kapitalnoj injekciji koja dobiva na težini ako znamo da je kapital ušao u pothvate u kojima se očekuje brz rast i zapošljavanje. Ako se fondovima rizičnog kapitala ne isplati gledati potencijalna kapitalna ulaganja pojedinačnih iznosa manjih od dvadesetak milijuna kuna, te ako tvrtke samostalno ili uz pomoć kruga suradnika, prijatelja i tzv. poslovnih anđela ne mogu prekoračiti prag od 3-4 milijuna kapitala, tko pokriva prostor između 3-4 milijuna s jedne i dvadesetak milijuna kuna kapitala u uloženog u poslovanje s druge strane? Nitko. Barem ne sustavno. Stoga možemo govoriti o investicijskoj rupi – figurativno između 2 i 20 milijuna kuna. Poduzetnici su u njoj prepušteni samima sebi i snalaženju s prirodno opreznim bankama. Investicijsku rupu u razvijenim tržišnim gospodarstvima pokrivaju bogati pojedinci – iskusni ulagači, druga poduzeća koja se nastoje strateški povezivati s rastućim tvrtkama, privatni fondovi poduzetničkog kapitala (engl. venture capital) te razvojne financijske institucije.“ – zaključuje Šonje. Na okruglom stolu na temu kako osigurati kapital za male i srednje tvrtke sudjeluju: Petar Lovrić, predsjednik HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika, Anton Starčević, savjetnik predsjednika Uprave Raiffeisenbank Austria d.d., Borislav Škegro predsjednik Uprave Quaestusa, Zdenko Adrović financijski stručnjak, Davorin Štetner predsjednik CRANE- a Hrvatske mreže poslovnih anđela. Moderatorica okruglog stola, Anny Brusić, direktorica HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika, sa sudionicima razgovarat će o tome što poduzeti da banke više kreditiraju male i srednje poduzetnike. Fondovi rizičnog kapitala, pa i poslovni anđeli, iako se međusobno znatno razlikuju po visini svojih ulaganja, predstavljaju alternativni oblik financiranja. No, problem je što ih je malo i što ili mogu financirati jako visoke iznose ulaganja ili relativno niske, dijelom zbog načina kako prikupljaju svoja sredstva ili zbog regulative. Što poduzeti da oni više sudjeluju u razvoju poduzeća kroz svoja ulaganja? Što treba poduzeti da bi se i bogatiji pojedinci uključili u ovakvu vrstu ulaganja jer posljednje vrijeme je nekoliko bivših bankara ulagalo ili najavilo ovakvu vrstu ulaganja u poduzetničke poduhvate? Također, kakav je status s mirovinskim fondovima koji su globalno najveći ulagač ove vrste, i njihove mogućnosti da se uključe u fondove rizičnog kapitala. PREZENTACIJA HUB Analize 52 - financiranje MSP